Možemo! Pula: Ako se reguliraju dječji baloni, moraju se regulirati i trenažni letovi

Možemo! Pula: Ako se reguliraju dječji baloni, moraju se regulirati i trenažni letovi-157756

ZAHTJEV ZA ZAKONSKO UREĐENJE TRENAŽNIH LETOVA IZNAD GRADA PULE
U javno savjetovanje 29. prosinca 2025. upućen je nacrt Pravilnika o letenju zrakoplova, dokument koji detaljno regulira različite vrste zračnih aktivnosti – od akrobatskih letova i letenja ispod mostova do puštanja dječjih balona i letećih lampiona. Međutim, unatoč toj razini detalja, trenažni letovi zrakoplova nisu posebno regulirani, iako imaju značajan utjecaj na okoliš, sigurnost i kvalitetu života građana.

Saborska zastupnica Dušica Radojčić iskoristila je javno savjetovanje kako bi zatražila uvođenje jasnih pravila za trenažne letove iznad gusto naseljenih područja, potaknuta dugogodišnjim trenažnim letovima velikih putničkih zrakoplova iznad grada Pule.

Prenosimo u cijelosti upućene komentare:

“Držimo da je donošenje novog Pravilnika o letenju zrakoplova konačno prilika da se definiraju pravila za trenažne letove.  

Pojmove u Nacrtu pravilnika trebalo bi nadopuniti pojmom “trenažnog leta”, a u tekst dodati poglavlje “Trenažni letovi” s pravilima za tu vrstu letova, kojima bi se na najmanju moguću mjeru sveli zagađenje i uznemiravanje bukom te smanjili rizici za stanovništvo.

Saborski Odbor za zaštitu okoliša i prirode komunicirao je 2024. godine s nadležnima u vezi s problemom dugogodišnjih učestalih trenažnih letova iznad grada Pule, no, nažalost nije bilo razumijevanja za uvođenje prakse obzirnije prema stanovnicima grada, koja postoji u drugim državama. Budući da se pokazalo da se ne možemo osloniti na dobru volju i obzir, obzirnost prema ljudima nužno je zakonski urediti. 

Trenažni letovi Swissaira u Puli provode se od 2013. godine. Letovi nisko iznad grada velikim putničkim zrakoplovima tijekom cijelog dana uzrokuju neprekidnu buku, zagađenje zraka te anksioznost i osjećaj ugroženosti stanovnika. 

U prepisci s nadležnima iznesena je zabrinutost zbog neprekidnog izvođenja trenažnih letova nisko iznad gusto naseljenog područja grada te je predložena promjena rute školskog kruga. Odluku o izvođenju sjeverne ili južne rute donosi letačka posada. Južnom rutom leti se iznad grada, pa je sjeverna za stanovnike grada prihvatljivija. Izbor rute ovisi o tome koji član posade upravlja zrakoplovom. Međutim, praksa je pokazala da se južna ruta iznad grada koristi tijekom cijelog dana, što bi trebalo onemogućiti. 

Pulski aerodrom smješten je svega 2 kilometra od grada, što je najmanja udaljenost neke hrvatske zračne luke od grada. Trenažni letovi koji uključuju ponavljanje procedure polijetanja i slijetanja. Školski krug traje 6-7 minuta i premda postoji pravilo o minimalnoj visini za let iznad gradova od 2000 stopa (606 metara), ta se minimalna visina ne uspijeva poštivati zbog prirode obuke i blizine aerodroma. Cjelodnevni konstantni preleti putničkog zrakoplova na minimalnoj visini ili ispod te visine iznad grada tijekom cijelog dana stvaraju cjelodnevnu buku i osjećaj ugroženosti odnosno umanjuju kvalitetu života. Budući da se treniraju najopasnije faze leta – polijetanje i slijetanje postavlja se i pitanje sigurnosti s obzirom na gusto naseljeno područje iznad kojeg se izvode. U slučaju tehničkog kvara u niskom letu, ostaje vrlo malo vremena i prostora za adekvatnu reakciju, što povećava rizik od moguće tragedije.

Nacrt pravilnika sadrži poglavlja o akrobatskim letovima (koji su zabranjeni iznad naseljenih područja i skupova ljudi), o letovima ispod mostova i sličnih građevina, dalekovoda i antena, o korištenju zmajeva, vučenih padobrana i vezanih balona, reflektora i signalnih uređaja, puštanju letećih lampiona, dječjih balona i ispaljivanju raketa i pirotehničkih objekata.

Ako postoji poglavlje posvećeno puštanju dječjih balona, držimo da je neobično da nisu regulirani i trenažni letovi. Na drugim aerodromima trenažni letovi možda zbog udaljenosti od grada ili pozicije u odnosu na grad i biranih školskih krugova nemaju utjecaj na stanovništvo kao u Puli, no upravo zbog slučajeva poput pulskog trebalo bi definirati ograničenja kojima bi se smanjio negativni učinak na ljude.

Stoga bi Pravilnikom u posebnom poglavlju “Trenažni letovi” trebalo, po uzoru na druge europske države, regulirati pravila za takve letove.

Pravila bi trebala uključivati:

- uvođenje obaveznih aktivnih konzultacija zračnih luka s lokalnom zajednicom (u skladu s međunarodnim propisima - ICAO zračna luka je dužna konzultirati lokalnu zajednicu po pitanju zaštite okoliša);

- zabranu trenažnih letova barem tijekom vikenda, praznika i noću; 

- ograničenje trenažnih letova na određeni broj sati u danu;

- obavezu biranja ruta trenažnih letova kojima se izbjegava letenje iznad urbanih područja (odgovornost za izmjenu zračnih ruta je definirana sukladno zahtjevima Uredbe Komisije (EU) br. 139/2014, te leži na operatoru zračne luke, ali pravilnikom treba uvesti obavezu odabira rute kojom se izbjegavaju urbana područja).

Neke su države uvele stroža ograničenja trenažnih letova zbog buke i zaštite okoliša, ograničavajući sate u kojima se trenažni letovi smiju obavljati iznad urbanih zona (npr. zabrana letova nedjeljom ili navečer). Mnogi gradovi u Njemačkoj imaju zabranu trenažnih letova (posebno vježbi slijetanja i polijetanja – Touch-and-go) tijekom vikenda, praznika i u vrijeme odmora, obično između 13:00 i 15:00 sati. U Parizu su trenažni letovi zabranjeni iznad grada. Nizozemska provodi jedan od najambicioznijih planova smanjenja buke u EU. Ograničenja se primjenjuju na vježbe slijetanja i polijetanja koja se dopuštaju isključivo radnim danima u jutarnjim terminima. Zabrane trenažnih letova uvedene su i u nekim  drugim državama. 

Člankom 20. Pravilnika o oblikovanju i utvrđivanju načina, postupaka i drugih uvjeta za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova (NN 39/2023) uvedena je obaveza smanjivanja rizika i buke za instrumentalne letačke postupke. U članku 20. navedeni su obavezni postupci:

(1) Prilikom dizajna pružatelj usluga oblikovanja letačkih postupaka dužan je usuglasiti iste sa zahtjevima operatora aerodroma te uz primjenjive propise i dobru praksu primjenjivati i sljedeća načela:

1. definiranje ruta dolaska i odlaska preko nenaseljenih ili najmanje naseljenih područja te izbjegavanje osjetljivih područja (kao što su kemijska, plinska ili druga postrojenja)

2. za svaki novi instrumentalni letački postupak napraviti analizu utjecaja buke zrakoplova pomoću odgovarajućeg računalnog programa ili na drugi način (ako je moguće računskim putem).

(2) Uspostavu operativnih postupaka za smanjenje buke (Noise abatement procedures), ako se smatra potrebnim, inicira i utvrđuje operator aerodroma, na temelju pritužbi lokalne zajednice i/ili napravljene aeronautičke studije izrađene u tu svrhu.

(3) Uspostavljene operativne postupke iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se putem usluga zrakoplovnog informiranja.

Stoga Možemo! predlaže da se u Pravilnik o letenju zrakoplova u poglavlju Trenažni letovi uvede obaveza uspostave operativnih postupaka za smanjivanje buke na temelju pritužbi lokalne zajednice, te da se uvedu sankcije za operatora aerodroma u slučajevima poput pulskog, u kojem se operator oglušuje na pritužbe, u vidu zabrane trenažnih letova.”

Javna rasprava traje do 29. siječnja

Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o letenju zrakoplova otvoreno je do 29. siječnja 2026. godine. Ovo je prilika da se u zakonodavni okvir konačno uvedu pravila koja će štititi zdravlje, sigurnost i kvalitetu života građana Pule, ali i drugih sredina koje se mogu naći u sličnoj situaciji.

(dv)