MINISTRICA ZDRAVSTVA IRENA HRSTIĆ GOSTOVALA U DNEVNIKU HTV-A
Ministrica zdravstva Irena Hrstić u Dnevniku HTV-a govorila je o rastu potrošnje lijekova protiv tjeskobe, kao i o jasnim uputama za rad liječnika u javnom i privatnom sektoru te najavila korake prema izgradnji Dječje bolnice u Blatu i ključne prioritete zdravstva u 2026. godini. 

Ministrica se na početku osvrnula na veliku potrošnju različitih vrsta lijekova, pogotovo onih protiv tjeskobe.

„Tu činjenicu koja nam je poznata možemo gledati iz dva konteksta. Jedan je sigurno što je popustila stigma oko tih bolesti, odnosno depresivnih stanja, pa se sami pacijenti, odnosno osobe koje boluju od takvih simptoma, lakše jave liječniku. Ali činjenica je da to sigurno treba biti nekakav poziv i da vidimo zbog čega osobe češće ulaze u depresivna stanja pa je potrebno i liječiti taj dio. Treba gledati i same činjenice i do neimanja stigme i do činjenice da sigurno tempo života možda nepovoljno utječe na naše raspoloženje“, kazala je Hrstić.

Smatra da se takav tip lijekova ne prepisuje olako.

„Ne vjerujem da postoje osobe koje bi uzimale antidepresive i anksiolitike, a da im ne treba. Sigurna sam da liječnici koji ih propisuju imaju jasno indikacijsko područje i da je ako je sve sukladno regulama“, navela je.

Jasne upute za rad liječnika u javnom i privatnom sektoru korak naprijed

U fokusu je posljednjih mjeseci bio novi pravilnik za liječnike, pogotovo dio gdje se govori o kombinaciji rada u privatnom i javnom sektoru. Hrstić je objasnila kako je, nakon što je najavila obvezujući pravilnik, na kraju završilo na uputi koju će provoditi ravnatelji.

„Puno smo pričali u prošloj godini oko toga da treba jasno regulirati odnos javnog i privatnog i jedna od ideja je bila da se to može napraviti kroz jasno propisivanje uvjeta za rad u privatnom sustavu onih koji su u javnom. Odlučila sam se za uputu, a ne pravilnik zato što je uputa lakše promjenjiva u situaciji ako se procijeni da je određeni segment iz te upute neprimjenjiv. A kada donesete pravilnik, on je kao pravni akt apsolutno obvezujuć. Druga stvar je, što se i naglašavalo, stručna javnost je govorila da pravilnik postoji. Da, pravilnik postoji, ali on nije bio jasno normiran“, pojasnila je ministrica.

Smatra da je onda bilo puno logičnije putem postojećeg pravilnika donijeti jasne normativne upute.

One će se u svakoj zdravstvenoj ustanovi na jednak način primjenjivati, neovisno o kojem dijelu Republike Hrvatske se radi, a što je još važnije, na jednak način za sve djelatnike koji rade u javnom, a koji su tražili suglasnost za rad u privatnom sustavu, rekla je Hrstić.

Ministrica ne dvoji da će ravnatelji provoditi upute i da će raditi u skladu s njima.

„U prošloj godini kada smo i razgovarali oko pravilnika, uputa, oko kriterija i normativa - ravnatelji su rekli da se vesele uputi jer je ona jednoznačna, normirana, s jasnim brojkama, s jasnim ciljevima. Ono što sada postoji u pravilniku je opisno. Primjerice, da djelatnik uredno obavlja svoj posao. U ovoj uputi je normirano što znači uredno, što znači koja lista čekanja nam je prihvatljiva, kada i koji broj liječnika može dobiti suglasnost za dopunski rad. Vidjet ćemo kako će ići primjena, kod svake nove upute uvijek postoji nedoumica, ali zato smo i tu da ih objašnjavamo i da redovito komuniciramo“, istaknula je Hrstić.

Ministrica je rekla da će se uputama dobiti jasni i transparentni podaci.

„Konačni cilj je da imamo jasno i na jednak način organizirani zdravstveni sustav neovisno u kojem dijelu Republike Hrvatske se nalazimo. Ono što je još važno naglasiti u kontekstu ove upute je da ta uputa samo jedan od malih segmenata koji će nam pomoći u boljoj organizaciji zdravstvenog sustava. Ona nije svemoguća. Ona neće jednim potezom razriješiti sve probleme u zdravstvenom sustavu“, kazala je i dodala kako je sigurna da je to korak naprijed.

Najavila je i što će u sektoru zdravstva u 2026. biti prioriteti vezano za infrastrukturne i za neke zakonske stvari.

Naglasila je da su od 2016. uložene tri milijarde eura u zdravstveni sustav, primarno u infrastrukturu. Od ove godine, kazala je, osim nastavka ulaganja u infrastrukturu, krećemo s ulaganjima u ljudske resurse te će upravo to biti jedan od glavnih ciljeva 2026. godine. Dodala je da je u planu i strateško planiranje zapošljavanja zdravstvenih djelatnika.

„Ako govorimo o zakonskim propisima, plan nam je 2026. izmijeniti tri jako bitna zakona. Jedan je zakon o sestrinstvu, drugi je zakon o ljekarništvu, a treći je zakon o fizioterapijskoj djelatnosti. To su zakoni koji već postoje u Republici Hrvatskoj, ali su jako dotrajali, odnosno davno su doneseni i stvarno iziskuju osuvremenjivanje“, zaključila je Hrstić.

(DV/Izvor: HRT/Vlada)