PRIOPĆENJE ZELENE ISTRE
Na sjednici Savjetodavnog stručnog povjerenstva u postupku procjene utjecaja na okoliš za planiranu luku Karigador–Brtonigla, održanoj u ponedjeljak 8. prosinca 2025. godine u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, utvrđeni su brojni i ozbiljni nedostaci Studije utjecaja na okoliš. Sjednici su, uz članove Povjerenstva, prisustvovali i predstavnici inicijative Moj lipi Karigador te organizacije Zelena Istra.
Riječ je o projektu luke otvorene za javni promet u uvali Dajla–Karigador, koju bi tvrtka Liderato mare d.o.o. željela realizirati, iako se većina planiranih kapaciteta odnosi na nautičke vezove, zbog čega protivnici zahvata smatraju da je riječ o marini na izuzetno osjetljivoj lokaciji.
Od javne rasprave o Studiji prošlo je gotovo pet godina, a u međuvremenu su se, kako upozoravaju sudionici postupka, bitno promijenile i zakonske okolnosti i stanje na terenu. Uvala Dajla–Karigador dio je ekološke mreže Natura 2000, arheološki je i ekološki vrijedna, a u njoj su 2024. godine, nakon gotovo potpunog globalnog pomora, zabilježene žive periske, kritično ugrožene vrste školjkaša. Te je godine u cijelom Jadranu zabilježeno tek tridesetak živih jedinki.
Osim periski, uvala je stanište i drugih strogo zaštićenih i endemskih vrsta, među kojima su posidonija, Cymodocea nodosa, ptice vodarice poput crnogrlog gnjurca te endemska mrižica. Na tom području nalazi se i zaštićeno kulturno dobro – kameni mol – kao i obiteljske kuće stanovnika koji generacijama žive uz more i od mora, velikim dijelom baveći se ribarstvom.
Posebnu zabrinutost lokalnog stanovništva izaziva planirano miniranje i produbljivanje morskog dna, s postojećih 50 do 100 centimetara na tri do četiri metra dubine. Mještani strahuju od materijalnih šteta na kućama i trajnog narušavanja uvale.
Ministarstvo je još 2023. godine prekinulo postupak procjene utjecaja na okoliš jer investitor tijekom više od dvije godine nije dostavio cjelovite odgovore na primjedbe niti kvalitetno dopunio Studiju. Unatoč tome, tvrtka Liderato mare pokrenula je upravni spor protiv Ministarstva, nakon čega je Upravni sud u Rijeci vratio predmet na ponovno odlučivanje. Time je, kako navode iz Zelene Istre, projekt „oživljen“, unatoč snažnom protivljenju javnosti.
Na trećoj sjednici Savjetodavnog povjerenstva dodatne kritike izazvao je nastup predstavnice tvrtke Kaina d.o.o. iz Zagreba, koja je preuzela izradu Studije nakon što je prethodni izrađivač izgubio ovlaštenje Ministarstva. Predstavnica, prema navodima sudionika, nije bila spremna obrazložiti odgovore na primjedbe, iako je to bila ključna točka dnevnog reda.
Članovi Povjerenstva, unatoč tome, iznijeli su niz ozbiljnih zamjerki na Studiju. Među njima su:
planiranje miniranja i presadnje periski, iako se radi o kritično ugroženoj vrsti koju Ministarstvo aktivno štiti i nadzire
predviđena presadnja posidonije, čiji bi trošak, prema Studiji, iznosio oko 33 milijuna eura
izostanak mjera i monitoringa za endemsku vrstu mrižice
praćenje stanja okoliša tek šest godina nakon zahvata
planirano odlaganje iskopanog materijala u more, što je danas zakonom zabranjeno
nedostatak znanstveno relevantnih podataka o referentnom stanju okoliša
Predstavnik Istarske županije Bruno Kostelić upozorio je kako bi realizacija luke značila prekoračenje prihvatnog kapaciteta ekološki osjetljive uvale, osobito u kontekstu planirane luke Dajla–Belveder.
Iz Zelene Istre poručuju da se ovako manjkava Studija ne može „kozmetički“ popraviti te da su promjene u okolišu, zakonodavstvu i imovinsko-pravnim odnosima dodatni razlog za odbacivanje zahvata. Upozoravaju i na financijsko stanje investitora, koji prema javno dostupnim podacima posluje s gubitkom i bez prihoda, dok je koncesijski ugovor s Lučkom upravom Umag–Novigrad već ranije raskinut zbog nepravilnosti.
Unatoč svemu, Ministarstvo je odlučilo omogućiti dodatno vrijeme kako bi stručni izrađivač pokušao ispuniti tražene zadatke do sljedeće sjednice.
Zelena Istra i inicijativa Moj lipi Karigador apeliraju na Ministarstvo i članove Povjerenstva da u nastavku postupka zaštite javni interes, odbace nekvalitetnu Studiju te spriječe zahvat koji bi imao trajne negativne posljedice po prirodu i lokalnu zajednicu. Investitoru pak poručuju da odustane od projekta i usmjeri se na razvoj koji poštuje zakone, okoliš i volju građana.
Objava je dio kampanje „Naša dobra – naša borba“, posvećene jačanju uloge građana u zaštiti okoliša i javnih dobara.
(REX)
