Miletić: Čeka nas teška godina, no pokušati ćemo održati standard

INTERVJU S GRADONAČELNIKOM PULE BORISOM MILETIĆEM-PRVI DIO
Razgovarali: Damir Strugar i Nenad Marjanović Fric
Prije nešto više od godinu dana Regional Express je napravio zadnji intervju sa gradonačelnikom Pule Boris Miletićem, U tih godinu dana dogodilo se puno toga, a o novim okolnostima, kako političkim tako i gospodarskim razgovarali smo u sjeni novih poskupljenja energenata i novom valu gospodarsko političkih skandala u državi. S gradonačelnikom smo ipak razgovarali o našim , pulskim, svakodnevnim problemima iako je bilo nemoguće izbjeći globalne probleme. O godini koja je pred nama, o prioritetima, o  dosad napravljenom, možete čitati u dva nastavka. 

ZAKORAČILI SMO U 2011. GODINU, PROGNOZE ANALITIČARA GOVORE DA NAS ČEKA TEŠKA GODINA. HOĆE LI GRAĐANI PULE OSJETITI TU TEŽINU, AKO DA ŠTO MISLITE GDJE ĆE SE OSJETITI NAJVIŠE PROBLEMA?
Težina se itekako osjeća. Pula nije otok, broj nezaposlenih raste i osobno mislim kako će 2011. godina biti jedna od težih u odnosu na proteklo razdoblje. Konstantno primam građane i razgovaram sa sugrađanima, ono što se osjeća, to je jedna ekonomska nesigurnost, strah od gubitka radnog mjesta što direktno utječe na smanjenu trgovinsku potrošnju te se stvara jedan domino efekt pada prihoda na svim razinama. Stoga mislim kako je najviše problema koncentrirano upravo u riječima - rad i radno mjesto.
KOJI SU PRIORITETI GRADSKE UPRAVE NA ČIJEM STE ČELU , A ODNOSE SE NA PROJEKTE KOJI SU U INTERESU GRAĐANA?
Prioritete bih podijelio u tri cjeline, iako se poneki i isprepliću, što je dobro jer to znači da su komplementarni. Prva cjelina su novi razvojni programi, investicijska ulaganja i zapošljavanje naših sugrađana. U ovom segmentu, gradska uprava ima dužnost omogućiti nove investicije na području našega grada stavljajući u funkciju napuštena zemljišta npr. bivših vojnih zona, danas demilitarizirane Pule, izradom i usvajanjem prostorno-planskih dokumenata. Također, prioritet grada je staviti u funkciju gradska zemljišta i privođenje namjeni istih, a koji danas građanima Pule ništa ne donose (Istočna poslovna zona, obuhvat UPU-a Delfin, Valovine ...). Nadalje, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi određene dijelove grada unaprijedili i omogućili nove sadržaje (npr. kupališta Valkane i Stoja) ... Veliki i značajan projekt na kojem radimo jest uređenje pulske rive i povratak Pule k moru. Dakle, u prvoj grupi prioriteta cilj je izraditi prostorno-planske preduvjete za nove investicije na državnom, gradskom ili privatnom zemljištu.

Druga cjelina prioriteta odnosi se na izgradnju komunalne infrastrukture i kapitalnih objekata. Nema razvoja grada bez čvrstih temelja – a komunalna infrastruktura zasigurno predstavlja temelj razvoja jednog grada. Obzirom da je ovaj segment u Puli bio desetljećima zapostavljen, veseli me napredak u ovom području. Kako izgradnjom sustava odvodnje (samo do sada utrošeno je cca. 142 milijuna kuna), tako i plinofikacijom našeg grada (vrijednom 92 milijuna kuna). Sve češće primam pohvale od naših sugrađana koji već koriste prirodni plin, gospodarstvo da i ne spominjem jer je pojedinim tvrtkama trošak energenta smanjen i do 48%, dakle gotovo prepolovljen. Nadalje, to je izgradnja prometnica. Iako nije direktna gradska investicija, izgradnja "nove pulske zaobilaznice" (pristupna cesta od Stancije Peličeti pa do Pomera) od krucijalnog je značaja za prometnu infrastrukturu Pule i drago mi je da smo kao Grad dali svoj doprinos izgradnji ovoga značajnog objekta. Na nama je da nastavimo sa proširenjem naše postojeće zaobilaznice i tako dodatno rasteretimo promet. Ne manje bitan projekt, jest županijski centar za gospodarenje otpadom. Čist okoliš je preduvjet održivog razvoja. Dakle, sve ove investicije komplementarne su sa prvom cjelinom prioriteta jer direktno zapošljavaju naše sugrađane i ovim investicijama javni sektor direktno pomaže gospodarstvu.

Treća cjelina je održavanje društvenog standarda. Ovo je možda i najveći izazov. U vremenima kada je sve manje sredstava u gradskom proračunu, kada živimo u zemlji koja je uz Grčku najcentraliziranija u Europi, održati visoko podignutu letvicu društvenog standarda u Puli zaista predstavlja pravi izazov. Upravo kroz realizaciju gore navedenih prioriteta znam da je to moguće i ostvarivo. Kao što sam više puta isticao, to će biti zadnje gdje ću popustiti, pa smo tako i lani putem gradskog proračuna, unatoč smanjenju svih prihoda uspjeli zadržati i čak u nekim segmentima i pojačati socijalni program, za koji smo izdvojili 17 milijuna kuna i na taj način obuhvatili više od 4000 naših sugrađana. Jednako tako nastavili smo sa sustavnom podrškom umirovljeničkoj populaciji.
PROMET JE VELIK PROBLEM, BAR TAKO MISLI VEĆINA GRAĐANA, HOĆE LI BITI PROJEKTA KOJI BI NAS MOGLI POŠTEDJETI STRESA TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE?
Kao što sam već rekao, izgradnjom i puštanjem u promet „nove pulske zaobilaznice“ odnosno pristupne ceste od Pomera do Peličeta vrijedne preko 180 milijuna kuna, dio prometa, posebice onog turističkog u ljetnim mjesecima zasigurno će rasteretiti naše ceste. No unatoč tome, u prometnom smislu, nas očekuju dvije izuzetno složene i teške godine. Zašto? Prvenstveno zbog izgradnje kanalizacije (Riva, Flaciusova) i zbog projekta plinofikacije. Kopanje prometnica, arheološka istraživanja i polaganje cijevi neminovno usporavaju i otežavaju funkcioniranje prometa. Nadalje, izgradnja velikog kružnog toka na 2 nivoa u Šijani na ulazu u sam grad, također će dodatno utjecati na promet. Tako da jedino što mogu zamoliti sugrađane jest da se naši vozači naoružaju strpljenjem i da zajednički izguramo te dvije, za promet izuzetno teške godine, jer će nam nakon toga biti svima puno puno lakše. Drugi dio tereta kojeg moramo izgurati jest izgradnja garažne kuće odnosno osiguranje novih parkirnih mjesta. To je neminovnost i na tome i radimo. Nekoliko godina smo se vodili idejom da je takve projekte moguće izgraditi bez utroška javnog novca, odnosno po modelu javno-privatnog partnerstva, no očito da je globalna financijska kriza utjecala i na ovaj segment gospodarstva i da ćemo se morati osloniti na vlastite snage.
VIDLJIVO JE DA SU ZAPOČELI RADOVI NA RJEŠAVANJU KANALIZACIJE, JEDNOG OD NAJVEĆIH GRADSKIH PROJEKATA, KOLIKO SE TOGA PLANIRA UČINITI U SLIJEDEĆEM RAZDOBLJU?
Prvi cilj je zaokružiti sustav obalnog kolektora i očistiti pulski zaljev od fekalija. Po mom dubokom uvjerenju, taj cilj predstavlja "conditio sine qua non" budućnosti ovog grada. To moramo zgotoviti u ovom mandatu. Doista, spoznaja da živimo u 21. stoljeću, a da dio fekalne odvodnje završava u našem pulskom zaljevu bez ikakvog tretmana pročišćavanja, meni nije prihvatljiva. Reći ću i to, da su me mnogi uvjeravali da ne ulazimo u taj toliko složen zahvat, da ću doslovce "polomiti zube" na arheologiji, ali ne bih mogao sebi pogledati u oči kada bismo sredstva ulagali u "šminkanje" grada poput uređenja pročelja, a da sa druge strane pulski zaljev pliva u fekalijama. To po meni nije ispravno razmišljanje i iako nije toliko popularno, u političkom smislu gledano, ulagati u infrastrukturu koja se nalazi u zemlji (kopaš – promet trpi, zatrpaš i ništa se ne vidi), to je temelj razvoja i od toga ne odustajem. Pa postavimo si svi zajedno jednostavno pitanje, kako oživjeti rivu, kako vratiti društveni život uz more, kako pokrenuti gospodarstvo uz naš prekrasan zaljev, a da ne riješimo pitanje odvodnje kanalizacije?
Drugi cilj je izgraditi moderan pročistač III razine pročišćavanja i zauvijek našem 3 tisućljetnom gradu riješiti pitanje fekalnih voda.
GRADSKE FASADE I UČESTALO URUŠAVANJE VELIKI SU PROBLEM. POSTOJE LI KAKVE IDEJE DA SE TO POČNE KVALITETNO RJEŠAVATI? POSEBAN PROBLEM SU FASADE U STAROJ JEZGRI, RADI SE O SVOJEVRSNOM RUGLU GRADA.
Točno. Pročelja, posebice u starogradskoj jezgri velik su izazov Pule, iako ima pomaka na bolje i svake godine se poneka zgrada uredi, no ova dinamika nas zasigurno ne zadovoljava. Na ovo pitanje gledam sa više razina. Prva nam govori o socijalnom statusu ljudi koji su vlasnici nekretnina u tom području. Evo, pripremili smo izuzetno kvalitetan program kojeg smo popularno nazvali „Dolcevita“ kako bi našim zgradama u centru grada "obukli novo ruho". Turistička zajednica grada Pule se također aktivno uključila u ovaj projekt i na tome zahvaljujem. No unatoč predviđenim sredstvima gradskog proračuna i pulskog TZ-a, vlasnici nekretnina se teško odlučuju na uređenje svojih zgrada i investiranju za oko ugodnijem okruženju, odnosno ljepšoj slici naše Pule.
Druga razina se ne odnosi na estetiku, jer otpadanje dijelova pročelja počinje predstavljati opasnost za građane. Puka je sreća što do sada nitko nije stradao, a svjedoci smo da se više puta dio pročelja odlomio i pao na nogostup. Ono što apeliram, kako na vlasnike stanova i poslovnih prostora, tako i na upravitelje zgrada, jest da svatko u svojoj domeni učini maksimum kako bi se ovakva događanja izbjegla u budućnosti. Vlasništvo nad nekretninom nosi prava ali i obveze. Grad je uvijek bio spreman izdvojiti sredstva za obnovu pročelja ili krovišta sukladno svom vlasničkom udjelu u konkretnoj nekretnini. Također, uvjeren sam kako će se razvojem područja sjeverne pulske luke kao i Muzila te uređenjem pulske rive, stvoriti pretpostavke za većom valorizacijom prostora starogradske jezgre što će biti dodatni zamašnjak i poticaj vlasnicima nekretnina kako bi uredili svoju imovinu.
 
STADION JE GOTOV, KADA ĆE SE RJEŠAVATI PRILAZNU PUTOVI JER SU NA TAJ SEGMENT UPOZORAVALI KRITIČARI OVOG PROJEKTA?
Dio Nazorove ulice trebao bi biti dovršen najkasnije početkom veljače, a ostatak najkasnije do kraja veljače. Naravno, uzimam ogradu koja ovisi isključivo o vremenskim uvjetima. Inzistirao sam na tome kada se temeljito rekonstruira jedna ulica, da tada svoj dio posla moraju obaviti i svi komunalci odnosno ostala poduzeća koja imaju infrastrukturu u prometnici kako se dovršena cesta više ne bi prekopavala, a što je na žalost čest slučaj u našem gradu. Također, zbog problema oborinske vode i plavljena našeg grada uslijed većih padalina, nastojali smo u ovaj projekt uvrstiti i tzv. „kišne vrtove“, inovativan pristup rješavanja oborinske odvodnje. Na sve projekte nastojim gledati dugoročno, i ponekad to predstavlja veći zahvat, veći napor, međutim uvjeren sam da je takav pristup puno svrsishodniji, a u konačnici, daleko isplativiji.
 
POSTOJE KRITIKE NA RAČUN NAJMA STADIONA ALDO DROSINA NK ISTRI 1961 ZA „DVA ČRNA I DVA BILA“ GDJE SE TEMELJI OPRAVDANOST TAKO POVLAŠTENE CIJENE ZA KLUB KOJEG USKORO OČEKUJE PRIVATIZACIJA?
Stadion u najvećoj mjeri treba biti u funkciji sporta. Ponosan sam što smo nakon punih 17 godina od postavljanja kamena temeljca dovršili ovo – prema mišljenju mnogih – prekrasno zdanje – pulsku "Bombonjeru". Što je u ovom slučaju, najbitnije za grad? Da je stadion popunjem sportašima i da se na glavnom travnjaku odigravaju najmanje prvoligaške utakmice. Dakle, najbitnije za taj objekt je da bude maksimalno u funkciji. Prema tome, ja pozivam sve kritičare da se uključe i pomognu pulskom nogometu kako bi ostvarivao još bolje rezultate. Svaka dobra ideja više je nego dobrodošla. Unatoč svemu, mišljenja sam da je ulaganje u školstvo i sport najisplativije ulaganje svake društvene zajednice.

Ovdje želim istaknuti još jednu činjenicu koju šira javnost nije uočila vezano uz ugovor koji se u medijskom prostoru spominje. Naime navedeni ugovor odnosi se samo na potrebe seniorskog pogona nogometnog kluba NK ISTRA 1961, te je prvi i potpisan zbog potreba za licenciranjem kluba pri Hrvatskom nogometnom savezu. Ugovori za mlađe uzraste istoga kluba, kao i za NK ISTRU biti će potpisani tijekom ovoga tjedna.
Poznato je da je NK ISTRA 1961 u procesu preoblikovanja, te će se tijekom istoga definirati dugoročni odnosi na Gradskom stadionu „Aldo Drosina“. NASTAVLJA SE… (SUTRA: OŠ Veli vrh, vrtići, Lučica Delfin, gradska kupališta, Bunarina, Muzil, Katarina…ne propustite)