'STANJE U GOSPODARSTVU I DALJE LOŠE, POMACI NEDOVOLJNI'
I ove će se godine u Puli održati Obrtnički sajam Istre. Sajam je namijenjen obrtnicima i malim poduzetnicima koji se bave proizvodnim i srodnim djelatnostima. Od 8. do 11. listopada na sajmu će nastupiti 160 izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja, uz prezentacije potpornih institucija, inovatora i strukovnih škola. Uz brojna popratna događanja i predavanja, bit će organizirani i poslovni susreti istarskih obrtnika i poduzetnika s kolegama iz Slovenije.

Već tradicionalno, sajam na pulskoj Karolini organizira Obrtnička komore Istarske županije, uz pokroviteljstvo i potporu Istarske županije, Grada Pule, Ministarstva poduzetništva i obrta, te HGK – Županijske komore Pula.
 
Povodom najave sajma, o stanju u istarskom gospodarstvu i obrtništvu, porazgovarali smo s predsjednikom Obrtničke komore Istarske županije Mariom Paliska.

Već dugi niz godina kako se približavaju sajmene aktivnosti, pričamo o teškoj gospodarskoj situaciji u hrvatskom gospodarstvu, nelikvidnosti, lošim uvjetima poslovanja, teškoćama u proizvodnim djelatnostima.. Kako uopće postići pozitivno ozračje među obrtnicima? Kakva je situacija prije ovogodišnjeg sajma?

Smatram da je ocjena da gospodarsko stanje nije dobro nepobitna, usprkos tome što se pojavljuju neki znaci poboljšanja. Na žalost, oni još nisu primjetni u svakodnevnom životu obrtnika i malih poduzetnika. Ne primjećujemo pomake u, na primjer, području zaštite vjerovnika, u suzbijanju nelegalnog rada, obrtnici plaćaju skuplje komunalije nego građani… Opterećenje gospodarskih subjekata je veliko, a treba spomenuti i zaista brojnu „papirologiju“ koju je potrebno priložiti prilikom bilo kakve promjene statusa. Za ilustraciju, za javljanje na neki natječaj često morate od općine ili grada zatražiti potvrdu da nemate dugovanja, te je dostaviti toj istoj općini. Natječaji za koncesije često se raspisuju prekasno, što obrtnicima i malim poduzetnicima često predstavlja problem, s obzirom na dokumentaciju koju trebaju prikupiti, te na realizaciju same investicije. Bilo bi dobro da se natječaji za zakup javnih površina raspisuju najkasnije do konca godine.
Ipak, prošla turistička sezona daje nam i nešto razloga za optimizam, te se nadamo da će se spomenuti pozitivni trendovi nastaviti i pojačati.

Sajam ove godine puni 18. - ti rođendan, da li ste zadovoljni postignutim, vjerovatno su se i ciljevi mijenjali tokom godina, u „kriznim“ godinama govorilo se i o odustajanju od manifestacije, kakva su vaša razmišljanja o ovim proteklih godina!

Sajam živi, usprkos krizi. Točno je da je došlo do određenih promjena, prvenstveno u tome što ima sve manje kolektivnih nastupa, a sve više samostalnih štandova, što ne smatram lošim. Sajam se održava, zahvaljujući velikoj pomoći naših partnera u organizaciji – Istarske županije, Grada Pule, HGK – Županijske komore Pula, Hrvatske obrtničke komore, Ministarstva poduzetništva i obrta, Istarske kreditne banke d.d., te interesu velikog broja obrtnika i poduzetnika iz cijele Hrvatske. To je dokaz da su sajmovi potrebni. Naravno, svake godine razmatramo koje promjene možemo napraviti da bi sajam bio što bolji, uspješniji i zanimljiviji.

Što će ponuditi obrtnici na ovogodišnjem sajmu? Po zadnjim ekonomskim pokazateljima, Hrvatska izlazi iz krize, da li je vrijeme za ponovni uzlet i iskorak?

Kao i svake godine, sajam će ponuditi mnoštvo proizvoda i usluga u rasponu od prehrane, suvenira i umjetničkog obrta, preko razne robe široke potrošnje, pa do namještaja i raznih metalnih proizvoda. Ponavljam, u velikoj većini radi se o samostalnim izlagačima, što pokazuje da su naši obrtnici sve spremniji za samostalniji nastup na tržištu. Upravo je to i bio jedan od ciljeva sajma, kad smo ga pokrenuli 1998. godine.
Vjerujem da je agresivniji marketinški nastup jedan od načina da se prevlada kriza u poslovanju za dio obrtnika i poduzetnika, a sajmovi to svakako omogućuju.

Što mislite, da li je sajam dovoljno marketinški prisutan u susjednim zemljama, Italija, Slovenija, Austrija naročito sad kad smo i mi dio EU, mislim pritom o značajnijem dolasku posjetitelja u obilazak sajma, vidjeti što naši obrtici nude, od proizvoda do inovacija, da li sajam ima tu težinu?

Marketinška pokrivenost sajma zacijelo bi mogla biti i bolja, osobito u inozemstvu. Nastojimo s njegovim održavanjem upoznati potencijalne sudionike (izlagače i posjetitelje) putem naših partnerskih institucija u susjednim državama. No, raspoloživa sredstva ograničavaju nas u jačoj promociji na tim tržištima, ali svakako razmišljamo i u tom smjeru. (rex/foto arhiva)