DVIJE VELIKE KAZALIŠNE VEČERI
Sljedeći tjedan u Istarskom narodnom kazalištu donosi dva potpuno različita, ali publici dobro poznata naslova. Na programu su kultna komedija „Maratonci trče počasni krug“, koja desetljećima ne gubi na popularnosti, te opereta „Vesela udovica“ Franza Lehára, koja u Pulu stiže u koprodukciji Opere b.b. Zagreb i INK-a.
Maratonci trče počasni krug
Već pri samom spomenu naslova kultne komedije Maratonci trče počasni krug javljaju se brojne asocijacije i u sjećanje nam naviru slike, glumci i citati iz jednog od najgledanijih filmova ovih prostora.
Topalovići, pogrebno poduzeće, likovi stari 150 godina, čitanje oporuke i mnogi slični motivi pronašli su svoje mjesto u općoj kulturnoj svijesti našeg vremena. Možda je manje poznata činjenica da je u filmu prethodila drama koju je Kovačević napisao na trećoj godini studija dramaturgije (’72.).
Ona se uskoro zatim postavlja u Ateljeu 212 u režiji Ljubomira Draškića, a nepunih deset godina kasnije Slobodan Šijan prema njoj režira legendarni film. Sve ostalo je povijest.
Godine prolaze, a popularnost ‘Maratonaca’ ne opada pa ovu priča kontinuirano stječe nove obožavatelje. Izvrsni dijalozi, fantastični likovi i svakako začudan zaplet u kojem se ismijava smrt i lažni moral. Priča je to o ‘najstarijoj balkanskoj obitelji’, toliko staroj da joj ni smrt ne može ništa – prema riječima autora.
Vesela udovica
Posebnu svečanost ovoj premijeri daje i činjenica da se njome obilježava 25 godina umjetničkog djelovanja Ronalda Brausa, istaknutog opernog pjevača koji ostvaruje jednu od središnjih uloga ove produkcije.
Franz Lehár (Komárno, 1870. – Bad Ischl, 1948.) jedan je od najznačajnijih skladatelja bečke operete i jedan od autora koji su tom žanru početkom 20. stoljeća podarili novi glazbeni sjaj.
Posebno mjesto u Lehárovoj biografiji pripada Puli. Od 1894. do 1896. godine mladi Franz Lehár živio je i djelovao u tadašnjoj glavnoj ratnoj luci Austro-Ugarske Monarhije kao kapelnik Mornaričkog orkestra Carske i kraljevske ratne mornarice. Pulsko razdoblje bilo je važna etapa njegova umjetničkog sazrijevanja.
Vesela udovica (Die lustige Witwe), opereta u tri čina, praizvedena je 30. prosinca 1905. u Theater an der Wien u Beču. Libreto Victora Léona i Lea Steina nastao je prema komediji L’attaché d’ambassade Henrija Meilhaca. Djelo je ubrzo nakon praizvedbe postiglo međunarodni uspjeh i do danas ostalo najpoznatijom Lehárovom operetom.
U središtu djela nalazi se ljubavna priča Hanne Glawari, bogate mlade udovice, i grofa Danila Danilovića. Iza blještavila pariških salona, valcera, zabava i ljubavnih intriga krije se jednostavno pitanje: može li se prava ljubav osloboditi ponosa, novca i društvenih očekivanja? Lehárova glazba daje toj priči neodoljivu lakoću, ali i trenutke istinske nostalgije i nježnosti.
(REX)
