PROSVJEDNICI TRAŽE ZAUSTAVLJANJE PROJEKTA KODECO I VEĆU ZAŠTITU ZDRAVLJA STANOVNIŠTVA
Gotovo dva mjeseca nezadovoljstva, svakodnevnih okupljanja i upozorenja građana Labinštine dobilo je u subotu, 7. studenoga, novi nastavak. Ovoga puta prosvjed protiv Holcimovih planova u Koromačnu preselio se i na ulice Labina, gdje je održana „Povorka za zdravu budućnost Istre”. Građani su još jednom poručili da ne žele pretvaranje cementare u postrojenje za spaljivanje otpada te da od nadležnih institucija očekuju konkretne odgovore.

Prosvjedna povorka krenula je iz Starog grada Labina, a okupili su se brojni građani zabrinuti zbog mogućih posljedica industrijskih aktivnosti na zdravlje stanovništva i okoliš. Nakon prolaska gradskim ulicama prosvjedne aktivnosti nastavljene su u Koromačnu, ispred ulaza u cementaru, gdje se već gotovo dva mjeseca održavaju okupljanja nezadovoljnih stanovnika.

Iako je u središtu prosvjeda Holcimov projekt KOdeCO Net Zero, nezadovoljstvo građana dodatno je pojačano pitanjem korištenja otpada dopremljenog iz Gospića. Prosvjednici smatraju da se o odlukama koje mogu utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva ne može odlučivati bez pravodobnog informiranja javnosti i njezina sudjelovanja.

Odgovornost se sada traži od Istarske županije

Jedna od organizatorica povorke, Tanja Pejić, najavila je da će građanska inicijativa od istarskog župana i predsjednika Županijske skupštine zatražiti uvrštavanje problematike Holcima na dnevni red županijskog predstavničkog tijela.

Cilj je donošenje zaključka kojim bi se izrazilo protivljenje realizaciji projekta KOdeCO Net Zero te podržale mjere zaštite zdravlja stanovništva, okoliša i interesa lokalne zajednice.

Prosvjednici smatraju da je vrijeme za jasna politička i institucionalna očitovanja jer se, prema njihovu mišljenju, pitanja koja se tiču budućnosti Labinštine predugo zadržavaju na razini međusobnih uvjeravanja, bez odgovora koji bi otklonili zabrinutost stanovništva.

Podrška znanstvenika i politike

Subotnjem okupljanju pridružila se i znanstvenica, kemičarka Matea Vlatković, koja je upozorila na potrebu većeg uključivanja stručne javnosti u raspravu o industrijskim projektima.

Vlatković je izrazila zabrinutost zbog mogućih posljedica projekta KOdeCO Net Zero, posebno istaknuvši pitanje povećane potrošnje električne energije i utjecaja takvih postrojenja na okoliš i turizam.

Podršku građanima pružila je i SDP-ova saborska zastupnica Maria Blažina, koja je kritizirala odluke povezane s upućivanjem otpada iz Gospića u Koromačno. Prema njezinu mišljenju, takve odluke dodatno su produbile nepovjerenje građana prema institucijama.

Blažina se protivi i realizaciji projekta KOdeCO Net Zero, smatrajući da on nije u skladu s razvojnim prioritetima Istre i Hrvatske. Zatražila je da mu se oduzme status strateškog investicijskog projekta Republike Hrvatske.

Podršku prosvjednicima pružila je i Vesna Grgić iz Braniteljske udruge Zeleni odred, koja je upozorila na potrebu preispitivanja dozvola za spaljivanje otpada.

Što zapravo predviđa projekt KOdeCO?

Holcimov projekt KOdeCO Net Zero zamišljen je kao tehnološka modernizacija cementare u Koromačnu, s ciljem smanjenja emisija ugljikova dioksida. Predviđa hvatanje, ukapljivanje, transport i trajno skladištenje CO₂ nastalog tijekom proizvodnje cementa.

Iz perspektive investitora riječ je o projektu koji bi trebao omogućiti nastavak industrijske proizvodnje uz smanjenje njezina utjecaja na klimatske promjene.

Međutim, dio stanovništva Labinštine upozorava na moguće okolišne rizike i smatra da tako velik zahvat zahtijeva znatno širu javnu raspravu, neovisne stručne analize i jasna jamstva o sigurnosti.

Važno je pritom razlikovati sam projekt hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida od pitanja korištenja otpada kao goriva u cementari, iako su obje teme postale dio istog prosvjednog pokreta.

Službeni podaci i nepovjerenje građana

Dok prosvjednici upozoravaju na moguće posljedice za okoliš, postoje i službeni podaci koji pokazuju drukčiju sliku trenutačnog stanja.

Radna skupina za praćenje kvalitete zraka u okolici Holcimove cementare izvijestila je 27. listopada da su, prema izvješćima Holcima i Državnog inspektorata, nadzirane emisije onečišćujućih tvari bile unutar propisanih graničnih vrijednosti.

Također je navedeno da otpad dopremljen iz Gospića ima odgovarajuću dokumentaciju.

No ti podaci nisu otklonili nepovjerenje dijela stanovništva. Građani već dulje vrijeme zahtijevaju dodatna pojašnjenja, transparentnost i pouzdan nadzor emisija, smatrajući da se pitanje zdravlja ljudi ne može svesti isključivo na administrativno zadovoljavanje propisanih uvjeta.

Upravo je nedostatak povjerenja između građana, investitora i institucija postao jedan od najvećih problema cijele priče.

Industrija i zdravlje ne bi smjeli biti suprotstavljeni

Cementara u Koromačnu desetljećima je dio gospodarskog života Labinštine. Industrijska proizvodnja osigurava radna mjesta i ima važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu, ali to ne znači da svaki razvojni projekt mora automatski dobiti podršku stanovništva.

S druge strane, zabrinutost građana ne mora nužno značiti protivljenje industriji i gospodarskom razvoju. Ona prije svega pokazuje da ljudi žele znati kakve će posljedice određene odluke imati na prostor u kojem žive.

Upravo zato odgovornost nadležnih institucija nije samo u izdavanju dozvola i provođenju nadzora, nego i u osiguravanju otvorene komunikacije s javnošću.

Ako su svi postupci sigurni i u skladu s propisima, onda ne bi trebalo biti prepreka da se građanima omogući uvid u relevantne podatke i odgovori na pitanja koja ih zabrinjavaju.

Prosvjed završio u Koromačnu, ali borba se nastavlja Nakon prolaska Labinom sudionici povorke nastavili su okupljanje u Koromačnu, na mjestu na kojem se već tjednima održavaju prosvjedi ispred ulaza u cementaru. Ondje je organizirano druženje i zakuska, a okupljenima je zapjevao istarski glazbenik Elio Pisak. Organizatori su najavili nastavak aktivnosti i daljnje obraćanje županijskim institucijama. Subotnji prosvjed tako nije donio završetak priče o Holcimu, nego je pokazao da nezadovoljstvo dijela stanovnika Labinštine ne jenjava.

Hoće li Istarska županija i nadležna državna tijela uspjeti ponuditi odgovore koji će vratiti povjerenje građana, tek treba vidjeti.

Jedno je, međutim, jasno: o budućnosti Koromačna i projektima koji mogu utjecati na život stanovnika Labinštine više se ne može raspravljati bez onih koji ondje žive. (REX/ELVIS MALAGIĆ)