AKTUALAC NA PULSKOM GRADSKOM VIJEĆU
U Komunalnoj palači danas se održava 11. sjednica Gradskog vijeća Grada Pule. Aktualni sat obilježila su pitanja o završetku radova na kupalištu Stoja, upisima djece u vrtiće, radu Centra podrške 5.2.1, urbanističkim planovima za Štinjan te projektu aglomeracije Pula – sjever.
Jedna od tema koja je izazvala najveće zanimanje bio je status radova na kupalištu Stoja. Vijećnica Samanta Jadreško iz Kluba HDZ-a podsjetila je da je prilikom obilaska gradilišta bilo najavljeno kako bi kupalište moglo biti otvoreno sredinom srpnja. Budući da radovi i dalje traju, zatražila je odgovor jesu li oni u skladu s ugovorenim rokovima i kada građani mogu očekivati otvaranje.
Gradonačelnik Pule Peđa Grbin kazao je da su se prethodne najave temeljile na informacijama izvođača. Izvođač je, naveo je, prvotno najavljivao završetak radova još do Božića 2025. godine, a potom i tijekom srpnja, no ti rokovi nisu ostvareni.
U međuvremenu je podnesen zahtjev za produljenje roka, koji je nadzorni inženjer djelomično prihvatio. Produljenje je odobreno na temelju podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda te posebnih uvjeta koje je bilo potrebno ispuniti radi zaštite objekta.
Prema riječima gradonačelnika, trenutačno se priprema aneks ugovora kojim bi novi rok završetka radova bio pomaknut na sredinu studenoga. Time je potvrđeno da kupalište Stoja neće biti otvoreno tijekom ovogodišnje glavne ljetne sezone.
Upisana sva djeca koja su ostvarila deset bodova
Vijećnica Elena Puh Belci iz Kluba IDS-a otvorila je pitanje upisa djece u pulske gradske i privatne vrtiće. Podsjetila je na ranije godine, kada je velik broj djece ostajao neupisan ili na listama čekanja, te je zatražila podatke o ovogodišnjim upisima i mogućem proširenju kapaciteta.
Pročelnica Helga Može odgovorila je da su na objedinjenim upisima upisana sva djeca koja su ostvarila potrebnih deset bodova. Upisima su obuhvaćene četiri gradske predškolske ustanove, kao i privatni vrtići. Prema iznesenim podacima, u jasličke programe upisano je 199 djece, dok je u vrtićke programe upisano njih 75.
Posebno se osvrnula na 117 djece mlađe od godinu dana, koja u trenutku upisa još nisu ispunjavala dobni uvjet za jaslice. Njihov će se upis rješavati tijekom sljedećih mjeseci, nakon što navrše godinu dana i ovisno o oslobađanju mjesta. Trenutačno je, kazala je, ostalo devet slobodnih mjesta u jaslicama i 37 mjesta u vrtićima. Konačne brojke očekuju se do 1. rujna jer roditelji još mogu zatražiti promjenu ustanove ili programa.
Centar podrške koristilo 379 građana
Na sjednici je predstavljen i dosadašnji rad Centra podrške 5.2.1, inovativne socijalne usluge nastale u sklopu prvog ITI mehanizma urbanog područja Pule. Centar se nalazi u Zagrebačkoj ulici, a građanima omogućuje da na jednom mjestu dobiju informacije, stručnu pomoć i usmjeravanje prema dostupnim socijalnim uslugama.
Pročelnica Može istaknula je kako se Centar pokazao iznimno potrebnim jer građanima pruža manje formalan i pristupačniji oblik pomoći od institucija kojima se inače obraćaju.
Govoreći o rezultatima njegova rada, navela je da su podaci „vrlo impresivni i veliki“. Centar građane trenutačno upućuje na 38 popisanih socijalnih usluga, a njegove je usluge koristilo 379 građana s područja Pule. Projekt nije pokrenuo samo Grad Pula, već u njemu sudjeluju i druge jedinice lokalne samouprave s juga Istre. U budućnosti se razmatra i uvođenje socijalnog mentoriranja za korisnike kojima je potrebna dugotrajnija i konkretnija podrška.
UPU Štinjan se digitalizira, ne mijenja se namjena površina
Vijećnik Dušanko Babić otvorio je pitanje Urbanističkog plana uređenja Štinjan. Kazao je kako se u javnosti i medijima pojavljuju tvrdnje o proširenju građevinskih zona, smanjivanju zelenih površina i dolasku „čudnih investitora“.
Naveo je kako, nakon što je proučio plansku dokumentaciju, nije uočio promjene u odnosu na planove iz prethodnih godina. Podsjetio je i da je Mjesni odbor pokrenuo inicijativu za izgradnju multifunkcionalnog dječjeg i sportskog igrališta u staroj jezgri Štinjana.
Pročelnica Sanja Klajić Dakić pojasnila je da se trenutačno ne provode izmjene koje bi donosile nova planska rješenja. Riječ je, kazala je, isključivo o digitalnoj transformaciji postojećih planova i njihovu usklađivanju s novim pravilnikom.
To podrazumijeva pretvaranje analognih planova u digitalni oblik te preciznije označavanje pojedinih zona. Primjerice, ranije opće oznake stambenih zona sada se razvrstavaju na oznake poput S1 ili S3. Naglasila je da se namjena prostora ne mijenja.
Zelene površine neće postati građevinske, niti će se građevinske zone pretvarati u zelene, a UPU iz 2015. godine ostaje sadržajno isti. Eventualne buduće promjene mogle bi se razmatrati tek kroz izmjene Generalnog urbanističkog plana i zasebne postupke izmjene UPU-a.
Novi izvođač za pročistač u Peroju još nije odabran
Među važnijim infrastrukturnim temama našao se i projekt aglomeracije Pula – sjever, posebno izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Peroju, vrijednog oko 15 milijuna eura.
Direktor Vodovoda Pula – Labin Luka Pavlović objasnio je da je prvotni ugovor za projektiranje, ishođenje dozvola i izvođenje radova sklopljen 2024. godine s tvrtkom Hydrogenering iz Ljubljane. Tvrtka je početkom 2025. otišla u stečaj, zbog čega je postupak praktički vraćen na početak.
Vodovod je uspio naplatiti bankarsku garanciju od 1,4 milijuna eura, čime je izbjegnuta izravna financijska šteta, no izgubljeno je vrijeme potrebno za provedbu projekta.
Nakon raspisivanja novog natječaja pristiglo je devet ponuda, ali je jedan od ponuditelja uložio žalbu. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je odluku o odabiru, ali ne i cijeli postupak.
Zbog toga je trenutačno u tijeku ponovna evaluacija ponuda, a nova odluka mogla bi biti donesena u roku od 15 do najviše 30 dana.
Pavlović je naveo da je projekt financijski realiziran oko 50 posto, dok je prema dužini izgrađene mreže realizacija na približno 70 posto. Među završenim dijelovima su podmorski ispust u Peroju i sanacija cjevovoda bez kopanja na području Fažane.
Projekt je u međuvremenu prebačen u drugi fond, čime je rok financiranja produžen do 2030. godine. Time su osigurani uvjeti za njegov dovršetak, iako izvođači za pojedine dijelove radova već najavljuju zahtjeve za dodatno produljenje rokova.
(H.R.)
