KRŠAN I «KRŠONSKI PIR»
Piše: Doris Flori?i?
Idete li ovih dana na U?ku ili pak samo prolazite cestom Labin – Pazin, svakako se bar nakratko zaustavite u mjestu Kršan ?ija op?ina obuhva?a i druga mjesta zanimljive povijesti poput Plomina, Plominskog Zagorja, Kožljaka, Nove Vasi, Jasenovika, Šušnjevice, Letaja, Brda, ?epi?a, Plomin Luke i Brestove. Kršan se na prvi pogled može u?initi nedovoljno zanimljivim za razgledavanje, me?utim, možda nije dovoljno poznata povijest Kršana i kršanski kaštel me?u ?ije smo se zidine i mi sklonili s bure. Kršanski kaštel s kojeg pogled puca na ovih dana zabijeljenu U?ku prvi se puta spominje 1274. godine u ugovoru o miru izme?u oglejskih patrijarha i pazinskih grofova koji su ga u me?usobnim sukobima uspjeli i porušiti , a današnje ime Kršan ili Karscheyner dobiva u 15. stolje?u, kada dolazi u posjed plemi?ke obitelji Kerstlein de Pisino. Na glavnom pro?elju kaštela je kameni «?ovjek pas» koji je na?en i u Dvigradu, Žminju i Vižinadi, a legenda kaže da je rije? o Atili. Posljednji vlasnik kršanskog kaštela je crkveni grof, plemi? Tonetti iz Plomina. Kao ni mnoge druge kulturne baštine, tako ni ovaj kaštel nije bio pošte?en požara pa se tako godine 1940. u prosincu zapalila podna greda na drugom katu (u blizini pe?i) te je nastao požar. Potpomognut jakom burom požar se rasplamsao i progutao namještaj, knjižnicu, vrijedne slike iz 18. st. i cijelu obiteljsku arhivu.
Tada obitelj Tonetti definitivno napušta dvorac u kojem su do tada boravili uvijek dio godine.U Kršanu je sredinom 19. stolje?a prona?en "Istarski razvod", srednjovjekovni dokument o pismenosti i životu Hrvata na ovim prostorima kojeg je 1850. godine pronašaoGiuseppe de Susanni. Zapisao ga je notar Levac Križani? ve? poznat po sli?nim glagoljaškim napisima po Istri. Pretpostavlja se da sli?an prijepis «Istarskog razvoda» prona?enog u Momjanu 1880. godine pripada tako?er Križani?u kojeg je navodno radio kao mla?i dok je onaj u Kršanu nastao u njegovim kasnijim godinama kada je bio i iskusniji.Zaštitnik Kršana je Sv. Jakov ?ija se crkvica nalazi na mjesnom groblju i predstavlja još jedno vrijedno sakralno zdanje s obzirom da su prilikom njena obnavljanja 1991. godine ispod žbuke u njenoj unutrašnjosti uz latinski grafit prona?ena i dva natpisa na glagoljici. Osim crkvice Sv. Jakova, uz Kaštel je u 17. stolje?u sagra?ena i dvobrodna crkva Svetog Antuna koja je kasnije izmijenjena i dobiva današnji izgled te 1911. godine dobiva i orgulje. Mnogo je zanimljivih starih gradi?a u Istri, me?utim malo se koji može pohvaliti žiteljima koji ?ine tako mnogo ne bi li sa?uvali narodnu tradiciju i obi?aje kao što to ?ine Kršonci i Kršonski KUD „Ivan Fonovi? Zlatela“ve? oko 10 – ak godina. Ivan Fonovi? Zlatela ?ije je ime preuzeo KUD njemu u ?ast je ina?e bio doma?i graditelj glazbenih instrumenata. Njegov je zanat nastavio Valter Primoži?, tako?er iz Kršana koji je uz Branimira Šainu zaslužan da je kršanski KUD danas ovako uspješan u Hrvatskoj ali i u inozemstvu.
Kršonci su uz pomo? arhive i osobito Lidije Niko?evi?, ravnateljice pazinskog Etnografskog muzeja, došli do neobi?no vrijednih podataka o svojoj ne tako davnoj prošlosti. Naime, prona?en je zapis prof. dr. Ludwiga Karla Mosera koji je 1909. opisao sve?anost polaganja zakletve vladaru održanu 12. lipnja 1908. na 60. obljetnicu vladavine cara Franje Josipa, kada je ulicama Be?a prodefilirala kolona od 12.000 ljudi, razli?itih etni?kih skupina Austro - Ugarske duga?ka gotovo 8 km uz nevjerojatnih 12 tisu?a sudionika, koje je promatralo ?ak pola milijuna ljudi. U koloni se nalazila i mala grupa od 27 ljudi s podru?ja Labinštine, a ovu je grupu predvodio tadašnji kršanski sve?enik Antun Zidari?, rodom iz Svete Katarine. Predaja u narodu govori da su svatovsku povorku, koju je Moseru tada detaljno opisao Zidari?, predvodili Ivan Fonovi? Zlatela i Grgo Kos Noskovi? iz Šumbera. Pretpostavlja se da je upravo Zidari? detaljno opisao i nošnje svoga kraja i „Kršonski pir“ kojeg je Moser poslije i opisao. „Kršonski pir“ kojeg je KUD kao predstavu u režiji Primoži?a i Šajine prvi puta izveo 2006. godine, predstavlja opis tradicionalnog kršanskog vjen?anja. Kršonski pir u devet scena s likovima doma?ih starih imena, u 90 minuta opisuje udvaranje, zaruke i vjen?anje Moteta s djevojkom Toninom, a posljednja je scena ro?enje malog Mikule.Predstava se odvija u Kršanu, u njegovim ku?ama povrh kojih se nadvio kršanski dvorac, po uli?icama starog Kršana, u njegovoj crkvi i oštariji, a sada ve? po raznoraznim doga?ajima, op?inskim feštama i sli?nim manifestacijama.Zahvaljujemo Valteru Primoži?u na ustupljenim slikama KUD- a.