PREGLED DOGAĐANJA ZA OVAJ VIKEND (8.11. - 10.11.)
U nastavku izdvajamo događanja u Istri koje ovog vikenda vrijedi posjetiti: dječje druženje s junacima i junakinjama iz bajki, predstavljanje romana Igora Grbića 'Pokreti u Bulji', večer pripovijedanja s Anom Cerovac, otvaranje godišnje izložbe projekata i realizacija članova DAI-SAI i gostujućih izlagača, 21. Dani vokalne glazbe “Brajši u spomen”, kreativna radionica ZIMSKO SRCE, Pedeset i šesti Art Panoptikum te koncert ROJ OSA meets ROB MAZUREK.
"Pozivamo svu djecu, zaljubljenike u pričanje, čitanje i pripovijedanje, na jedno veselo druženje s junacima i junakinjama svima nam dobro poznatih bajki i priča. U knjižnici ćete ugledati Drugo lice Snjeguljice, upoznati Alergičnu princezu na zrnu graška, zaplivat ćete s Malom sirenom s otoka Hvara, družiti se s Vukom vegetarijancem. A to nije sve! Nasmijat će vas i Opaljena vještica, Vragolasta Pipi, a saznat ćete i što se dogodi Kad bake piju vino.
Vidimo se u petak, 8. studenog 2024. godine u 17 sati na 1.katu Odjela za djecu i mlade."
Zbog ograničenog broja polaznika, svoj je dolazak potrebno najaviti najkasnije do petka u 12 sati.
U okviru programa manifestacije Mjesec hrvatske knjige - u petak, 8. studenog u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula bit će predstavljena nova knjiga Igora Grbića Pokreti u Bulji. Promociju knjige i razgovor s autorom moderirat će Vanesa Begić. Program počinje u 18 sati i ulaz je slobodan.
Prvi roman suvremenog domaćeg prevoditelja, pjesnika, prozaista i esejista nagrađivanog i od kritičara hvaljenog Igora Grbića, naslovljen Pokreti u Bulji, stoji na kraju fascinantnog niza njegovih dosad objavljenih naslova: Istria glagoljušta (Zagreb, 2005.), Tajna Monkodonje (Ulcinj, 2007.), U doba vremena (Zagreb, 2007.), Kao da sam (Pula, 2008.), Izlazak u cvijet (Zagreb, 2012.), Knjiga priča (Zagreb, 2015.), Mrvice s gozbe (Zagreb, 2018.), Pjesme rađanja i umiranja (Zagreb, 2019.)... da spomenemo neke od njih, usput, bez navođenja njegova znanstvenog i prevoditeljskog djela. (...)
U romanu Pokreti u Bulji autor živi uronjen u jezik, a svijet oko sebe događa mu se kao njegovo okrupnjenje. No na stranicama romana Grbić se, između ostalog ali ne manje važno, predstavlja kao zavičajni autor. Naime, daleko od ikakvog povlađivanja pomodnosti jeftinog šokiranja, naslov romana sasvim se spontano nameće iz samog njegova teksta. Bulja – mjesto radnje – ime je izvedeno iz imena stvarnog grada, Pule, na koji se implicitno upućuje već u prvom poglavlju, u kojem se, osim toga, odmah sugerira i etimologija koja je dovela do oblika iz naslova. Pokreti u tom izmještenom gradu kretanja su njegovih likova, njihovih događaja i doživljaja, s naglaskom na protagonistkinji, bivšoj sveučilišnoj profesorici, a sada, po vlastitom izboru, šankerici u njoj omiljenom lokalu. Svi pokreti imaju za cilj, zapravo, samo jedno: njeno samoosvještenje i unutarnji ulazak u novi život. Roman nije izveden u “visokostilskom” registru, kakav bi se otud mogao očekivati, već je vrlo prizemljen, nabijen tjelesnim osjetima, pršti humorom i razigranošću u svakom, pa tako, naravno, i jezičnom pogledu. Uz to, u romanu autor njeguje sasvim osebujnu, vlastitu stvarnost, izmaknutu u odnosu na našu, što se također očituje na više razina: iskrivljenost toponima i prostornih odnosā “grada-predloška”, preinačenost fizičkih i kemijskih zakona, biološke idiosinkrazije itd.
Zbog svoje dubine, estetske iscizeliranosti, neprijeporne savršenosti, glatkoga humora, bockavih aporija, atemporalnih zbivanja, nadrealnih preobrazbi u se utakajuće stvarnosti, Grbićev prvijenac traži čitateljsku publiku spremnu razodjenuti se do golotinje vlastitog postojanja i zaroniti u bezdan-bunar čudesnoga. Nije to samo zavičajni, pulski roman nego je svojim značenjem univerzalan. Njegove aluzije i asocijacije međusobno su ispresijecane i rišu beskrajan prostor odjeka jezika koji svojim titrajima bešavno tka semantički okvir cjeline, a to nije ništa drugo doli kušanje intelektualnog svjetla umjetnosti, njene istinske biti.
Udruga Spod Učke u suradnji s Ekomuzejom Vlaški puti u sklopu projekta (Ne)skrivena Istra organizira večer pripovijedanja tradicionalnih priča. Pripovjedač je Ana Cerovac Program počinje u petak, 8.11.2024. s početkom u 18:30 sati u prostoru Mjesnog odbora u Šušnjevici. Ulaz je besplatan.
FANTASTIČNA BIĆA SJEVERNOG JADRANA
Prostori Sjevernog Jadrana od davnina dijele neke zajedničke kulturno-etnografske poveznice među kojima se svakako ističu elementi narodnih vjerovanja i postupaka povezanih s magijskim djelovanjem. U imaginariju zavičajne fantastike Istre i Kvarnera, ove krajeve nastanjuju nadnaravna bića kao što su štrige, krsnici, vile, more, kudlaci i drugi protagonisti narodne predaje. Ovo predavanje odgovorit će na pitanja tko su bili najistaknutiji akteri naših priča iz davnine, kako ih se prepoznavalo i kako se štitilo od njih. Posjetitelji će moći zaviriti u fantastični svijet svoga zavičaja i otkriti narodna vjerovanja kao važan dio svoje nematerijalne kulturne baštine.
Ana Cerovac diplomirana je turistička vodičkinja koja se bavi storytelling turama te autorica povijesno-fantastičnog književnog serijala “Između lava i orla”.
U petak, 8. 11. 2024. godine u 19 sati otvara se Godišnja izložba projekata i realizacija članova DAI-SAI i gostujućih izlagača u Društvu arhitekata Istre, Smareglina 1, Pula.
U sklopu tradicionalne manifestacije Dani arhitekture u Istri i ove će godine članovi Društva arhitekata Istre te gostujući autori predstaviti svoje recentne projekte i realizacije.
Izlažu: Breda Bizjak, Karin Blažina, Anja Kalanja Bordas, Alen Čikada, Aleksandar Ćelović, Ivan Filipović, Valentina Kaić Filipović, Nađa Ibrahimagić, Emil Jurcan, Franko Kaić, Dino Krizmanić, Alin Koroman, Matija Luk, Dean Matika, Marija Katarina Novak, Matej Orkić, Antonio Osip, Ana Penavić, Dea Peruško, Amorino Poropat, Dunja Predić, Božidar Pustijanac, Dean Skira, Ivana Antolović Smoljan, Pavle Stamenović, Helena Sterpin, Udruga Istarsko – Ekomuzej iz Vodnjana i Leonid Zuban.
Izložba ostaje otvorena do utorka, 26. 11. 2024., svakim radnim danom od 17 do 20 sati.
KUD "Matko Brajša Rašan" iz Pule 2024. godine bilježi 73 godine kontinuiranog postojanja i uspješnog amaterskog rada. Društvo je osnovano 1951. godine i neprekidno djeluje do današnjih dana. KUD "Matko Brajša Rašan" organizirat će 8. studenoga 2024. godine u Domu hrvatskih branitelja Dane vokalne glazbe pod nazivom “Brajši u spomen” po 21. put.
S organizacijom manifestacije "Brajši u spomen" započeli smo u rujnu 2004. godine. Cilj ovog projekta je popularizacija vokalne glazbe i ljepote zborskog pjevanja, njegovanjem djela skladanih na osnovi istarske ljestvice, s naglaskom na glazbeni opus skladatelja i melografa Matka Brajše Rašana, čije ime naš zbor nosi od osnutka.
Osnovna namjera ovog susreta pjevačkih zborova je očuvanje i promicanje tradicijskih vrijednosti, a to je glazbena baština istarskog podneblja. Susret je od samog početka polučio veliki uspjeh i potvrdio ga na susretima koji se održavaju već dva desetljeća. Od prve godine naišao je na vrlo dobar odaziv i priznanje glazbenih krugova i zborovođa.
Na programu su uvijek zastupljena djela istarskog glazbenog idioma, od originalnih zborskih skladbi istarskih i primorskih skladatelja do obrade narodnih napjeva, u namjeri i trudu da ta djela pronađu relevantno mjesto ne samo u riznici domaćeg glazbenog stvaralaštva, već da se naše stanovništvo i stanovništvo drugih krajeva i zemalja putem gostujućih zborova upozna s njima.
Na manifestaciju "Brajši u spomen" pozivaju se zborovi iz Istre, Primorja i drugih krajeva Hrvatske, te zborovi iz susjednih i europskih zemalja. Tijekom proteklih godina gostovali su zborovi i ansambli iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Italije, Češke, Slovačke. U određeno vrijeme kontaktiraju se zborovi i šalju pozivi. Nakon njihovog pozitivnog odgovora dogovara se program i razmjenjuju partiture. Zborovi su na repertoaru obavezni izvesti po jednu skladbu Matka Brajše Rašana, a ostale skladbe po vlastitom odabiru.
Ove godine, 8.11.2024., na 21. Danima vokalne glazbe “Brajši u spomen” sudjelovat će:
Zbor KUD-a "Matko Brajša Rašan" tijekom proteklih sedam desetljeća vodili su: Dušan Marčelja, Josip Kaplan, Mladen Markov, Nello Milotti, Vesela Opalić, Zvonimir Ivančir, Paola Stermotić, Branko Okmaca, Damir Bužleta, Tatjana Merkl, Irena Vladisavljević, Antonella Mendiković Đukić, a od rujna 2024. godine zborom dirigira Romina Peti.
Nastavljaju se kreativne radionice za djecu i mlade koje, uz potporu Grada Vodnjana, u Pučkom otvorenom učilištu vodi Sandra Vučetić iz Kulturno-umjetničke udruge Akt.
Osma ovogodišnja radionica, na rasporedu u subotu, 9. studenog, s početkom u 10.00h, održat će se u prostorima POU (Portarol 31). Na radionici će se izrađivati „zimsko srce“.
Radionica je namijenjena djeci osnovnoškolske dobi, a dobrodošli su i roditelji. Kako je broj polaznika ograničen na 12, prijave su obavezne pozivom na 091 617 5014 ili e-mailom: uciliste.vodnjan.dignano@gmail.com.
Pedeset i šesti Art Panoptikum, program predstavljanja suvremene umjetnosti, umjetnika i njihovih novih izložbi održat će se u subotu 9. studenog u 19:30 sati u Gradskoj Radionici u Puli.
Na samom početku predstavit će se velika retrospektivna izložba japanskog umjetnika Keiichi Tanaamia pod nazivom „Adventures in Memory“ postavljena u National Art Center u Tokiju do 11. studenog. Grafički dizajner, ilustrator, video umjetnik i likovni umjetnik, Tanaami je poznat po živopisnim djelima natopljenim bojama koje intenzivno odražavaju njegova sjećanja iz djetinjstva u vrijeme Drugog svjetskog rata i utjecaja američke pop kulture s kojom se susreo nakon rata.
U drugoj temi slijedi prikaz retrospektivne izložbe američke vizualne umjetnice Alison Knowles koja traje do 26. siječnja sljedeće godine u muzeju Wiesbaden. Kao umjetnica poznata je po svojim instalacijama, izvedbama, zvučnim radovima i publikacijama, a bila je među osnivačima avangardnog pokreta Fluxus, međunarodne mreže umjetnika koji su težili spajanju različitih umjetničkih medija i disciplina.
Nakon toga bit će riječ o samostalnoj izložbi švicarskog umjetnika Uga Rondinonea „Solar spirit“ u muzeju Würth 2 u Künzelsau koja je organizirana povodom dodjele 15. Robert Jacobsen Prize Zaklade Würth i otvorena je do 23. ožujka sljedeće godine. Jedan od najpoznatijih svjetskih umjetnika svoje generacije, Ugo Rondinone svoju umjetnost koristi za istraživanje odnosa između prirodnog svijeta i ljudskog stanja dok razmišlja o vremenu i svakodnevnom životu.
A sljedeća tema posvećena je izložbi uzbekistanske umjetnice i filmašice Saodat Ismailove pod nazivom „A Seed Under Our Tongue“ koja je otvorena u Zakladi Pirelli HangarBicocca u Milanu do 12. siječnja 2025. Njeni radovi stavljaju u središte povijest Centralne Azije, a posebice položaj žena i tamošnjih kulturnih praksi.
Potom na red dolazi prikaz velike retrospektivne izložbe kolumbijskog umjetnika Fernanda Botera koja će biti otvorena do 19. siječnja 2025. u Palazzo Bonaparte u Rimu, a okuplja preko 120 radova ovog umjetnika. Njegov prepoznatljiv stil, također poznat kao "Boterismo", karakteriziran je svijetlim koloritom i prikazom figura u prenaglašeno korpulentnom volumenu. Boterov realizam prekriva sloj hiperrealističke višeznačnosti južnoameričkog podrijetla što može predstavljati političku kritiku ili humor, ovisno o samom djelu.
U narednoj temi predstavlja se američka umjetnica Dana Schutz, koju smatraju za jednu od najtalentiranijih slikarica svoje generacije, s izložbom koja je otvorena u Zbirci George Economou u Ateni pod nazivom „The Sea and All Its Subjects” do ožujka sljedeće godine. Schutz je poznata po svojim gestualnim, figurativnim slikama koje često uzimaju određene teme ili narativne situacije kao polazište. Ona slikarski prevodi nematerijalne koncepte u dinamične kompozicije koje postavljaju slikovna pitanja s humorom i maštom, imajući za uzor djela Maxa Beckmanna i Marije Lassnig.
U posljednjoj temi govori se o retrospektivnoj izložbi nedavno preminulog slavnog japanskog arhitekte Fumihiko Makia koja je pod nazivom „Towards Humane Architecture“ u novom muzeju Reinhard Ernst u Wiesbadenu otvorena do 9. veljače sljedeće godine. Maki je 1993. dobio Pritzkerovu nagradu za svoj rad kroz koji često istražuje pionirsku upotrebu novih materijala i spaja modernizam s japanskom arhitektonskom tradicijom.
Program Art Panoptikum u organizaciji Gradske radionice priprema i vodi Boris Bogunović, a programske aktivnosti Gradske radionice podržavaju Ministarstvo kulture i medija te Grad Pula dok je ulaz na sva događanja besplatan.
Udruga RONDO HISTRIAE i umjetnička organizacija P137 predstavljaju događaj iz "Ciklusa koncerata nove, eksperimentalne i improvizirane glazbe_0.5", koji će se održati u subotu, 9.11.2024. u 21 sati u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja u Puli - ROJ OSA meets ROB MAZUREK.
Roj Osa relativno je novi bend Nenada Sinkauza, Alena Sinkauza i Marca Quarantotta, koji je već prvim albumom "Azbestni krovovi" (2023.) u izdanju Kopaton recordsa izazvao veliki interes i pohvale kritike i publike. Ova tri svestrana umjetnika novu suradnju vide kao jedinstveni prostor autorskih ideja, koncepata, ali i intuicije i slobode. Glazba koju stvaraju kreće se po rubovima njihovog dosadašnjeg zajedničkog zvučnog stvaralaštva i prijateljstva koje traje 30 godina. Koriste digitalnu i analognu elektroniku, manipuliraju uživo električne i akustične intrumente kontrolirajući pritom maksimalni dinamički raspon zvučnih događaja.
Ove godine ponovno šire glazbene horizonte, a pridružuje im se Rob Mazurek, slavni multidisciplinarni umjetnik, koji sebe naziva apstraktivistom, jer nije jednostavno nabrojati u kojim se sve umjetničkim disciplinama, ovaj svestrani umjetnik, primarno kompozitor i trubač, vrlo uspješno pronašao: od elektro-akustičnih kompozicija, improvizacije, performansa, slikarstva, skulpture u širem smislu, videa i filma, da nabrojimo samo neke.
Roj Osa i Rob Mazurek premijerni će nastup imati 8.11. u sklopu festivala ISPOD BINE u Splitu, nakon čega će nastupiti 9.11. u Puli u Domu hrvatskih branitelja u sklopu CIklusa koncerata nove, eksperimentalne i improvizirane glazbe_0.6, te 10.11. u Zagrebu, kao najava povratničkog 11. izdanja legendarnog NO Jazz festivala.
(I.I., S.V./ foto: arhiva, REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
