U ARHEOLOŠKOM MUZEJU ISTRE
Dana 26. i 27. lipnja 2026. Arheološki muzej Istre ugostit će The Sailing Stones, multidisciplinarni znanstveni skup koji iz nove perspektive sagledava ekonomsku, umjetničku i infrastrukturnu povijest tržišta građevinskog kamena u ranom novom vijeku, s posebnim naglaskom na vodene krajolike.
Kamen putuje, plovi i povezuje udaljene obale. U ranom novom vijeku jadranski bazen nije bio tek geografska granica, nego živ, protočan i dinamičan ekosustav, odnosno mreža veza duž koje su tone sirovih kamenih blokova, građevnih i dekorativnih elemenata, skulptura i drugih građevinskih materijala plovile s jedne obale na drugu te oblikovale arhitekturu Europe.
Kako bi se istražila ta složena mreža razmjena, 26. lipnja 2026. u Arheološkom muzeju Istre u Puli održat će se međunarodna konferencija:
The Sailing Stones. Stone Trade in Waterscapes: The Adriatic Basin in Comparative Perspective
Kamen na jedra. Trgovina kamenom u vodenim krajolicima: Jadranski bazen u komparativnoj perspektivi
Događaj je jedan od završnih programa projekta FARE AdriContArch (Architectural Culture of the Contact Regions in the Early Modern Adriatic) i povezanog projekta ERC AdriArchCult (Architectural Culture of the Early Modern Eastern Adriatic), koje na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji vodi prof. dr. sc. Jasenka Gudelj.
Skup organizira dr. sc. Cristiano Guarneri sa Sveučilišta Ca’ Foscari u Veneciji.
Konferencija je dio bogatoga kulturnog programa koji uključuje izložbu Ab antiquo: Europska arhitektonska kultura i antika istočnog Jadrana, koja se održava u Puli, u Galerijskom prostoru Sveta srca, od 21. svibnja do 13. kolovoza 2026. Program obuhvaća i povezanu konferenciju o antikvarnoj kulturi između istočnog Jadrana i Apeninskog poluotoka, planiranu za kraj srpnja.
Kao završnica znanstvenog skupa, 27. lipnja organizatori će sudionike povesti u terenski obilazak povijesnih kamenoloma istarskog kamena u Vinkuranu i na Brijunskom otočju, pružajući im neposredno iskustvo mjesta eksploatacije kamena smještenih uz more.
Ekosustav brodovlja: geopolitika kamena
Dok je istočna obala Jadrana, od Istre, preko Brača i Korčule do Boke kotorske, obilovala kamenolomima iznimno kvalitetnoga vapnenca, zapadna je obala raspolagala znatno skromnijim ležištima koja su se uglavnom iskorištavala lokalno, primjerice na Monte Coneru ili u apulijskim kamenolomima. Iz te geološke asimetrije razvila se iznimno intenzivna trgovina.
Rijeke su postale prirodni nastavak mora. Riječni su putovi omogućavali kamenu iz unutrašnjosti, poput crvenog veronskog mramora ili trahita Euganejskih brežuljaka, da dospije na jadransko i sredozemno tržište. Istodobno su istarski i dalmatinski kamen prodirali duboko u unutrašnjost Apeninskog poluotoka.
Konferencija će analizirati ovu osobitu plutajuću trgovinu kamenom, fenomen koji nije pokretao samo robu poput kamenih blokova, gotovih arhitektonskih elemenata, pijeska i vapna, nego je poticao i snažnu cirkulaciju majstora, tehničkih znanja i umjetničkih modela. Bila je to trgovina koja se gotovo u cijelosti odvijala na brodovima, preko voda Jadrana i s njime povezane riječne mreže.
Premda je trgovina kamenom u jadranskom bazenu u novom vijeku bila razvijena i obilježena nizom posebnosti, nije bila jedinstvena pojava. Zato konferencija, uz izlaganja posvećena jadranskom prostoru, uključuje i priloge o usporedivim slučajevima na Sredozemlju i u sjevernoj Europi. Na taj će se način Jadran razmotriti u komparativnoj perspektivi, s ciljem isticanja dodirnih točaka i razlika unutar širega europskog okvira. Na skupu će sudjelovati ugledni hrvatski, talijanski i sjevernoeuropski znanstvenici, povezujući svoja znanja, metode i istraživačke perspektive.
(rex)
