NA FET-u ODRŽAO PREDAVANJE O JAPANSKO – HRVATSKOJ SURADNJI
Veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj Nj.E. Keiji Ide jučer je na Fakultetu ekonomije i turizma 'Dr. Mijo Mirković' u Puli održao predavanje pod nazivom 'Japan – Croatia/EU cooperation in the fields of economy, science and education',

Na predavanju su sudjelovali studenti i sveučilišni profesori, a ovo je drugo u nizu gostujućih predavanja NJ. E. Keiji Ide na FET – u od kada se nalazi na dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj. Predavanje je održano u organizaciji Centra za europska istraživanja pri FET – u, a sastojalo se od tri teme.

Tako je u prvom dijelu Keiji govorio o japansko – hrvatskim ekonomskim vezama u godinama globalizacije. Izdvojio je uspješnu suradnju dviju zemalja na polju izvoza tune u Japan – više od 2.000 tona godišnje, što čini 70% japanskog uvoza tune. Druga uspješna grana međusobne suradnje je turizam – godišnje oko 50.000 Japanaca posjeti našu zemlju.
Tu je i rad Hrvata na brodovima za velike japanske kompanije, njih 700 do 800 koji se prema njihovim riječima danas u tom segmentu sve više moraju natjecati sa radnicima iz Bugarske i Rumunjske.
Keiji je izdvojio investiciju u proizvodni sektor – Yazaki, izdvojio moguću, ali i kontroverznu investiciju u Plomin C, te potencijalne investiciju u LNG terminale u Hrvatskoj u čemu Japan drži 60% svjetskog udjela.

U drugoj temi 'Globalizacija i posljedice – Abenomics' Keiji se dotaknuo izazovima s kojima se Japan morao suočiti, a to je velika aprecijacija Yena zbog koje su se mnoge velike kompanije iz Japana preselile u Kinu i gdje danas čak devet milijuna Kineza radi za japanske tvrtke.
'Prosječne plaće japanskih radnika su pale, a japanski studenti se danas moraju natjecati sa vrlo pametnim studentima iz Kine i Koreje, što ranije nije bio slučaj', rekao je Keiji.

U nastavku se pozabavio investicijama japanskih investitora u nama susjedne – konkurentske zemlje koje su u tom pogledu privukle puno velikih investicija. Napominje da je nas uvelike zakočio rat i ratna zbivanja, zbog kojih smo u zakašnjenju u odnosu na primjerice Slovačku, Bugarsku i Sloveniju, ali i savjetovao kako bismo morali ponuditi na neki način povoljnije uvjete koji bi privukli nove investicije. 'Samo turizam, brodogradnja i izvoz tune neće vam puno pomoći, potrebna vam je proizvodnja. Pitam se da li vaša Vlada razumije važnost stranih investicija', rekao je Keiji i osvrnuo se na veliki pad brodogradnje koja je 70 – ih godina, u vrijeme Jugoslavije bila u samom svjetskom vrhu.
Pojasnio je i što koči veći broj posjeta japanskih turista Hrvatskoj. 'Imate dobru turističku industriju, ali na puno toga trebate poraditi. Prvenstveno renovirati hotele i promovirati turizam i tijekom zime, te privući goste više platežne moći. Japanski turisti ne idu na hrvatske otoke jer je do njih teško doći. Na tome trebate poraditi, uvesti brodske linije i prilagoditi cijene karata'.

U završnom dijelu predavanja veleposlanik je govorio o akademskoj suradnji u godinama globalizacije. Istaknuo je da Japan jako puno surađuje s obrazovnim institucijama u Europskoj uniji, te da je do sada značajnija akademska suradnja s našom zemljom ostvarena kad je 55 hrvatskih studenata studiralo u Japanu koristeći stipendije japanskog ministarstva obrazovanja. Napomenuo je da se u tom smislu surađuje na znanstvenom i istraživačkom polju, te u tehnologiji. U razvitku je suradnja na području industrije u obrazovnom smislu, a budućnost je i suradnja u robotici. Na kraju dodaje da brojka od čak 13 Japanaca dobitnika Nobelove nagrade u znanosti govori dovoljno o razvijenosti te grane u Japanu.

Kao zaključak današnjeg predavanja se nameće potreba natjecanja s konkurencijom, rekao je Keiji studentima. ' Danas ste svi izloženi konkurenciji i u doba globalizacije je ne možete izbjeći. Zbog toga je suradnja od obostranog interesa. Možemo se nadopunjavati jer imamo različite pristupe'.

Na kraju su uslijedila pitanja, a Keiji je pojasnio i koje bi to bile naše 'snage' i 'nedostaci' čije bi nam sagledavanje i pametno korištenje trebalo pomoći u borbi sa konkurencijom.
'Studenti i mladi ljudi u Hrvatskoj dobro vladaju engleskim i mnogi pričaju nekoliko jezika, prednost je i članstvo Hrvatske u EU, ali i blizina i razumijevanje tržišta istočne Europe gdje možete biti sjajna poveznica za primjerice tržište Azije'. Najveći izazov predstavlja kako doprijeti do Vlade gdje mladi trebaju reći svoje mišljenje i dati svoj glas, te posljednji izazov – prevladavanje ratnog nasljeđa koje našoj zemlji ostavlja još jako puno 'domaće zadaće', rekao je Keiji. (Piše: Doris Floričić/Foto: Safet Omerović Basso)