DEVET BOSANSKO - HERCEGOVA?KIH UMJETNKA
Izložba u MMC Luka u Puli, nastala kao rezultat saradnje izme?u umjetni?kih scena Pule i Sarajeva, predstavlja devet bosansko-hercegova?kih umjetnika, koji pripadaju razli?itim generacijama i razli?itim stilskim, idejnim i ikonografskim usmjerenjima. Otvorenje izložbe je danas u 19 sati u MMC Luka u Puli u Istarskoj ulici br. 30 i ostaje otvorena do 27. studenog 2008. Mustafa Skopljak, profesor na odsjeku za kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, jedan je od onih klju?nih autora koji, neiscrpnom kreativnoš?u, pomjeraju granice medija kojim se bave, u ovom slu?aju medija skulpture. Medij skulpture u Skopljakovom stvarala?kom svijetu postaje široko polje za eksperimente i istraživa?ka izgaranja, od uvo?enja boje, preko uvo?enja prostora kao bitnog elementa djela i simboli?kog posve?ivanja mjesta u spomen o?uvanja nada u mo? ljudskosti nad silama zla i razaranja, do slike-objekta, lebde?ih objekata, objekata-organizama sa samoreguliraju?im protokom fluida. U oblasti slikarstva, jedan od najupe?atljivijih umjetnika, sada ve? srednje generacije, jeste Hamzalija Muhi?, koji se na likovnoj sceni pojavljuje tokom opsade Sarajeva devedesetih godina prošlog vijeka. Pred njegovim slikama ?ovjek ulazi u posve?en prostor usamljenosti i kontemplacije, prostor gdje može osjetiti tihu melanholiju svijeta oko nas i u nama.
Džeko Hodži? je zaljubljenik u materijale koji nose magijske potencije i koje je umjetnik u stanju da prepozna, ?ak i usred razo?aranog suvremenog svijeta, gdje se domena misterije i magije svodi na marginu. On nalazi izvore inspiracije u onim epifanijskim trenucima suo?enja ?ovjeka sa materijalom, izgorenim u vatri i dimu destrukcije, pohabanim od trajanja, ispe?atiranim naslagama znakova koji tvore neo?ekivane konstelacije zna?enja.
Mlada kiparica Elma Ali? živi u druga?ijem svijetu mašte. Njene instalacije su isje?ci intimnog prostora koji pomalo asocira na prostor odrasle Alise u zemlji ?uda. Njene lutkice su junakinje moderne urbane bajke, sa svojim šarenim toaletama, cipelicama i asesoarom, ljupkim pozama, velikim sanjala?kim o?ima i neodoljivim pozivom na igru. Slikar Dževdet Niko?evi? se na ovoj izložbi predstavlja animiranim crtežom, pri ?emu likovni elementi oživljavaju u pokretu. Umjetnici-nomadi, Asim ?elilovi?, Nela Hasanbegovi?, Daniel Premec, sa jednakim uspjehom okušavaju se u razli?itim umjetni?kim medijima. Mladi kipari Nela Hasanbegovi? i Daniel Premec, koji su svojim skulpturama stekli zna?ajno mjesto u bosansko-hercegova?koj umjetnosti i izlaga?kom aktivnoš?u izašli van granica svoje zemlje, predstavljaju se video-radovima, koji, zapravo, korespondiraju jedan sa drugim.
Tijelo autorice predstavlja mjesto na kome se dešava „transformacija metafore u djelo“. Nela Hasanbegovi? ispisuje po svom tijelu imena svojih predaka bosan?icom - pismom iz davnog vremena po?etaka porodi?nog stabla. Daniel Premec se podvrgava ritualnom šišanju, koje asocira na situacije oduzimanja slobode. Od ošišane kose potom pravi krhke skultpure poput trnja koje simbolizira bol, ali i mogu?nost otpora. Djela Asima ?elilovi?a svojim idejnim bogatstvom i kriti?kom angažiranoš?u nadilaze njegovu osnovnu vokaciju produkt-dizajnera. Vizualnost je jedan od najzna?ajnijih na?ina proizvodnje kulturnih vrijednosti, kao što i naše ideje o tome što je vrijedno gledanja i zašto je vrijedno gledanja imaju korijen u socijalnoj i kulturnoj istoriji. Kombinacija ikonografskih elemenata i simbola u djelima Asima ?elilovi?a, kao i kombinacija slike i rije?i, dovode do pojavljivanja specifi?nog vizualnog teksta koji spaja polje etike i polje estetike. (REX)