STRUČNI SKUP ''ISTRAŽIMO MENTALNO ZDRAVLJE DJECE I MLADIH''
Više od 120 stručnjaka iz obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sustava okupilo se danas u pulskom Circolu na prvom stručnom skupu ''ISTRAžimo mentalno zdravlje djece i mladih'', koji organizira Istarska županija u suradnji s četiri županijska stručna vijeća.
Već uvodni dio skupa pokazao je koliko je tema široka: od depresivnosti, anksioznosti i pretjeranog korištenja ekrana do nasilja među vršnjacima, novih oblika psihičkog uznemiravanja i sigurnosti djece na internetu.
Posebnu pažnju privukli su podaci koje je predstavila Biljana Butigan, mag. crim. iz Policijske uprave istarske, Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladih i obitelji.
Prema policijskim podacima prikazanima na skupu, od 1. siječnja do 30. rujna 2026. u Istri je evidentirano 119 događaja nasilja među djecom, dok su u istom razdoblju 2025. bila evidentirana 53. Za cijelu 2025. godinu zabilježeno ih je 111, što znači da je broj iz prvih devet mjeseci ove godine već premašio prošlogodišnju ukupnu brojku.
"Kada slučaj dođe do policije, znači da je već kasno"
Butigan je naglasila kako policija u ovom području predstavlja represivni sustav te da bi cilj trebao biti reagirati mnogo prije trenutka u kojem slučaj završi kod policijskih službenika.
„Kada slučaj dođe do policije, znači da je već kasno“, poručila je. Tijekom prošle školske godine, od 8. rujna 2025. do 12. lipnja 2026., na području Istre policija je evidentirala 155 događaja nasilja među djecom, uz 46 štetnih i rizičnih događaja.
Na nacionalnoj razini policija je tijekom iste nastavne godine postupala u ukupno 1.692 događaja nasilja među djecom i mladima, što prema podacima predstavljenima na skupu znači prosječno oko šest događaja dnevno. Za usporedbu, tijekom cijele kalendarske 2025. godine evidentirano ih je 1.680.
Gotovo dvije trećine evidentiranih događaja nasilja bilo je povezano s odgojno-obrazovnim procesom, uključujući prostore škola i prijevoz, a prema prikazanim podacima 54 posto događaja odnosilo se na zone osnovnih škola.
Djeca snimaju sukobe umjesto da ih pokušaju zaustaviti
Policija posljednjih godina primjećuje i određene obrasce koji se ponavljaju. Među njima je fenomen djece koja sukob promatraju, snimaju ga mobitelima, a snimke potom objavljuju na društvenim mrežama ili dijele putem aplikacija.
„Kada ih pitamo što se dogodilo i koji je razlog da su to napravili, često nas samo pogledaju i otvoreno kažu: ‘Pa, bilo mi je dosadno’“, ispričala je Butigan.
Posebno je istaknula da značajan dio djece koja počine nasilje ranije uopće nije bio prepoznat kao problematičan.
„To često budu djeca koja nemaju nikakve pedagoške mjere, nemaju problema u školi i imaju dobre ocjene. Dakle, na prvi pogled nema nikakvog razloga zbog kojeg bi počinili to što su počinili“, kazala je.
Policiju zabrinjavaju i grupni fizički napadi te slučajevi korištenja različitih oružja i predmeta namijenjenih ozljeđivanju.
Na jednom od prikazanih slajdova navedeno je i što je sve policija pronalazila kod učenika: preklopne noževe i „skakavce“, skalpele, kolekcije noževa, petarde, zračni pištolj, suzavac i pepper sprej, ali i marihuanu, snus i vape.
„Popisi“ učenika kojima se navodno želi nauditi pojavili su se i u Istri
Jedan od novijih oblika ponašanja koji policija shvaća posebno ozbiljno odnosi se na izradu anonimnih ili imenovanih „popisa“ vršnjaka kojima se navodno planira nauditi.
„Imali smo ih u Beogradu, imali smo ih i nakon događaja u Prečkom, a sada su se pojavili i među učenicima naših škola. Očito su takvi popisi postali jako popularni“, rekla je Butigan. Dodala je kako je nekoliko takvih slučajeva zabilježeno i u Istri.
„Pojavi se informacija da dijete ima popis na kojem su imena učenika kojima navodno namjerava nauditi ili učiniti nešto loše. Mi smo zaista dolazili do tih popisa. Neki su u međuvremenu bili uništeni, a do nekih smo uspjeli doći.“
U dosad obrađenim slučajevima, kako je pojasnila, policija nije utvrdila ekstremni motiv niti namjeru da djeca doista ostvare napisano, no takve situacije ne prepuštaju slučaju.
„Svako dijete za koje dobijemo bilo kakvu informaciju ili saznanje da ima takav popis i da bi nekome moglo namjeravati zlo odmah se uključuje u policijsko postupanje, a dijete se upućuje i na psihijatrijsku procjenu i opservaciju. Takve situacije shvaćamo iznimno ozbiljno.“
Socijalna izolacija ponekad ostavlja teže posljedice od fizičkog nasilja
Sve češće se bilježe i oblici psihičkog nasilja povezani s grupama na društvenim mrežama i aplikacijama. „Jedni druge izbacuju iz grupa, vrijeđaju se dok nisu u grupi, zatim se ponovno vraćaju u grupu i tako ukrug“, opisala je Butigan.
Prema iskustvima policije, posljedice takvog isključivanja mogu biti izrazito teške. „Socijalna izolacija ostavlja vrlo teške posljedice na žrtve. Shvatili smo da našim žrtvama takav oblik nasilja ponekad pada čak i teže od fizičkog nasilja, kojega je inače najviše.“
Istra među županijama s najvećim brojem prijava, ali policija kaže: to pokazuje da sustav funkcionira
Na skupu je predstavljen i podatak da je prema evidenciji MUP-a od početka primjene novog protokola do 6. rujna 2026. u Istri evidentirano 193 obrasca prijave nasilja, što ju je po broju zaprimljenih obrazaca smjestilo iza Zagrebačke županije sa 475 i Splitsko-dalmatinske s 226. No Butigan upozorava da se iz toga ne treba automatski zaključivati kako Istra ima više nasilja od drugih sredina. Upravo suprotno, smatra da visoka brojka pokazuje da je sustav prijavljivanja na području Istre zaživio.
„Zato mogu reći da je naš protokol zaživio. Mi postupamo po događajima nasilja, evidentiramo ih i prijavljujemo. Ja praktički svaki pojedini događaj pregledam i mogu reći da se slučajevi kod nas zaista prijavljuju“, rekla je.
Novi Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima uveden je 2024. godine, a jedna od važnijih novosti bio je obrazac kojim se takvi događaji evidentiraju i šalju policiji.
„Jako sam željela da taj obrazac zaživi, i to iz jednog jedinog razloga - jer je to jedini način na koji mi u policiji možemo sustavno pratiti takve događaje“, naglasila je Butigan.
Mentalno zdravlje djece jedan od prioriteta Istarske županije
Skup su otvorile zamjenica istarskog župana Gordana Antić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan.
Antić je podsjetila da je mentalno zdravlje djece i mladih jedan od javnozdravstvenih prioriteta Županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine, uz poseban fokus na prekomjerno korištenje digitalnih uređaja.
„Digitalni svijet pruža brojne prilike i mogućnosti, međutim njegovo prekomjerno korištenje ne izaziva samo probleme s koncentracijom i pažnjom ili bijeg od stvarnog svijeta, nego može stvoriti i jednu nerealnu sliku o tome kakav bi svijet trebao biti i kakav on uistinu jest“, rekla je Antić.
Naglasila je i potrebu za jačom odgojnom ulogom škole. „Škole i odgojno-obrazovne ustanove nikada nisu više trebale odgojnu komponentu nego danas. Nije dovoljna samo obrazovna komponenta.“
Patricia Percan objasnila je da je skup nastao iz želje da se stručnim suradnicima omogući više edukacija i da se na jednom mjestu povežu različita županijska stručna vijeća. „Vjerujem da će nam današnji dan svima biti koristan“, poručila je.
U nastavku programa dr. sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu održao je predavanje „Are Kids Alright? - empirijski podaci i obrazovne inicijative o mentalnom zdravlju u Republici Hrvatskoj“, a dr. sc. Mirta Vranko, prof., iz Klinike za psihijatriju Vrapče govorila je o temi „Između povezanosti i usamljenosti: afektivne teškoće djece i mladih u suvremenom svijetu“.
Viša savjetnica za socijalne pedagoge i preventivne programe Agencije za odgoj i obrazovanje Alma Rovis Brandić, mag. paed. soc. održala je predavanje „Zašto je otpornost važna?“, a izlaganje „Može li empatija puniti?“ održao je Hrvoje Handl, dr. med., iz Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“.
Program je zaključio Tomislav Ramljak, univ. spec. act. soc., iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, predavanjem „Možemo li bolje zaštititi djecu na internetu?“, nakon čega su uslijedili rasprava, zaključci i evaluacija skupa.
Riječ je o prvom stručnom skupu ovakve vrste na području Istarske županije, čiji je cilj povezati stručne suradnike osnovnih i srednjih škola – pedagoge, psihologe, socijalne pedagoge, edukacijske rehabilitatore i logopede te ojačati suradnju, razmjenu iskustava i stručno usavršavanje u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Inicijativa je proizašla iz međuresornih sastanaka stručnjaka iz područja odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i mentalnog zdravlja, na kojima je prepoznata potreba za stvaranjem prostora za stručnu razmjenu i osnaživanje onih koji rade s djecom i mladima.
Otvorenju skupa prisustvovale su i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Davorka Maras Tkačuk te pročelnica Upravnog odjela za talijansku nacionalnu autohtonu zajednicu, nacionalne manjine i mlade Tea Batel.
(Ivana I.)
