KULTURKLIK: DONOSIMO PREGLED DOGAĐANJA ZA OSTATAK TJEDNA
Ovaj tjedan u Istri nudi raznovrsna kulturna događanja koja obuhvaćaju predavanja, izložbe, sajam knjiga, radionice te kazališne i likovne umjetnosti.

Boris Ljubičić: Slike vremena - dizajn i politika,
OD ČETVRTKA, 23. STUDENOG U 19 SATI, PULA
U četvrtak 23. studenog u 19 sati u HUiU galeriji, Zagrebačka 27 - Pula otvara se izložba BORIS LJUBIČIĆ: SLIKE VREMENA – DIZAJN I POLITIKA. Izložba obuhvaća dizajnerske radove nastale od 1970-ih do 2000-ih godina koje povezuje tema politike, u rasponu od plakata, preko vizualnih identiteta, kampanja i objekata u javnom prostoru, do samoiniciranih projekata i novinskih tekstova.

O izložbi (iz teksta Marka Goluba)
Izložba Slike vremena – Dizajn i politika nastavak je postupnog procesa obrade golemog i značajnog opusa dizajnera Borisa Ljubičića od ranih 1970-ih do danas, putem serije izložbi i publikacija koje su dosad tematizirale vizualne identitete (izložba Simbol, znak, logo, brend, 2018; i knjiga Logo protiv kaosa – Identitetski dizajn Borisa Ljubičića, 2019.), dizajnerski projekt VIII. Mediteranskih igara (Dizajn projekt: VIII Mediteranske igre, Split 1979., 2013.) i cjeloviti vizualni identitet države (izložba New Look Croatia, 2013.). Ova, četvrta izložba po redu dolazi upravo u godini kada će Ljubičić primiti Nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo, a donosi kritičku refleksiju na radove koji su od ranih godina Ljubičićeve karijere više ili manje eksplicitno doticali politička i društvena pitanja, koja su jedna od središnjih u njegovom dizajnerskom radu.
Izložba okuplja plakate, vizualne identitete, polemičke tekstove, dokumentaciju o različitim kampanjama i intervencijama u javnom i medijskom prostoru, predmete poput majica i šalica s otisnutim provokativnim sloganima, nastale od prve polovice 1970-ih do 2000-ih godina za različite prilike i kontekste, a moguće ih je grupirati u pet cjelina.
Svaki Ljubičićev dizajn može se čitati kao iskaz o mogućoj transformaciji, o onome što bi moglo biti, o kontradikcijama komunikacije u našem dobu slika, ali i o „odgovornosti dizajnera prema društvu i vremenu“, kako glasi jedan od Ljubičićevih slogana otisnut uz njegov autoportret.
_5.jpg)
Sa(n)jam knjige u Istri,
OD PETKA, 24. STUDENOG U DOMU HRVATSKIH BRANITELJA PULA
Tijekom deset sajamskih dana, od 24. studenog pa sve do 3. prosinca, na stotinjak programa Pulskog festivala knjiga i autora sudjelovat će više od 250 gostiju iz Hrvatske i inozemstva. Središnja tema ovogodišnjeg sajma je "Život u oblacima", a u fokusu je strip.
Najavljujući svečanost otvaranja 29. Sajma, koje će se dogoditi u petak, 24. prosinca u 12 sati Magdalena Vodopija je istaknula da je otvorenje potezom maestra režirao Matija Ferlin, voditeljski par su poznati glumci Livio Badurina i Dijana Vidušin a nastupit će poznati pulski glazbenik Marco Quarantotto. Otvaranje će pratiti i nastup jazz kvinteta Sterptet pod vodstvom Branka Sterpina.
Ovogodišnji Sajam posvećen je profesoru Miroslavu Bertoši, zasigurno najvećem povjesničaru Istre, a u prvom ovogodišnjem programu – u petak u 18 sati u Crvenom salonu bit će predstavljena njegova knjiga „Trošenje života: Gdje li je život što ga izgubih živeći“ koju je posthumno objavila Hrvatska sveučilišna naklada. Još jedan veliki događaj označit će prvi dan Sajma: premijera novog romana Kristiana Novaka „Slučaj vlastite pogibelji“ u izdanju OceanMore, a kojeg željno očekuje cijela Hrvatska.
- Svečanost i slavlje otvaranja Sajma prelit će se i na sve programe u prvom vikendu Sajma. Milo Manara nije jedina zvijezda prvog vikenda Sajma, za nas je to naš novi „sajam u sajmu“ Histrokozmos koji tematizira Sagu o vinu, a posvećen je Franku Lukežu, kazala je Magdalena Vodopija. Histrokozmos će biti otvoren u subotu u 12.15 u Kavani Mozart Lukežijanom, promocijom njenog Prvog toma, a bit će predstavljene poslovice o iću i piću iz bogate baštinske riznice koju je Franko Lukež godinama stvarao.
Iz bogatog programa prvog vikenda Sajma izdvojila je predstavljanja knjige Brace Dimitrijevića, Anne Weber, dolazak Magdalene Blažević, dobitnice Kočićevog pera, Borisa Dežulovića, a kao posebno emotivan događaj za Pulu i Sajam izdvojila je predstavljanje knjige o Uljaniku i filmu Andree Matoševića „Kolos Jadrana: industrijski film i brodogradilište Uljanik u drugoj polovici XX. stoljeća“ (Srednja Europa).

Radionica "Zašto nekad izmišljamo priče i neistine?",
PETAK, 24. STUDENOG U 17 SATI, POREČ
Draga djeco, zasigurno ste, barem malo, malo, nekome lagali. Sve je to normalno i dogodi nam se svima. Vjerujemo da ste i ponekad i izmislili neke priče i uvjerili sve oko sebe da su istinite. I to je normalno i svi smo to ponekad učinili, posebno kad smo bili mali kao vi. Ali, jeste li ikada razmišljali što će se dogoditi budete li to često radili? Kako se drugi ljudi oko vas osjećaju kad im lažete ili kad više ne znaju pričate li o stvarnosti ili o mašti?
Pozivamo vas na naše novo druženje „Petkom u pet“, a znate što vas čeka: puno razgovora, lijepa priča, škarice, ljepila i šareni papiri. Radionica će se održati 24. studenog u 17 sati, a namijenjena je djeci od četvrte godine života. Zbog ograničenog broja polaznika, svoj je dolazak potrebno najaviti na broj telefona 434-196.
Dođite, zajedno ćemo kroz priču učiti zašto nije dobro lagati.

Otvorenje izložbe "Kako smo stanovali" umjetnice Maje Marković,
SUBOTA, 25. STUDENOG U 12 SATI, VODNJAN
U subotu, 25. studenog, u 12 sati, umjetnička organizacija Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost organizira otvorenje izložbe Kako smo stanovali umjetnice Maje Marković.
Oprostorenjem autorske knjige Maje Marković „Kako smo stanovali“ u Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost, preklapaju se privatno i javno – rad umjetnice koji katalogizira uzorke preostale od nekih davnih, planiranih i organiziranih politika stanovanja ulazi u prostor koji je bio obilježen, doduše, vjerojatno privatnom praksom, ali iznimno važne javne namjene.
Obje se teme - i stanovanje i liječenje tiču osnovnih ljudskih prava – prava na dom ali i prava na zdravlje, ali i politika upravljanja tijelima, brige o njihovom stanju, njihovoj sposobnosti za rad ali i uslijed toga njihovoj prilagodljivosti i pokretljivosti.
Specifičnost je Apoteke upravo u očuvanju starog mobilijara, koji priziva čak i neka predmoderna vremena, klasificirajući i raspoređujući lijekove, tinkture, pripravke, praškove i pomade, i već je sama po sebi neka vrsta vremenske kapsule. U taj vremenski obilježen prostor Maja Marković unosi svoje registratore, uzorke papira za grafičke pripreme, stare apstraktne drvene igračke i keramičke pločice, inscenirajući time prototipove moguće izložbe iz područja arheologije recentnog stanovanja. S time da su ti materijalni tragovi života iz kojih autorica slaže svoje oprostorene kolaže svuda oko nas, u napuštenim kućama, ispražnjenim stanovima i ugaslim tvornicama i pogonima.
Autoričino sondiranje nostalgije za vremenom urbanističkih planiranja, kvalitetne masovne proizvodnje koja je otvarala radna mjesta i oblikovala danas već izgubljeni svijet napretka, i, konačno, predmeta s nešto duljim vijekom trajanja, događa se kroz – keramičke pločice. Jednostavan predmet, koji se u Hrvatskoj više ne proizvodi, neizbježan je u stambenim dijelovima što traže intenzivnije i češće održavanje – poput kuhinje, kupaonice, podova, hodnika. Neizbježan je i u ustanovama u kojima se tijela tretiraju prema strogo uspostavljenim protokolima, poput bolnica, i koja traže visoke higijenske standarde.
Dok je knjiga „Kako smo stanovali“ vizualni esej o društveno organiziranom stanovanju i nekim njegovim tragovima, prostorne instalacije u Apoteci, u kojima je i fotografija postavljena kao trodimenzionalni objekt, djeluju kao laboratorij utopijske predodžbe s pogledom unatrag. Neovisno o boljoj prošlosti i neizvjesnoj sutrašnjici, one spajaju davne planove, projekcije, zamišljanja i utopije s njihovim materijalnim tragovima – u vidu fiktivnih kataloga proizvoda, uzoraka zaboravljenih papira i pločica koje nisu našle svoje mjesto na zidu. Inscenirane fotografije kao i mikronarativi koji proizlaze iz pronađenih uzoraka i paleta premeta čiji su nacrti davno odbačeni elegični su pogled prema nekoj, davno zametnutoj i napuštenoj, ideji bolje budućnosti.
Jasna Jakšić
.jpg)
Predstava ''Pravi izbor?'' u INK,
SUOBTA, 25. STUDENOG U 18 SATI, PULA
Interaktivna predstava koja govori o nasilju u adolescentnim vezama. Kroz priču upoznajemo likove koji se međusobno isprepliću u složenim međuljudskim odnosima. Ovo je priča o grupi mladih ljudi, u čijem je fokusu dvoje mladih, Aurori i Lukasu, koji se susreću i zaljubljuju. Ispočetka skladan odnos pretvara se u neravnopravan odnos dvoje mladih bića. Aurora će se morati suočiti s velikim problemom za koji, možda, nije bila spremna.
Pravi izbor? je forum-predstava nastala 2016. godine kao rezultat radioničkog rada ondašnjih polaznika srednjoškolaca, u suradnji s dramskim pedagozima INK-a i stručnom suradnicom iz Sigurne kuće Istra. Od tad je forum-predstava imala puno izvedbi, i namijenjena je učenicima sedmih i osmih rareda osnovne škole, te prvim i drugim razredima srednjih škola, kao i svima koji rade s djecom i mladima u edukaciji, roditeljima, obiteljima.
.jpeg)
Predstava "Levan beach hotel",
SUBOTA, 25. STUDENOG U 20 SATI, INK
Raditi, zapravo osmisliti i režirati, predstave poput ove, dakle Levan Beach Hotel, uvijek pružaju i profesionalno i osobno zadovoljstvo susreta kazališne riječi, glumačkog umijeća i realizacije inscenacije. Kad je k tomu, sve to zajedno ujedno i rad na Čakavskoj sceni, uz angažman “vlastitih” kazališnih snaga, scenski adrenalin i kazališni entuzijazam postaju zadovoljstvo, gotovo savršeno, idealno promišljanja kazališnog djelovanja.
Naravno, time i odgovornost “za uspjeh” predstave postaje veća. Sve te energetske silnice kazališnog djelovanja objedinjene su u radu na ovoj predstavi, i s lakoćom, upravo “zarazno” prelaze na publiku, jer to je prije svega živahna, vesela, razigrana i komunikativna komedija. Takvi epiteti, koji prvo padaju na pamet, gledateljima jamče lepršavu i vedru predstavu. Predstavu valja gledati, u njoj uživati, razonoditi se, i naposljetku zrcalno prepoznati i vlastite “prednosti i mane”, sve one djeliće života kojima se smijemo i veselimo, s optimizmom promatramo, a pokatkad i možda pokupimo poneku ideju iz komedije, eventualno “rješenje” za podnošljiviji i bolji život.
Predstavu valja gledati, u njoj uživati, razonoditi se, ponovimo još jednom, jer je nemoguće i nepotrebno, u ovom kratkom predstavljanju, ispričati sve peripetije, zamjene, zabune, zavođenja i obrate, koji se uporno događaju u predstavi. Već sam naslov komedije Levan Beach Hotel, očito s mjestom radnje u hotelu, ali ne bilo kakvom hotelu, već određenom i namjenskom hotelu za vjenčanja, na Čakavskoj sceni dovoljan je izazov i mamac za dolazak u kazalište.
Trajanje: 120’

Milo Manara: Između literature, stripa i filma,
SUBOTA, 25. STUDENOG U 20:30 SATI, PULA
Izložba svjetski poznatog strip autora, Mila Manare, otvara se u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u subotu, 25. studenog 2023. u 20.30 sati. Izložba pod nazivom Između literature, stripa i filma plod je suradnje Arheološkog muzeja Istre i Sajma knjige u Istri, a autora koji je najširoj publici poznat po svojim erotskim crtežima žena predstavlja u raznim segmentima njegovog stvaralaštva, i u susretu s drugim umjetničkim vrstama.
Tri segmenta izložbe, prvi povezan s literaturom, drugi s filmom, a treći sa slikarstvom, na najbolji način predstavljaju Manarin crtački stil, koji spada među najvažnije i najreprezentativnije u svijetu stripa.
U prvom su dijelu izložbe, u centralnom dijelu galerije, izložene originalne crno-bijele table prvog toma Manarine verzije čuvenog Ecovog romana Ime ruže, popraćene reprodukcijama u boji. Jedno od temeljnih djela svjetske književnosti, prevedeno na više od 40 jezika i prodano u više od 50 milijuna primjeraka, u Manarinoj je interpretaciji ove godine objavljeno kao grafički roman kod milanskog izdavača Oblomov. Manara je i autor scenarija stripa.
Drugi dio odnosi se na Manarine veze sa svijetom filma, u prvom redu na suradnju s Federicom Fellinijem na stripovima Viaggio a Tulum (Put u Tulum) i Il viaggio di G. Mastorna, detto Fernet (Putovanje G. Mastorne zvanog Fernet). Glumac Marcello Mastroianni pritom je Fellinijev alter ego u ovim oniričkim i psihodeličnim pričama.
U ove dvije priče čija je tema upravo samo “putovanje” nalaze se mnoge književne poveznice, divljenje piscu Carlosu Castanedi, kojeg je igrom slučaja Federico Fellini sreo baš u Rimu, suradnja s piscem Dinom Buzzatijem koja je dovela do pisanja scenarija za Il viaggio di G.Mastorna, detto Fernet; kontroverzne veze s piscem Andreom De Carlom, s kritičarom Vincenzom Mollicom, ali i s Edgarom Allanom Poeom i, između redova, sa samim Markizom De Sadeom. Ni jedna ni druga priča nisu postale filmovi, ali ostaju kao vrlo precizni Fellinijevi storyboardi, a njihova je detaljna realizacija među Manarinim najsanjalačkijima. Međusobno poštovanje se strukturira i pročišćuje očitujući pritom kod Fellinija strast za crtanjem i stripom a kod Manare mogućnost zajedničkog djelovanja s fantastičnom vizionarnošću koja mu omogućuje isticanje nekih imanentnih kvaliteta vlastitog crteža. Mogu se nazrijeti, među ostalima, neki od Fellinijevih najdražih glumaca: Giulietta Masina, Christina Engelhardt, Marcello Mastroianni, Anita Ekberg, Romy Schneider, Paolo Villaggio, Stan Laurel i Oliver Hardy. Mjesta radnje kreću se od metropolskih četvrti do divljih džungli, od gotičkih katedrala do znanstvenofantastičnih prostora.
U trećem dijelu izložbe predstavljena je Manarina biografija u crtežu čuvenog slikara Caravaggia, gdje su, osim burnog života umjetnika, rekonstruirana i njegova slavna djela.
Autorica izložbe je Paola Bristot, a autor postava izložbe Marco Pasian. Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2024.
Pored izložbe Mila Manare, u prostorima Arheološkog muzeja Istre ranije je otvorena još jedna izložba posvećena talijanskom strip autoru, i to Manarinom suradniku. Izložba „Hugo Pratt: Naslijeđe, djelo, biografija“, realizirana u suradnji s Generalnim konzulatom Italije u Rijeci i Istarskom županijom, i može se pogledati u Galeriji C8 do 12. siječnja 2024.

"Prozor u svijet" - otvorena izložba slika Ljerke Proštenik,
DO SREDINE PROSINCA U GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI PULA
U izložbenom prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39) svoje slike izlaže Ljerka Proštenik. Izložbu Prozor u svijet otvorili su 20. studenog 2023. autorica i Đorđe Stošić Stole, akademski slikar, dok je recenziju izložbe napisala Vera Kos-Paliska.
Izložba se može razgledati do sredine prosinca u radno vrijeme Knjižnice.

Stvaralaštvo je kreativni čin pretvaranja odraza u izraz. Mito Hadži – Vasilev
Prozor u svijet otvorila je svojim djelima liječnica Ljerka Proštenik, specijalista hitne medicine.
Svoj radni vijek sebedarjem danju ili noću spašavala ili bdjela nad ljudskim životima. Uz stres utkala je osobine svoje ličnosti: temeljitost, odgovornost, upornost i marljivost, a zatvorena u taj svijet zaboravila je sebe. Spoznaju o vlastitom životu zatvorila je u samoću i veliku tišinu.
Pronašla je svjetlo i ljepotu u atelieru umjetnika Đorđa Stošića – Stoleta, koji joj je otkrio svijet boje i tehnike izričaja, ali je najdragocjenije što joj je dao slobodu da traži vlastiti izričaj.
Ljerka Proštenik slikajući prstima akrilnim bojama pastozno na platnu oslobađala je svoju probuđenu energiju. To su apstraktne slike, pune unutarnje vatre. Ispitivala je game različitih boja, od neutralnih do žarko crvenih, nebesko plavih i zelenih...
To je izljev duše u grču koja kroz Prozor izričaja ulazi u Svijet. Ozrcaljuje sve svoje zapretene nemire, ali i radosti. Kada prevladavaju tamne boje u njima svjetlucaju sve dugine boje.
Kako je Ljerka temeljita i znatiželjna otkriva način slikanja Pouring tehnikom, gdje se boje same prelijevaju jedna u drugu i stvaraju teksturne senzacije.
Istražuje sedefaste boje koje raskošno kao dragulji stvaraju smiraj na platnu ili kartonu.
Ljerka Proštenik je iz svoje zatvorenosti i samoće kroz Prozor boje ušla u Svjetlo i daruje ga Svijetu. - Vera Kos-Paliska

Podsjećamo, ovo su samo neka od zanimljivih kulturnih događanja koja će se održati u Istri ovoga tjedna.
(I.I. i S.V./ foto: arhiva, REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
