INTERVJU VERA PETRINJAK-ŠIMEK, URBANISTICA U MIROVINI I AKTIVISTICA "ZELENE AKCIJE": KORUMPIRANA STRUKA I POLITI?ARI OSTAVILI SU JAVNOST NA CJEDILU Razgovarala: Sanja Šariri Fotografije: arhiva Gospo?u Petrinjak-Šimek, urbanisticu u mirovini i jednu od najeksponiranijih ?lanova Zelene akcije, angažiranoj u akciji "Pravo na grad" koja se u Zagrebu u slu?aju gradnje na Cvjetnom trgu svrstala protiv sprege politike i struke, "uhvatili smo" na izlasku iz pulske gradske vije?nice nakon okruglog stola u organizaciji Gradskog poglavarstva te smo joj postavili nekoliko pitanja. Gospo?a Petrinjak-Šimek se pokazala zahvalnom sugovornicom, što je i bilo za o?ekivati, budu?i da je u sebi pomirila "struku" i "aktivizam" u službi javnog interesa. R: Gospo?o Petrinjak-Šimek, zamolila bih vas da se za po?etak predstavite našim ?itateljima, da nam ispri?ate u ?emu ste angažirani, kao i da nam odmah prokomentirate ovo ?emu ste upravo nazo?ili u pulskoj gradskoj vije?nici? Radila sam 30 godina u Urbanisti?kom zavodu grada Zagreba, a zadnjih 15 godina, nakon odlaska u ranu mirovinu, radim kao aktivist Zelene akcije. Unazad par mjeseci Zelena akcija se povezala s grupom udruga u kampanji "Pravo na grad". Ta kampanja nije stvorena isklju?ivo zbog Cvjetnog trga, ve? je pokrenuta ranije od strane te mreže udruga iz alternativne kulture koje su shvatile da ne mogu do?i do prostora, za razliku, primjerice, od vaših (pulskih, op. a.) udruga koje su smještene u kakvom-takvom, pomalo dijaboli?nom prostoru, ali ipak prostoru, u kojem one mogu djelovati. U Zagrebu se to pitanje ne rješava, ili se rješava voluntaristi?ki, od slu?aja do slu?aja, tko ima bolje veze, a ta mreža od 60-ak udruga nije htjela tako dalje raditi i po?elo ulaziti u pitanje kako se javni interes u gradu uop?e razvija. U tom prodiranju u tematiku javnog zastupanja, odnosno kako politika zastupa javni interes, dogodio se i Cvjetni trg. To je notorni primjer kako se u sprezi privatnog interesa kapitala i politike uz slugansku poziciju struke, kako urbanista tako i konzervatora, može dogoditi da se jedan projekt name?e gradu i gra?anima kao da je to neki njihov interes. Što se Pule ti?e, upravo smo prisustvovali okruglom stolu koji je zapravo na simpati?an na?in organiziralo Gradsko poglavarstvo, ali i prili?no nedosljedno jer se nije održao u prostoru u koji bi mogao do?i ve?i broj zainteresiranih gra?ana. Me?utim, ?ula sam da je javna rasprava ve? održana, pa mi smisao ove rasprave nije do kraja jasan. Ipak, danas sam obišla sve "sporne" parkove s kolegicama iz Zelene Istre i mogu vam re?i da sam konsternirana i da ne mogu vjerovati da jedna služba koja se zove Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH može svojim mišljenjem, odnosno ne davanjem suglasnosti na jedan Provedbeni plan, blokirati na taj na?in razvoj povijesne jezgre. Naime, oni traže u parkovima izgradnju. Mislim da su apsolutno prešli granice svoje kompetencije i da to uop?e nije njihov zadatak niti dužnost, odnosno ovlaštenje. To da li se negdje gradi ili ne je urbanisti?ko, planersko pitanje, a ne konzervatorsko jer "konzervacija" je zaštita. Dakle, oni sad drže nož pod grlom gradskoj upravi, a gradska uprava bi se trebala obratiti ministarstvu kulture i tražiti tuma?enje Zakona o zaštiti spomenika i mislim da bi se Grad na taj na?in mogao izvu?i. U sprezi privatnog interesa kapitala i politike uz slugansku poziciju struke, kako urbanista tako i konzervatora, može dogoditi da se jedan projekt name?e gradu i gra?anima kao da je to neki njihov interes. OVO ŠTO SE NUDI NIJE REKONSTRUKCIJA, VE? – NOVA IZGRADNJA R: Mislite, dakle, da ipak postoji još neka mogu?nost koju Grad još nije iskoristio, a koja bi pomogla u rješavanju ove svojevrsne pat-pozicija? Da, to jest pat-pozicija. Nevjerojatno je da oni u tim parkovima ne dozvoljavaju niti ure?ivanje. Vidjela sam taj park koji je prekrasan u kontaktu s morskom obalom, doduše s Uljanikom u blizini, ali iz kojeg vidite more, a da oni ne dozvoljavaju ure?enje u smislu postavljanja javne rasvjete. Naravno da se onda u nedostatku rasvjete tamo skupljaju svakakvi ljudi. Pa ne?e se tamo problem rješavati izgradnjom objekata, nego ure?enjem parkova i postavljanjem javne rasvjete. R: Što kao osoba koja je dugi niz godina radila u urbanizmu, u "struci", mislite o potrebi da se rekonstruiraju gra?evine iz doba Austro-ugarske, što je u ovoj pri?i svojevrstan kamen smutnje? Vaš termin "rekonstruirati" je kriv termin, a za to niste vi krivi, jer to tako?er piše u službenim novinama Istarske županije koji govore o Prostornom planu županije, piše "tipološka rekonstrukcija". Ako je rekonstrukcija, onda se radi o postoje?em objektu koji se rekonstruira, a ovo sve što smo danas vidjeli je nova izgradnja. Nova izgradnja na staroj parcelaciji ili na staroj matrici. To je pokušaj revaloriziranja i vra?anja stare matrice koja je tu izgubljena jer se dogodilo bombardiranje, nastala je praznina. Zna?i, tu se želi rehabilitirati jednu nepostoje?u ulicu i izgraditi objekt, znali ne rekonstruirati, nego izgraditi nove, a danas sam vidjela nekoliko tih interpolacija koje su se dogodile baš u najstarijoj povijesnoj jezgri i mogu vam re?i samo ovo: to je jedna katastrofa, to ?ovjek ne može vjerovati, poput onog hotela na obali uz Kavanu ogledala, pa onda ona uska ku?a s aluminijskim detaljima. Interesantno je da se spominje i re?enica "izgradit ?e se slijede?i princip faksimila ili interoplacije". Ta dva termina su tu potpuno na krivom mjestu – faksimil se dogodio u Varšavi kada se uzeo projekt iz arhiva iz 18. stolje?a i koji se poštovao – onda se to zove faksimil. Interpolacija je izgradnja jedne ku?e izme?u dvije postoje?e. Vidjeli smo da se u Puli interpolacije ne obavljaju s faksimilom, nego s ružnom, neprilago?enom arhitekturom. Ona nije ?ak niti iritantno moderna, nego je konvencionalna, skromna, prosta i ružna, barem ove interpolacije koje sam danas vidjela. Mislim da je gospo?a sociologinja sjajno rekapitulirala tko je sve involviran: gra?evinski lobi, projektantski lobi, konzervatori imaju interes dobivanja sredstava za prekopavanje, ali žalosno je što se u Puli doga?a. Vidjela sam dva mjesta gdje se vrše iskapanja i nakon toga se nasipa zemlja. Možda ?e se re?i da nema novca za prezentaciju, ali te iskopine rimskoga razdoblja su zaslužile da na kraju dobiju prezentaciju, da budu pokrivene staklom ili otvorene, a nikako da se gore izgradi garaža i ne mogu vjerovat da ?e to dogoditi. Trenutno Pula ne izgleda jadno i otrcano, nego katastrofalno, ali ne zbog toga što u parkovima ne postoje nedovršeni blokovi, nego zbog zapuštenih fasada. SMIJEŠNO JE I?I NAOPAKIM PUTEM… R: Upravo je to bilo moje sljede?e pitanje: puno se govori, evo i sada, da ?e se unutar PUP-a "Stari grad" graditi u parkovima, ali planira se gradnja i garažnih ku?a i to upravo u povijesnoj jezgri. Što mislite o tom na?inu osmišljavanja prostora? Mislim da je to tragedija. Pula bi sigurno trebala sebe štititi od garaža, odnosno prostor oko najstarijih dijelova grada, jer, pazite, te ulice ne mogu podnijet ulaz i izlaz iz garaže, a one tamo navla?e novi i još ve?i promet. Njima se ne smanjuje promet, aute morate maknuti, zatvoriti, bilo napla?ivanjem ulaza, bilo strogim režimima, rampama, jednostavno im zabraniti povijesnu jezgru i one urbanisti koji ne shva?aju da se to može savršeno riješiti treba odvesti na izlet u Veneciju i s tornja Sv. Marka im pokazati grad koji savršeno funkcionira, doduše uz neke otežavaju?e okolnosti, i bez ceste i bez garaže. Zna?i, to je mogu?e. I vi na koncu, u Puli, prezentacijom povijesnih spomenika, a svakom iskopinom dobivate nove atrakcije, micanjem prometa i ure?ivanjem pješa?ke zone, možete ve? danas podi?i atraktivnost svoga grada. Trenutno Pula ne izgleda jadno i otrcano, ona izgleda katastrofalno, daleko katastrofalnije od bilo kojeg jadranskog grada, ali ne zbog toga što u parkovima ne postoje nedovršeni blokovi, nego zbog toga što su fasade tako zapuštene da ne znam jesam li vidjela dvije-tri pristojne fasade, a tu je rije? o nepoštovanju naslje?a. Vjerojatno stanovnici sami nemaju novaca, što zna?i da bi Grad trebao prona?i sistem subvencioniranja da se te fasade srede, ali i da se parkovi o?uvaju, da se prošire pješa?ke zone, da se iz centra maknu automobili i onda bi mogla Pula dobiti stoput ve?u turisti?ku atraktivnost. Smiješno je da se ide naopakim putem. R: Za kraj, što op?enito mislite o na?inu na koji je trenutno u Hrvatskoj javnost u stvarnosti uklju?ena u donošenje tako važnih odluka kao što su dokumenti prostorno-planskog ure?enja? U Hrvatskoj je to na mizernoj razini. Konkretno, u Zelenoj akciji smo se više bavili studijama utjecaja na okoliš koje tako?er imaju javne rasprave i konstatirali smo da je stanje katastrofalno, a ja se sje?am da je tako i s prostornim planovima. I ovaj prostorni plan o kojem smo danas razgovarali je imao javnu raspravu koja je trajala tijekom novogodišnjih praznika, dakle, kada su ljudi veseli i ne žele o ne?em drugom brinuti nego o tome kako se lijepo provesti na sve?an na?in. Postoji Pravilnik koji je podzakonski akt Zakona o prostornom ure?enju i mislim da bi ga udruge trebale analizirati i kriti?ki se na njega osvrnuti te tražiti njegovu renovelaciju kako bi se stanje unaprijedilo. Sada kada se približavamo Europi neka si naši lokalni, županijski i državni politi?ari ne umišljaju da ?e i tamo mo?i provoditi ovakve ignorancije javnosti, znaju?i da je u Europi tradicionalno poštivanje, uvažavanje i uklju?ivanje javnosti u donošenje odluka od vitalnog interesa. Naši se politi?ari ponašaju kao age, begovi, paše, ne znam što re?i, i misle da ?e to pro?i, ali ne?e. To ?e se morati promijeniti kada budu primljeni u EU. U Zagrebu su korumpirana struka i korumpirani politi?ari ostavili javnost na cjedilu. Civilno društvo, udruge gra?ana, su preuzele na sebe ulogu i odgovornost zaštite javnog interesa.