INTERVJU BRUNO POROPAT, jedan od osniva?a i najžeš?ih kriti?ara IDS-a: CUCCURIN JE MNOGIMA POREMETIO MIRNE SNOVE Razgovarao: Nenad Marjanovi? Fotografije: Neven Lazarevi? R: Jedan ste od najžeš?ih kriti?ara vladaju?eg IDS-a. Koje su po Vama najve?e greške stranke na vlasti? Kada smo po?eli raditi na velikom projektu regionalizma Istre, nismo znali da smo dodirnuli najosjetljiviju to?ku osje?aja gra?ana i da ?e se oni poistovjetiti s programskom deklaracijom IDS-a koja je generalno zagovarala "Biti svoj na svome". Znali smo da je program iz programske deklaracije sažetak htjenja prije svega nas samih, kao tvoraca, a onda i gra?ana Istre, a zapravo to je bila vjekovna težnja slobodnog izražavanja identiteta, a i sposobnosti i društvenog položaja u prostoru pripadnosti. Naša teza o regionalnoj autonomiji bila je prihva?ena od gra?ana Istre, može se re?i gotovo plebiscitarno, i proširila se na ostale hrvatske prostore, s RIDS-om, DA i drugim regionalnim strankama, kao model suživota u budu?oj regionalizaciji Hrvatske i u budu?oj Evropi regija /preporuka iz Helsinške Konvencije. Sigurno da je tada bilo vrlo opasno, u trenutku stvaranja hrvatske države i bujanja nacionalizma, razmišljati o jednoj regionalnoj autonomiji pa su nam se i dijelili razni epiteti kao "autonomaši" ili "iredentisti" i sli?no, i vršio se ogroman pritisak sa ciljem osporavanje takvih ideja i konkretnih koraka stvaranja takvih "opasnih" pokreta. Znali smo da moramo biti uporni i da se autonomija ostvaruje u dugoro?nim društvenim procesima preobražaja i da ?e projekt imati nekoliko faza regionalnog razvoja, a model smo vidjeli u autonomiji Alto Adigea, Trentina i Bolzana koji stvaraju autonomiju od 1947. godine. Slava politike IDS-a se trebala usmjeriti na ponu?eni program preobražaja lokalnih vlasti, sukladno povelji o lokalnim vlastima u kojoj je gra?anin postavljen u centar preokupacije lokalnih vlasti. To je zna?ilo da je tada Istra imala idealne uvjete i neograni?ene šanse da postigne taj takozvani "visoki stupanj lokalne samouprave" kroz novi model lokalnih vlasti. Bilo je samo nekoliko ideesovaca koji su to shvatili i koji su uporno insistirali na provedbi povelje o lokalnim vlastima, a to je bio temelj lokalnoj autonomiji, ali takvi glasovi su bili u manjini. Netko mi je tada rekao da je opasan projekt regionalizacije trebalo srušiti jer se ideja, opasno, preko Istre širila Hrvatskom i da su tada ubacili Jakov?i?a da "sredi situaciju". Tu tezu nisam ni do danas sasvim odbacio jer su se stvari upravo tako odvijale. Povijesni trenutak slave umjesto u stvaranju podloge op?eg dobra pretvorio se u "bakanalije" i od opijenosti, po?ele su prve borbe za vlast i prve ?istke u redovima stranke. Najprije su bili skinuti svi eventualni konkurenti, zatim tvorci IDS-a, pa onda intelektualci i na kraju i svi oni koji su ikada izgovorili "Ja mislim" pred Jakov?i?em. Od velikog sna gra?ana Istre ostalo je veliko razo?arenje sa gor?inom u ustima i neizvjesnoš?u. Svugdje birokratske barijere, svugdje osporavanja razvoja, svugdje gašenja kreativnosti, svugdje samo rasprodaja ste?evina za preživljavanje. Sve je postala jedna velika farsa. R: S obzirom da ste jedan od osniva?a stranke, što je bilo klju?no da napustite stranku? Jednom mi je jedan od rukovode?ih ideesovaca rekao: "Kako god mi radili, uvijek ?e trideset posto gra?ana glasati za nas, pa nam je tako zagarantirana dugovje?na politi?ka budu?nost". Tu tezu nisam mogao prihvatiti. Svakog dana sam se susretao s ljudima koji su prihvatili našu viziju Istre i tražili viziju Istre koju smo im obe?ali i radi koje su nam dali glas. I ja s njima, bespomo?no smo obijali šaltere "naše" birokracije, naslije?ene iz jednopartijskog sistema, a koju je obgrlio IDS, pokušavaju?i im dokazati da se je nešto promijenilo u upravljanju i da je ?ovjek i njegova potreba u prvom planu rješavanja problema, ali takva teza je bila daleka planeta. Deset godina sam stvarao prividnu sliku sistema, prebacuju?i krivnju negdje drugdje, dok su moje kolege iz užeg interesnog kruga u crnim limuzinama i veštitima sa luštrim postolima ve? duboko zagrabili i okoristili se službenim položajem. Zamislite koliko se glavni šef okoristio kada je jednostavno sagradio vinski podrum od pet stotina kvadrata i još jednostavnije isti srušio kao da je od karata. A kada smo po?eli bili smo isto bogati. Od programske deklaracije i transformacije društvenih tokova u korist op?eg dobra i dobrobiti gra?ana nije bilo niti traga. ?ak o tim temama nije bilo niti poželjno razgovarati niti kroz institucije. Jednostavno, nastavili smo tamo gdje je prethodni sistem stao i u kojem se još i danas, nažalost, svi br?kamo. Sve se to dešava nao?igled bespomo?nih gra?ana koji ve?inom nijemo sve to podnose. Ja takve "partijce" nisam mogao više podupirati bez obzira što sam bio svjestan da napuštanje stranke i stvaranje nove opcije zna?i novi trnoviti put dokazivanja, ali to je bio put mnogih prije i poslije mene. Nisam si mogao više dozvoliti da podupirem ša?icu mediokriteta koja drži za blago tako civiliziranog ?ovjeka Istre kojem i ja pripadam. Sve je to bila na kraju jedna velika farsa. Netko mi je tada rekao da je opasan projekt regionalizacije trebalo srušiti jer se ideja, opasno, preko Istre širila Hrvatskom i da su tada ubacili Jakov?i?a da "sredi situaciju". Tu tezu nisam ni do danas sasvim odbacio jer su se stvari upravo tako odvijale. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE JE OZAKONIO NAJVE?U PROSTORNU NESRE?U OVIH KRAJEVA OD POSTANKA R: Postoji li po Vašem mišljenju neka struja ili pojedinac u IDS-u koji mogu unijeti neophodnu promjenu ili je stranka nepopravljivo zastranila, kako tvrde neki politi?ari? Stranka se pretvorila u "interesnu skupinu" bez politi?kog profila i u takovim uvjetima nema koncepta politi?kog djelovanja pa stoga nema politi?kog unutarstrana?kog pluralizma, nema dijalektike i nema politi?ki profiliranih osoba koje bi mogle reformirati osnove iz politi?ke programske deklaracije. A i ne znam da li bi sada ponovno gra?ani vjerovali u obnovljeni IDS, jasno, bez Jakov?i?a. Njega nije glatko sada niti smijeniti jer si je od statuta do fiducijara, svih parainstitucija, namjestio dugovje?ni opstanak. Danas on nema oponenta jer je sve zna?ajne ljude "koji misle" odavna ili istjerao ili su napustili stranku. Damir Kajin je partijski ?ovjek i bez obzira na to što se partija kotrlja u provaliju on tvrdi da je nepogrješiva te da je sve pozitivno, iako su gra?ani ve? po?eli kopati po kontejnerima poslije pono?i, u potrazi za hranom, da ih nitko ne vidi, jer bi od ponosa umrli od stida. U takvoj partijskoj strukturi nema "potomaka" pa nema ni nasljednika koji bi mogli preuzeti ozbiljnu reformsku struju. Sve što se je dalo uhljebiti uhljebilo se kroz "podobnost" i parainstitucije koje sišu gra?ansku supstancu. R: Oštro se protivite rasprodaji zemljišta u Istri. Kada je po Vama zapo?ela rasprodaja Istre? Nije trebalo biti veliki matemati?ar i shvatiti da se stvara "interesna grupa" i da si ta grupa kroz sistem donošenja odluka na Županijskoj skupštini priprema teren velike rasprodaje u kojoj ?e, jasno, oni biti klju?ni igra?i. Ta doga?anja sam ja osobno iznio na Županijskoj skupštini kada se predložilo reduciranje zašti?enog obalnog pojasa Puljštine u podru?ju gornjeg Kamenjaka da bi se zatim odmah zapo?elo s rasprodajom na podru?ju Mušoge i u uvali Volme. Sada možemo vidjeti rezultate takvih odluka i tko se njima okoristio. Dokaz tome su narasli kazamati koji se svakodnevno razmnožavaju kao gljive nakon kiše po cijeloj Istri. Tada je predsjednik skupštine bio Damir Kajin, ali u prvom redu je sjedio njegov partijski šef koji je kontrolirao lojalnost glasa?kog tijela u skupštini i Stevo Žufi?, župan, u ulozi predlaga?a. Prostorni plan je isklju?ivo njihova politi?ka tvorevina. Taj je Prostorni plan ozakonio najve?u prostornu nesre?u ovih krajeva od postanka. Tako smo svjedoci rasprodaje priobalja kroz prekapacitiranu turisti?ko-apartmansku izgradnju za strane gospodare, katastrofalnog plana gradnje preko dvadesetak nepotrebnih lokacija golf igrališta koje bi oduzele dragocjeno zemljište za mediteranske kulture, zatim lociranja prljave industrije s ekološki upitnim karakteristikama na naša najplodnija istarska tla, dok za malog ?ovjeka ovih prostora ostaje samo njegova bliža oku?nica, do prve bolesti kada ?e morati i to sitno prodati za zdravlje. Istra bi bila ve? i danas sposobna pokrenuti svekoliki razvoj na podlozi današnjih dobara i ste?evina te gra?anske kulturne i gospodarske sposobnosti, ali za to joj treba jedna nova konstelacija lokalnih vlasti. DELBIANCO JE VELIKI DEMOKRAT R: Nije li Vaš angažman u "Odboru za referendum" s Lucianom Delbiancom pomalo apsurdan iz razloga što bivši župan nije "?ist" po tom pitanju? Luciana sam cijenio kao velikog demokratu koji je uvažavao tu?e mišljenje i dok je on bio župan dolazile su do izražaja i vrlo živahne diskusije u Županijskoj skupštini u kojoj se stvarala regionalna samouprava i profilirao temelj pluralizma u plurikulturi Istre. Intelektualne snage koje su bile tada kreator i ve?ina u skupštini stvarale su klimu neprikosnovene i respektabilne snage znanja. I upravo ta njegova demokratska širina je bila presudna da se priklju?i u tako snažnu pobunu protiv rasprodaje i da postane suosniva? Odbora za referendum, što je potpuno stavilo u sjenu ono što se je bilo eventualno upitno ili "ne?isto" u njegovom slu?aju. R: U kojem bi se smjeru trebala Istra razvijati - je li to turizam, brodogradnja ili nešto tre?e? U Istri danas postoje dobro uhodani veliki sistemi kao Uljanik, Adris Grupa, Kamen i drugi koje treba poduprijeti i tehnološki unapre?ivati. Turisti?ka Istra treba biti od mora do ?i?arije i turisti?ki prihod bi se trebao ostvarivati i dijeliti na njezin cijeli teritorij. Sasvim dovoljne turisti?ke kapacitete treba povezati s dobrom poljoprivredom i obrtništvom. "Brend Istra" treba pretvoriti u konkretne brojke u milijunima ?aša istarske malvazije i milijunima tanjura odli?nog povr?a i vo?a iz naših polja i milijune obrtni?kih proizvoda. U jednoj godini dobre strategije i postavljenog sustava gospodarskog zajedništva promijenio bi se zna?ajno razvojni put u Istri. Dok god "on" bude upravljao sistemima i dok god bude sisao supstancu kroz neefikasne i izmišljene parainstitucije, u Istri ne?e biti pozitivnog pomaka. Gra?ani su ve? izjasnili svoje afinitete i prepoznali nove trendove i pronašli svoje strateške partnere. Sada im treba pružiti samo institucionalnu potporu u planovima i financijskim podupiranjima i rezultati su tu. Istri sada treba "istarska zemlja" da se na njoj zasadi trideset tisu?a hektara vo?a, povr?a, vinograda i pet milijuna stabala maslina prije ulaska u Evropsku Uniju. Istra bi bila ve? i danas sposobna pokrenuti svekoliki razvoj na podlozi današnjih dobara i ste?evina te gra?anske kulturne i gospodarske sposobnosti, ali za to joj treba jedna nova konstelacija lokalnih vlasti. Konstelacija u kojoj nema mjesta za gazdu Jakov?i?a i njegove parainstitucije. Upravo je nevjerojatno da se prirodnim potencijalima i kulturnim i povijesnim bogatstvom kakve imamo, u Istri živi tako loše. Stoga trebamo pitati jasno i glasno da li je to slu?ajnost ili, pak, ne?ija dobro smišljena strategija. Kad malo zbrojimo doga?anja možemo shvatiti da se radi o dobro smišljenoj strategiji osiromašenja pu?anstva kroz rasprodaju njegovih dobara i prostora, kako bi se njime moglo lakše upravljati i manipulirati. Samo, takvu prozai?nu igru politike gra?ani su ve? razotkrili i osamdeset posto njih više im ne vjeruje. Predsjednik Skupštine je bio Damir Kajin, ali u prvom redu je sjedio njegov partijski šef koji je kontrolirao lojalnost glasa?kog tijela u Skupštini i Stevo Žufi?, župan, u ulozi predlaga?a. Prostorni plan je isklju?ivo njihova politi?ka tvorevina. R: Kako gledate na politi?ki angažman ljudi poput Plinia Cuccurina? Može li on ugroziti poziciju nekih do sada neprikosnovenih lidera? Svaka pojava samoorganiziranja gra?ana u cilju demokratizacije ovih krajeva djeluje na vladaju?u strukturu kao no?na mora. Tako je i Cuccurin mnogima pobrkao mirne snove dugovje?nosti i to iz dva razloga. Prvi jer je dokazao da se može dobro upravljati u zajedništvu politi?kog pluralizma u korist gra?ana, i drugi da postoje novi modeli upravljanja op?im dobrima u zajedništvu interesa javnog i privatnog sektora te u cilju o?uvanja vrijednosti prostora kao neobnovljivog resursa. Nasuprot toj koncepciji stoji koncepcija totalne rasprodaje prostora i dobara koju promovira politi?ka kasta i interesna skupina IDS-a kroz poduze?e Brijuni Rivijera d.o.o. Naravno, samo za korist jasno definiranog i pažljivo odabranog malog broja "odabranih" pojedinaca. TDR JE ROVINJSKOJ VLASTI MRZAK, ALI SU NOVCI SLATKI R: Kao gra?aninu Rovinja i Istre jasna vam je snaga TDR-a. Mogu li takvi giganti dati više razvoju lokalne zajednice, ?ine li oni po Vama dovoljno za Rovinj? U razgovoru s rukovode?im timom TDR-a (tada sam bio još u IDS-u) jasno mi je bilo re?eno da ?e oni ponuditi ulaganja najprije u Rovinju, a ako im se ne udovolji, onda ?e ponuditi Istri, i ako ni tu ne nai?u na podršku, onda ostatku Hrvatske ili ?ak i stranom tržištu. Rovinjski politi?ari nisu tada, a ni dan danas, iskoristili tu, u nov?anim omjerima, ogromnu ponudu iz straha od "okupacije" lokalnih mo?i, pa su se zadovoljili "samo" sa zakonom odre?enim koli?inama novca koje su se kao obaveza slijevao u gradski prora?un. Tako su bez straha od "okupacije" mogli dijeliti prora?unska sredstva da ih nitko ne kontrolira i zapitkuje. Bez obzira što je skoro pola gradskog prora?una bilo iz TDR-a, tvornica je bila omražena do te mjere da nitko od gradskih o?eva ili politi?ara nije nikada išao niti na kavu u tvornicu da osobno vidi mjesto odakle se svi ti prihodi slijevaju u gradsku kasu. Bez obzira na takav odnos prema tvornici – "izvoru prihoda" ista je ponudila Gradu poplo?avanje Carrere, što je bilo odbijeno, kao i ponudu od milijun kuna za poboljšanje infrastrukture, za što je opet Grad bio nezainteresiran. Gradu je tako?er TDR, u predzadnjem mandatu, poslala i pismo namjere oko zajedni?kih projekata i zajedni?ke imovine, a oni još i dan danas ?ekaju od njih odgovor. Tvornica je bila omražena, ali novci su bili slatki, što se vidi i po tome koliko se Grad di?io visokim standardom po glavi stanovnika sve dok država nije donijela odluku kako ?e porez na dobit pripasti njoj. Tada je grad izgubio dvadeset osam milijuna kuna i pao na ljestvicu siromašnih gradova. Da je vo?ena mudra politika partnerskih odnosa, vjerojatno bi danas mnoge gra?evine za potrebu gra?ana krasile grad Rovinj i služile gra?anima za potrebe kulture sporta i rekreacije. A ovako, svatko može i sam prosuditi. A da je vo?ena i županijske politika partnerskih odnosa vjerojatno je tako jaka kompanija mogla rekonstruirati i koji brionski hotel s pet zvjezdica. Ali nije. Za ovakav neodgovoran odnos prema ozbiljnom partneru, netko bi morao odgovarati gra?anima jer donacije nisu izgubili politi?ari, nego gra?ani. IDS ?E ZAVRŠITI U ROPOTARNICI POVIJESTI R: Za kraj Rockwool - je li to naša sudbina i što dalje? Rockwool je simbol dekadentnog stanja u politici IDS-a, a možda mu je to i vlastiti sarkofag. Od regionalne stranke koja je prva u Hrvatskoj zatražila referendum za pravo na ?isti okoliš u slu?aju gradnje termoelektrane Plomina 2 na ugljen, u kojoj ih je namjeri potpisom podržalo preko dvadeset pet tisu?a gra?ana Istre, sada ti isti ljudi dovode najve?eg svjetskog zaga?iva?a s vrlo opasnim polutanima u najplodniju dolinu Istre, uz gradi? koji je povijesno poznat po Diocesi Petenensis iz daleke 567. godine. Povrh toga traži situiranje u Plominski bazen po okoliš i sigurnost gra?ana LNG terminala i Plomina 3 i sve to ignoriraju?i glas gra?ana. ?udno je i to da od jedne progresivne stranke s jasno izraženim ekološkim programom iz programske deklaracije danas nema niti jednog slobodnomisle?eg ?lana stranke koji je voljan boriti se za realiziranje te to?ke programske deklaracije. Iz toga se da zaklju?iti da u stranci postoje samo interesi pojedinaca koji su iskoristili svoju politi?ku poziciju, dirigirani Jakov?i?evom politi?kom palicom i op?injeni vlastitom pohlepom pa nije ni ?udno da njih ne zanimaju posljedice takve prljave politike po sudbinu našeg zavi?aja. Naša je sudbina nastavak tradicije naših djedova. Samo nam se usput u evoluciji desila jedna anomalija koja ima i svoj kraj. Rockwool je i kušnja funkcioniranja pravne države, a i funkcioniranja lokalne samouprave. Rockwool ?e dati odgovor na sljede?im izborima o, ne samo ekološkoj razini svijesti gra?ana Istre, nego i o politi?koj. A onda ?e IDS kakvog danas znamo završiti u ropotarnici povijesti, kamo i pripada ve? dugi niz godina.