MLADI ISTRAŽIVAČI U POREČU
Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču od ovog je mjeseca bogatiji za dvoje znanstvenih suradnika. Dr. sc. Melissa Prelac i dr. sc. Danko Cvitan prvi su radni dan u novim zvanjima započeli ondje gdje su tijekom proteklih godina gradili svoje istraživačke karijere, radili na projektima, provodili pokuse i razvijali laboratorijske metode. Iako su na Institut došli različitim profesionalnim putovima, njihov razvoj pokazuje kako se mladi istraživači unutar jedne znanstvene ustanove mogu postupno razvijati, od prvih praktičnih zadataka do samostalnog znanstvenog rada. Povezuje ih i istraživački interes za održivu poljoprivredu, valorizaciju biomase i korištenje nusproizvoda koji bi, umjesto otpada, mogli postati vrijedna sirovina.

Danko Cvitan na Institut je došao 2016. godine, najprije na stručno osposobljavanje. Nakon toga radio je kao tehničar, stručni suradnik, asistent i viši asistent, a sada je izabran u zvanje znanstvenog suradnika. Sudjelovao sam u provedbi projekata iz područja povrćarske proizvodnje te u projektima vezanima uz turizam, dok se posljednjih godina najviše bavim valorizacijom ostataka iz vinogradarske i maslinarske proizvodnje. Istražujemo mogućnosti ponovne uporabe nusproizvoda i ostataka iz poljoprivredne proizvodnje te njihovu pretvorbu u proizvode s dodanom vrijednošću – kaže Cvitan. U dosadašnjem radu bavio se proizvodnjom biougljena od ostataka rezidbe vinove loze, izradom peleta od komine uz dodatak biougljena te kompostiranjem komine. Riječ je o istraživanjima koja povezuje ideja kružnog gospodarstva, odnosno nastojanje da se ostatci iz poljoprivredne ne promatraju kao problem koji treba ukloniti, nego kao sirovina kojoj se odgovarajućim postupkom može dati nova vrijednost.

Od ostataka rezidbe vinove loze proizvodili smo biougljen, dok smo od komine maslina proizvodili pelete s dodatkom biougljena. Cilj takvih istraživanja je pronaći način da se biomasa vrati u proizvodni ciklus, kao poboljšivač tla – objašnjava Cvitan. Većina projekata na kojima je radio odvijala se pod vodstvom dr. sc. Igora Palčića, koji je ujedno bio mentor i voditelj projekta „BIONUTRIVINE“, u sklopu kojega je Cvitan proveo istraživanje za svoj doktorski rad. Doktorirao je krajem listopada prošle godine u Zagrebu, a tema disertacije bila je Potencijal primjene biougljena kao poboljšivača tla u uzgoju 'Malvazije istarske' (Vitis vinifera L.)
Biougljen je materijal dobiven pirolizom biomase u uvjetima ograničene prisutnosti kisika. Zbog svojih svojstava može utjecati na strukturu tla, zadržavanje vode i hranjiva te aktivnost mikroorganizama. Njegova primjena posebno je zanimljiva u kontekstu prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama zbog njegove mogućnosti sekvestracije ugljika.

Sličan je put prošla i Melissa Prelac, koja je završila poljoprivredni smjer Srednje škole Mate Balote u Poreču, nakon čega je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu završila agroekologiju. Nakon fakulteta stručno se osposobljavala na matičnom fakultetu, a zatim je tri godine radila u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ipak, kaže da ju je znanstveni rad zanimao još od studentskih dana.

– Znanost me oduvijek zanimala. Nakon fakulteta odlučila sam steći iskustvo i izvan akademske zajednice te sam nekoliko godina radila u Agenciji za plaćanja. No želja za istraživačkim radom ostala je prisutna, pa sam se prijavila na natječaj za asistentsko mjesto na projektu Instituta – kaže Prelac. Na Institutu radi od rujna 2021. godine, kada je zaposlena kao asistentica na projektu BIONUTRIVINE kojeg je vodio dr. sc. Igor Palčić. Njezin se doktorski rad također oslanjao na valorizaciju poljoprivrednih nusproizvoda i mogućnosti primjene biougljena, ali iz drukčije perspektive od Cvitanove.

Istraživala je može li se biougljen koristiti kao adsorpcijski materijal za izdvajanje vrijednih spojeva iz vodenih ekstrakata lista masline i ljuske luka. Riječ je o nusproizvodima bogatim fitokemikalijama, odnosno biološki aktivnim spojevima koji se potencijalno mogu koristiti u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

– Pripremala sam vodene ekstrakte lista masline i ljuske luka, a zatim istraživala koliko biougljen može vezati prisutne fitokemikalije i o kojim se točno spojevima radi. Takvi se biljni ostaci često odbacuju, iako sadrže vrijedne komponente koje se mogu izdvojiti i dalje koristiti – objašnjava Prelac. U sklopu poslijedoktorskog usavršavanja šest je mjeseci boravila u Izoli, u laboratoriju Instituta za maslinarstvo u Sloveniji. Ondje je dodatno razvijala znanja iz laboratorijskih analiza i metoda izdvajanja i određivanja bioaktivnih spojeva.

– Boravak u drugom laboratoriju bio je vrlo važno iskustvo. Upoznala sam nove metode rada, drukčiju opremu i istraživački pristup te stečena znanja poslije mogla primijeniti na projektima Instituta u Poreču – kaže Prelac. U novoj ulozi znanstvene suradnice nastavit će istraživati mogućnosti valorizacije biomase i nusproizvoda iz poljoprivrede. Jedan od važnijih zadataka bit će joj i razvoj analitičkih metoda za ispitivanje tla i biljnih materijala.  Sudjelovala je i u uspostavljanju laboratorijskih postupaka za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, čime se znanstveni rad Instituta izravno povezuje s potrebama proizvođača i upravljanjem poljoprivrednim prostorom.

– Želim nastaviti raditi na analitičkim metodama koje će nam omogućiti kvalitetnije istraživanje tla i biljnog materijala. Laboratorij je osnova velikog dijela našeg rada, jer bez pouzdanih analiza ne možemo pravilno tumačiti rezultate pokusa niti donositi zaključke koji će poslije biti primjenjivi u proizvodnji – ističe Prelac. Dolaskom dvoje novih znanstvenih suradnika Institut zadržava istraživače koji su ondje razvijali svoje doktorske teme i dobro poznaju njegove laboratorije, pokusne površine i dugoročne projekte. Cvitan i Prelac nastavit će raditi na različitim aspektima istog izazova, pronalaženju održivih načina korištenja tla, biljnih ostataka i nusproizvoda poljoprivredne proizvodnje.

(REX)