KADA ZAPRAVO ZAVRŠAVA BOŽIĆNO VRIJEME
Katolici u Hrvatskoj tradicionalno raskićuju božićni bor na blagdan Sveta tri kralja, 6. siječnja, jer se u pučkoj predaji upravo taj dan smatra završetkom božićnog vremena. Taj je običaj duboko ukorijenjen u svakodnevnom životu, pa većina građana vjeruje da bor treba ukloniti najkasnije do tog datuma, zajedno s ostalim božićnim ukrasima.

Međutim, liturgijski kalendar Katoličke Crkve ne završava božićno vrijeme na Sveta tri kralja. Prema službenom crkvenom nauku, božićno razdoblje traje sve do blagdana Krštenja Gospodinova, koji se slavi prve nedjelje nakon Sveta tri kralja. Time se simbolično zaokružuje Isusovo djetinjstvo i početak njegova javnog djelovanja.

Osim suvremene liturgijske prakse, postoji i stara crkvena tradicija prema kojoj je božićno vrijeme trajalo čak 40 dana nakon Božića. U skladu s tim shvaćanjem, blagdansko razdoblje završavalo je na Svijećnicu, odnosno na blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu, koji se slavi 2. veljače. Taj se blagdan u narodu često naziva i “Marijino očišćenje”, a u mnogim krajevima upravo se tada smatralo prikladnim konačno ukloniti božićne ukrase.

Zbog toga i danas postoje obitelji koje božićni bor i jaslice zadržavaju znatno dulje, sve do Svijećnice, njegujući staru tradiciju i produžujući blagdanski ugođaj u svojim domovima. Iako se praksa razlikuje od kućanstva do kućanstva, zajedničko im je simbolično značenje: božićni ukrasi nisu tek dekoracija, već podsjetnik na radost Božića i otajstvo Kristova dolaska na svijet.

Na kraju, pitanje kada raskititi bor ostaje stvar osobnog izbora, obiteljske navike i tradicije. Bilo da se bor uklanja na Sveta tri kralja, nakon Krštenja Gospodinova ili tek na Svijećnicu, njegova poruka ostaje ista – slavlje Božića ne završava jednim danom, već traje onoliko dugo koliko mu mi u svojim domovima damo prostora.

(DV)