PREGLED DOGAĐANJA ZA OVAJ VIKEND (18.10. - 20.10.)
U ostatku tjedna ne propustite bogat kulturni program u Poreču, Pazinu, Puli, Novigradu, Pakracu, Labinu i Šušnjevcima. Od otvorenja novih izložbi, predstavljanja slikovnica i večeri pripovijedanja, do dodjele godišnjih književnih nagrada Istarske županije te humanitarnog stand-up showa. Zavirite u članak i saznajte kako možete upotpuniti kišne dane ovim zanimljivim događanjima.
Gradska knjižnica Poreč s ponosom će predstaviti slikovnicu „Pčelar Luka“, čiji su autori vrijedni učenici i učenice 2. b razreda OŠ Poreč i njihova učiteljica Marija Matasović. Ova je slikovnica rezultat marljivoga rada u projektu „Pčelice u svijetu slova“, u okviru školskog projekta „Obitelj u školi - škola u obitelji“, realiziranog protekle školske godine.
U svijet pčela ove su mališane odvela upravo slova. Radoznale glavice sa svojom učiteljicom redovito su posjećivale Odjel za djecu i mlade Gradske knjižnice Poreč, a slušajući i čitajući razne tekstove primjerene početnomu opismenjavanju, upoznali su pčelu kao kukca koji oprašuje biljke i pravi med. Kada su sve istražili u knjigama, kroz razne aktivnosti i edukativne posjete pčelarima u okolici, upoznali su pčelinji dom i rad pčelara, ne zaboravljajući pritom činiti dobra djela na dobrobit pčela i ljudi; čistili su okoliš škole i sadili cvijeće.
I ono najvažnije: naučili su da trebaju biti složni, radišni i marljivi poput pčelica, a to će vam i sami poručiti ako ih podržite na predstavljanju slikovnice koje će se održati u petak, 18. listopada u 17 sati na prvom katu Odjela za djecu i mlade.
Jedan medonosni „Petkom u pet“ koji nas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima!
Gradska knjižnica Pazin poziva sve korisnike i ljubitelje dobre knjige na 13. dodjelu književne nagrade "Edo Budiša" koja će se održati u petak, 18.10.2024. u 17 h u Kući za pisce - Hiža od besid, na adresi Ul. Julesa Vernea 8, 52000, Pazin.
Godišnja književna nagrada Istarske županije - Regione Istriana "Edo Budiša" dodjeljuje se u spomen na rovinjskog književnika Edu Budišu (1958. - 1984.). Nagrada se sastoji od jednomjesečnog boravka u Kući za pisce u Pazinu i jednokratne novčane nagrade od 1000 €. Nagradu "Edo Budiša" dodjeljuje Gradska knjižnica Pazin autoricama i autorima do 35 godina starosti kojima je u protekloj godini objavljena zbirka kratkih priča. Ove godine nagradu dobiva autorica Tamara Bilankov za zbirku priča "Iz kuće po kojoj pada kiša". Suorganizatori su Istarska županija - Regione Istriana i Odjel za kulturu i zavičajnost.
Tamara Bilankov se nakon završetka srednje škole profesionalno bavi novinarstvom, a od 2009. do 2010. radi kao glavna urednica programa Splitske televizije. Magistrirala je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2015. radi kao edukatorica na raznim filmskim i umjetničkim radionicama u okviru udruge Blank. Od 2016. radi kao profesorica filma, videa, animacije i vizualne komunikacije u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Izlaže na mnogim skupnim izložbama te sudjeluje na stručnim radionicama i seminarima. Dobitnica je nagrade za najbolju kratku priču Muzeja anđela 2021. godine i nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2022. Članica je Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika.
Dodjelom nagrade "Edo Budiša" Gradska knjižnica Pazin otvara Mjesec hrvatske knjige koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenog. Tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je „Slova stvaraju riječ, a riječi priču!“ pod sloganom – „Pričaj mi…“
Muzej-Museo Lapidarium sa zadovoljstvom Vas poziva na otvorenje izložbe "Arheološka baština Novigrada od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka" u petak, 18. listopada u 18 sati. Izložba donosi sveobuhvatan pregled arheološke građe, lokaliteta i istraživanja provedenih na području Novigrada i okolnih naselja, uključujući Dajlu, Bužiniju i Antenal. Izborom pokretnih nalaza, tekstova i dokumentacije, po prvi put se predstavljaju gotovo sva arheološka otkrića od kraja 19. stoljeća do danas.
Izložba prikazuje povijest ovog kraja, od najranijih prapovijesnih lokaliteta poput gradine Sv. Duh, preko ostataka rimskih vila uz obalu od Dajle do Antenala, sve do kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih grobalja i zidina prvog naselja te srednjovjekovnih zidina Novigrada. Među izloženim predmetima ističe se keramički prijeklad za ognjište ukrašen motivom ovnovskog roga iz željeznog doba pronađen u Dajli, nalazi iz rimske vile u Karpinjanu, ranosrednjovjekovne pojasne kopče iz Novigrada i okolice te srebrne naušnice i drugi predmeti pronađeni u Čelegi.
Pokretni nalazi, dokumentacija i tekstovi rezultat su brojnih arheoloških istraživanja, uglavnom provedenih od sredine 20. stoljeća do danas, posebno arheologa iz Arheološkog muzeja Istre, ali i drugih institucija poput Arheološkog muzeja Zadar, Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju Medulin–Brijuni Sveučilišta u Zagrebu, Muzeja Grada Umaga te privatnih arheoloških tvrtki. Predmeti izloženi na izložbi posuđeni su iz Arheološkog muzeja Istre i Muzeja Grada Umaga, dok dio pripada novooformljenoj Arheološkoj zbirci Muzeja-Museo Lapidarium. Predstavljena je i fotodokumentacija prapovijesnih predmeta s gradine Sv. Duh koji su pohranjeni u Muzeju antikviteta „J. J. Winckelmann“ u Trstu.
Kustosica: Anika Mijanović Simić
Izložba je otvorena do 31. prosinca 2024., od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati. Subotom po potrebi, uz prethodnu najavu na broj telefona 052/726-582 ili 091/620-2887.
Izložba i katalog omogućeni su financijskom potporom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Istarske županije – Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost / Regione istriana Assessorato alla cultura e territorialità, Grada Novigrada-Cittanove i Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanove.
U petak vas također očekuje i svečano otvorenje samostalne izložbe "Klinci" akademske umjetnice Ivane Barišić Tomšić. Izložbu će u 18 sati u Muzeju grada Pakraca predstaviti viša kustosica Sonja Švec Španjol, a onda svečano otvoriti ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik.
Umjetnica Ivana Barišić Tomšić predstavit će se selekcijom recentnih radova iz ciklusa na kojem predano radi od 2018. godine, a unutar kojeg bilježi vlastiti svakodnevni život, dok ulogu glavnih protagonista preuzimaju njezina djeca. Umjetnica bilježi njihov proces odrastanja interpretirajući cijeli spektar emocija, stanja, raspoloženja i događaja. Poseban interes autorica iskazuje za onaj prijelomni trenutak kada dijete postaje odrastao čovjek. Naime, Ivana Barišić Tomšić planira likovno pratiti i bilježiti odrastanje vlastite djece toliko dugo koliko joj ona budu dopuštala. Tako ciklus "Klinci" postaje dokument u vremenu i prostoru odnosno bilješka emocija, stanja, događanja i iskustava objedinjenih u vizualni dnevnik. Posjetitelji će na izložbi moći razgledati 21 sliku nastalu u tradicionalnoj tehnici ulja na platnu te poveći izbor crteža intimnijeg karaktera izvedenih u kombiniranoj tehnici. Na izložbi će biti premijerno predstavljene i tri slike većeg formata "Na jezeru", "Mali razgovor" i "Zima" od kojih su posljednje dvije nastale u posljednjih nekoliko mjeseci.
O izložbi je viša kustosica Sonja Švec Španjol zapisala:
"Umjetnica neposredno bilježi svakodnevnicu najmilijih kroz svoj životni poziv – slikarstvo. Obiteljski i umjetnički život se pritom sve više isprepliću i u konačnici postaju jedno: život kao inspiracija za slikarstvo, a slikarstvo medij za bilježenje života. Prezentacijom ciklusa „Klinci“, Ivana Barišić Tomšić podijelila je s nama intimu vlastitog života na nevjerojatno topao, srdačan i neposredan način ukazujući pritom na ono najvažnije – neponovljive trenutke kojima svjedočimo i koje provodimo sa svojom obitelji i najdražim ljudima, a koje nikada ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo, jer upravo su ti trenuci ono što će nas sasvim spontano i nesvjesno formirati u ono što smo danas."
U prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre, u petak, 18. listopada, u 19 sati, održat će se otvorenje izložbe Alexa Brajkovića, višestruko nagrađivanog glazbenog i multimedijskog istarskog umjetnika mlađe generacije čiji je rad prepoznat u nacionalnim i međunarodnim okvirima.
U znaku svog prvog samostalnog predstavljanja u MSUI/MACI, izložbom pod nazivom "Nexus / Geoglyphs" autor spaja dva komplementarna umjetnička koncepta koji istražuju interakciju između čovjeka, tehnologije i svemira. "Nexus" transformira elektromagnetske signale i kretanje posjetitelja u dinamičku audio-vizualnu instalaciju, dok "Geoglyphs" prevodi stvarne astronomske podatke u intrigantne vizualne kompozicije. Ova izložba stvara most između mikroskopskih interakcija u izložbenom prostoru i makrokozmičkih procesa svemira, postavljajući pitanja o našem odnosu s tehnologijom i mjestu u kozmosu.
Otvorenje izložbe „ Moranje je stil života“ Eni Blašković očekuje vas u petak, 18. listopada s početkom u 19 sati u galeriji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika - HUiU u Puli bit će otvorena izložba „ Moranje je stil života“ Eni Blašković.
Izložba umjetnice Eni Blašković naziva Moranje je stil života proizašla je iz koncepta istoimenog rada zamišljenog za skupnu izložbu Percepcije unutar koje je dosad triput nacionalno predstavljen u Gradskoj galeriji Labin te Galerijama Kortil (HKD, Rijeka) i Forum (KIC, Zagreb), a po prvi puta izložit će se kao samostalna instalacijska cjelina u Galeriji HUIU u Puli.
Melathron events donosi u sklopu istarske turneje stand up komediju Made in Bosnia by Hazim Mujčinović. Specifičan je to cjelovečernji show koji komičnim interpretacijama publiku vodi na put kroz vrijeme, geografiju, prostor, ekologiju, medije, zanimanja, umjetnost, filmsku industriju, te obrađuje neizostavne teme o ljubavi na bosanski način, sportskim komentatorima, nogometu, navijačima, djeci…
Ovaj show već 10 godina živi na scenama i u klubovima u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Bosni i Hercegovini. Izreka “Lijep k’o glumac”, u Hazimovom slučaju ne mora da znači, ustvari uopšte nema značenje. “Kako je biti Bosanac među Bosancima? Bosanac u ostatku svijeta? Kada Bosanci idu na more?” Pitanja pita i daje odgovore na njih u hit stand up komediji “Stand up comedy made in Bosnia” komičar Hazim Mujčinović!
Komičar je sav ostvareni prihod odlučio donirati poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini stoga je to još jedan od razloga da dođete na stand up show. Ulaznice po cijeni od 12 eur je moguće kupiti u pretprodaji na Pučkom otvorenom učilištu Labin radnim danom od 8 do 14 sati (Aldo Negri 11, ulaz Kino Labin) ili sat vremena prije početka predstave na dan predstave. Ulaznice možete nabaviti putem sustava Eventim (link).
Udruga Proces i Galerija Makina Vas s radošću pozivaju na otvorenje izložbe fotografija "Pleme" umjetnika Matthiasa Dürra, koje će se održati u petak, 18. listopada 2024. u 20 sati u Galeriji Makina.
Pleme, fotografsko djelo njemačko-hrvatskog umjetnika Matthiasa Dürra, istražuje složene teme identiteta, naslijeđa i pripadnosti. Izložba ističe krhku stvarnost queer vidljivosti: potrebu za izražavanjem i otvorenošću uz istovremenu potrebu ili čak pritisak skrivanja. Dürr prikazuje stalnu igru između otvorenosti i zaštite, vidljivosti i nevidljivosti, koje neprestano oblikuju živote queer osoba.
Izložba prikazuje portrete članova LGBTIQ+ zajednice, koji se i dalje suočavaju s predrasudama i diskriminacijom u hrvatskom društvu. Dürr koristi tradicionalne hrvatske nošnje, koje se obično nose prema strogim pravilima (spol, prigoda i društveni kontekst), te svjesno krši ta pravila dekonstruirajući nošnje i zamjenjujući muške i ženske odjevne predmete. Ovaj vizualni metaforički postupak naglašava šire društvene okvire koji ograničavaju identitet i izražavanje. Na taj način umjetnik se oslanja na dugu tradiciju u povijesti umjetnosti dekonstruiranja simbola duboko ukorijenjenih u kulturnu memoriju, izazivajući krute, normativne predodžbe o spolu, seksualnosti i nacionalnom identitetu.
Izložba nudi promišljanje o mogućnostima pripadnosti i prihvaćanja u društvu koje se još uvijek suočava sa svojim vlastitim predrasudama. Poziva publiku da razmotri napetost između tradicije i osobne slobode, te otvara dijalog o tome kako se tradicije mogu propitkivati s poštovanjem, a istovremeno služiti kao temelj za nove, osobne narative.
Matthias Dürr, rođen je u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj gdje je i odrastao kao gay dečko u njemačko - hrvatskoj obitelji, s ocem Nijemcem i majkom iz Zagreba. Nakon godina profesionalnog freelanceanja, 2016. godine stječe diplomu iz vizualne komunikacije s fokusom na fotografiju pri Hochschule Darmstadt. Fotografija (digitalna i analogna), video, performans i ilustracija bili su njegovi pokretači za vrijeme studija. Život u Njemačkoj obilježen je fotografijom i freelanceanjem, a 2023. godine seli u Zagreb s partnerom te umjetnički istražuje veze baštine, kulture i identiteta.
Izložba će biti otvorena do 15. studenog 2024.
U petak, 18.10.2024., novi, trogodišnji ciklus izložbi Galerije „Lamparna“ naslovljen PNEUMATICI, nastavlja se s izložbom fotografija Letricije Linardić pod nazivom „Prisutne“. Izložbu, s početkom u 20 sati, otvoriti će Damir Stojnić, umjetnički voditelj L.A.E. XXI i Galerije „Lamparna“.
„Ishodište koncepta umjetničkog rada „Prisutne“ je svojevrsni hommage viktorijanskoj fotografskoj praksi tzv. nevidljivih majki, u kojima su poradi fotografiranja djece, fotografi stvarali čudesnu kompoziciju prekrivajući tijelo majke tkaninama koja bi tako postala samo dio scenografije. U ono vrijeme uobičajena praksa u fotografskoj branši, a u današnjem vremenu bizarnost. Zanimljiva činjenica koja se nameće, promatrajući povijesne fotografije nevidljivih majki prekrivenih tkaninom, je što se simbolički podudara s današnjim društvenim odnosima prema majkama i ženama kao i njihovim potrebama nevidljivih društvu. Suvremeno društvo se koristi tjelesnom vidljivošću žena u medijima i na plakatima, ali one ostaju u funkciji puke scenografije – poput onih iz prošlog stoljeća prekrivenih i stopljenih sa pozadinom. Bizarnost u tretmanu ženskog tijela je svojevrsna i povijesnom i suvremenom kontekstu u fotografiji.“ (Letricija Linardić, izvadak iz teksta o radu „Prisutne“)
„Najnoviji projekt umjetnice Letricije Linardić sastoji se od deset fotografija, veličine metar sa metar, otisnutih na Hahnemuhle papiru, koje prikazuju fotografije djece na pozadini različitih draperija. Iako suvremene, fotografije nastoje asocirati na one nastale još u viktorijansko doba (s diskretnim rasvjetnim asocijacijama na flamansko barokno slikarstvo) kada su se za potrebe snimanja djece, često hiperaktivnog ponašanja, angažirale majke koje su ih, prekrivene draperijom, pridržavale ili ih samom prisutnošću održavale u stanju barem privremenog mira - onoliko koliko je bilo potrebno fotografu da ih, bez zamućenih partitura koje bi izazvao nagli pokret, pristojno zabilježi na fotografskom filmu. Naravno, riječ je o propitivanju pojma prisutnosti, vidljivosti i apartnosti, ne samo u socijalnom već i ontološkom smislu. Pojam prikaze, simulakruma, općenito virtualne stvarnosti i njene diferencijacije od realnog, kao i pojmovnih aporija na dijalektičkom klatnu realnog/nerealnog/nadrealnog, jedan je od glavnih tematskih pravaca suvremene umjetnosti. Još su se nadrealisti i dadaisti početkom 20.stoljeća bavili dijalektikom stvarnog/nestvarnog, vidljivog/nevidljivog, te su se kasnije oslanjali na teorijsku potku Lacanove „Teorije zrcala“ kao refleksivne projekcije individualne osobnosti, u ovom slučaju djeteta, u vanjski svijet.“
„Ono što je općeniti zakon postojanja upravo govori o tome da su stvari koje su najmanje vidljive često i najbitnije, jer bez nevidljivog zraka i mirisa ne možemo održavati vlastitu egzistenciju niti 10-tak minuta, kao što energija, intenzitet, ili ugođaj, do jednog nevidljivi i neuhvatljivi elementi svakog pravog djela umjetnosti, mogu biti od fundamentalnijeg značaja nego objekti i subjekti koji su njihovi vehikli. Ovom izložbom autorica nas postavlja pred pitanje, koje nadrasta sociološko-feministički kontekst, koji je svakako jedan od njegovih generatora, i ono se da jasno formulirati, premda ne bez tjeskobe koja izrasta iz početnog čuđenja: što kada nevidljivo nestane?“ (Izvadci iz teksta za katalog izložbe, Damir Stojnić, listopad 2024.)
Udruga Spod Učke u suradnji s Ekomuzejom Vlaški puti u sklopu projekta (Ne)skrivena Istra organizira večer pripovijedanja tradicionalnih priča. Pripovjedač je Aleksandar Bančić. Program počinje u subotu, 19.10.2024. s početkom u 18:30 sati u prostoru Mjesnog odbora u Šušnjevici. Ulaz je besplatan.
“Kantuon Ćakuluon - istarske priče za velike i male” je pripovijedni program koji oživljava zaboravljene istarske bajke na čakavskom narječju, jeziku kojim su ih nekada pripovijedale naše none i naši nonići. Program donosi priče prenošene generacijama. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku da se čuju priče koje su oblikovale maštu i identitet naših predaka, vraćajući nas u vrijeme kada su bajke bile dio svakodnevice.
Povodom 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić u kazalištu Poreč pogledajte Šumu Striborovu – jednu od najljepših hrvatskih bajki, omiljenu i djeci i odraslima!
Jednom davno postojala je prekrasna šuma koju su zvali šuma Striborova. Netko ju je začarao i otad se u njoj zbivaju svakojaka čuda. Legenda kaže da šuma mora ostati začarana dokle god u nju ne dođe onaj kojemu je draža njegova nevolja nego sva sreća ovoga svijeta. Kažu da su se u šumi zbivala čuda dobra, ali i čuda naopaka – svakome po zasluzi.
Dogodilo se jednom da je mladić zašao u šumu Striborovu da nasiječe drva, a nije znao da je šuma začarana. Na svome putu susreo je zmiju koja se pretvorila u prelijepu djevojku. Očaran njezinom ljepotom i ne znajući ništa o njenom pravom podrijetlu, mladić ju je odveo kući gdje ga je čekala majka. Sluteći da djevojka nije ono za što se predstavlja, mladićeva majka će i sama morati kročiti u začaranu šumu kako bi zaštitila sina od drevne čarolije.
Šuma Striborova jedna je od najljepših hrvatskih bajki, omiljena i djeci i odraslima. Potječe iz ciklusa pripovijetki pod nazivom Priče iz davnine kojim je Ivana Brlić Mažuranić, naša najpoznatija spisateljica dječjih bajki, stekla svjetsku slavu. Zbog svoje originalnosti i popularnosti među čitateljima često je nazivana hrvatskim Andersenom i Tolkienom.
(I.I., S.V./ foto: arhiva, REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
