Piše: Nenad Marjanovi?
Nakon što je bivši HDZ-ov vije?nik u pulskom Gradskom vije?u Vlado Mili? pronašao sebe u stranci umirovljenika, svi oni kojima nije leglo postizborno koaliranje HSU-a s "Kurtom i s Murtom" dobili su potvrdu da se ovoj stranci "omakao" dobar rezultat. Pulski nestrana?ki ?lanovi liste ove stranke od prije nekoliko dana su "nezavisni", no strana?ko vodstvo potrudilo se u osvit Dana državnosti realizirati "transfer godine". Doveden je Vlado Mili?. U maniri nenadmašnog Zdravka Mami?a "penzi?i" su se potrudili da za ovu "akciju" ne sazna nitko. Prvi radni dan nakon blagdana udarna vijest u Glasu Istre bio je prelazak Vlade Mili?a u HSU. Ve?ina poznavatelja pulske politi?ke zbilje slatko se nasmijala. No, pitanje je koliko se bira?a HDZ-a osjetilo izigranim ovim Mili?evim potezom i je li njima u ovoj "akciji" išta smiješno? Je li uop?e bira?ko tijelo ove stranke izigrano? Možda izme?u ovih stranaka nema razlike? Osim bira?kog tijela HDZ-a (za kojeg me, istini za volju, uop?e nije briga) najviše su izigrani oni koji su po mom skromnom sudu ovoj stranci u Puli donijeli i najviše glasova. Vesna Petrovi? koja se stavila na ?elo liste kao poznata i popularna medijska djelatnica, a koju su umirovljenici doživjeli kao svog "izaslanika" i Milenko Suboti?, stomatolog, kod kojeg "penzi?i" nikada nisu bili pacijenti drugog reda, što je bez svake sumnje "podebljalo" izborni rezultat stranke umirovljenika. Uvjeren sam da niti jednom od njih ovo s Mili?em nije smiješno.
Vjerujem kako im ovih dana nije lako svojim bira?ima objasniti što se to dešava. Nedavno je jedan "penzi?", umjetnik, pedagog, intelektualac pokazao što je dostojanstvo. Nije ?lan stranke umirovljenika, niti ?lan HDZ-a, ?ak nije ?lan niti jedne stranke. Martin Bizjak je vjerojatno jedan od rijetkih ljudi u hrvatskoj politi?koj zbilji koji je vratio svoj mandat listi s koje je došao u Gradsko vije?e.
Ovaj ?asni gospodin razo?aran politizacijom nagrade Grada Pule nije niti pomislio "tražiti" se u programima neke stranke, jednostavno se povukao. Uvjeren sam kako je ovaj ?in najve?a potvrda da je najviše priznaje Grada Pule zaslužio kao umjetnik, ali i kao osoba. Osobe poput Martina Bizjaka daju "umirovljenicima" dignitet, dok je za Mili?e izgleda "normalan" put od YUTELA do desni?arskog Brisanog prostora ili od Tu?mana do Jordana. Teško je ne povu?i paralelu izme?u dva Mili?a, jednog koji istim žarom i energijom pola stolje?a "uvjerava" TV- mase kako smo mi "centar svijeta" zvali se Jugoslavija ili Hrvatska i jednog pulskog HDZ-ovca, umirovljenika, koji je nakon dvije i pol godine pro?itao program HSU-a i shvatio da je "to - ono pravo".
