HRVATSKA SE IZDAVAJA S 4,5 %
Inflacija u eurozoni ubrzala je i u prosincu, dok su potrošačke cijene u Hrvatskoj zabilježile gotovo dvostruko veći rast u odnosu na prosjek zone eura, pokazali su preliminarni podaci Eurostata objavljeni u utorak. Prema harmoniziranom indeksu cijena (HICP), godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 2,4% u prosincu, što označava treći uzastopni mjesec ubrzanja rasta cijena. Trend blaže inflacije koji je bio prisutan ranije u godini prekinut je u listopadu, kada je stopa porasla na 2,0%. U studenom je inflacija dodatno ubrzala na revidiranih 2,2%.
Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga, koje su poskupjele čak 4,0% u odnosu na prethodnu godinu, neznatno više nego u studenom. Svježa hrana zabilježila je osjetno blaži rast od 1,7%, što je sporije nego u studenom.
S druge strane, cijene energije porasle su tek 0,1% u prosincu, nakon što su prethodnih mjeseci bilježile pad. U studenom su cijene energije pale za 2,0%, u listopadu za 4,6%, a u rujnu za 6,1%.
Kada se isključe energija i svježa hrana, temeljna inflacija u eurozoni iznosila je 2,8% u prosincu, što je blago povećanje u odnosu na studeni. Na mjesečnoj razini, potrošačke cijene u eurozoni porasle su za 0,4%, nakon pada od 0,3% u studenom.
Hrvatska je u prosincu zabilježila najviši rast cijena na godišnjoj razini među zemljama eurozone, čak 4,5%. U studenom su cijene u Hrvatskoj porasle 4,0%. Na mjesečnoj razini, cijene u Hrvatskoj povećane su za 0,2%, nakon stagnacije u studenom.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji koristi drukčiju metodologiju od Eurostata, pokazuju da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u prosincu bile 3,4% više nego u istom mjesecu 2023. godine. Na mjesečnoj razini, prema DZS-u, cijene su porasle za 0,1%. Povećanje cijena usluga i stabilizacija cijena energije ključni su pokretači inflacije na razini eurozone. Hrvatska, s osjetno višim rastom cijena, izdvaja se kao zemlja u kojoj inflatorni pritisci ostaju izrazito snažni.
Ekonomisti upozoravaju na potrebu za daljnjim praćenjem kretanja inflacije, osobito u svjetlu promjena u energetskom sektoru i potencijalnih poremećaja u opskrbnim lancima. Hrvatske vlasti suočavaju se s izazovom upravljanja posljedicama rasta cijena na kupovnu moć građana.
(REX)
