PRIOPĆENJE ZA MEDIJE GLASA PODUZETNIKA
Hrvatski građani sve više osjećaju pritisak zbog rastućih cijena hrane i osnovnih proizvoda, dok inflacija nepovratno smanjuje kupovnu moć. Udruga Glas poduzetnika (UGP) i mnogi građani upozoravaju da problem nije isključivo u trgovinskim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima, poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata. Kako bi se skrenula pozornost na visoke cijene, 24. siječnja poziva se na bojkot kupovine. No, tko je zapravo odgovoran za ove visoke cijene?

PDV na hranu u Hrvatskoj – zašto plaćamo najvišu cijenu u regiji?

Hrvatska primjenjuje tri različite stope PDV-a na prehrambene proizvode, što doprinosi visokim troškovima za građane. Struktura tih stopa često izaziva nepotrebne dodatne troškove. Trenutne stope PDV-a na hranu su:

5% (snižena stopa): Primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode poput kruha, mlijeka, jaja, svježeg mesa, voća i povrća. Iako olakšava pritisak na kućanstva, obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda.

13% (međustopa): Obuhvaća određene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i bezalkoholnih pića, no mnoge osnovne namirnice nisu obuhvaćene ovom stopom.

25% (standardna stopa): Primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, gotova jela i slatkiše, što značajno povećava njihove cijene u trgovinama.

Hrvatska ima jedan od najviših PDV-a na hranu u EU, čime se povećava cijena osnovnih namirnica. Iako osnovne namirnice nose stopu od 5%, većina hrane opterećena je stopom od 25%, što je puno više od stopa u zemljama poput Njemačke i Francuske. Osim toga, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove, dok neučinkovit državni aparat povećava porezne obveze kako bi pokrio svoje rastuće troškove.

Ovisnost o skupljem uvozu hrane

Hrvatska proizvodi samo 67% svojih prehrambenih potreba, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, sustavni problemi poput visokog PDV-a, korupcije i neefikasnog aparata nastavit će opterećivati građane i gospodarstvo.

Rješenja koja predlaže UGP

- Smanjenje PDV-a: Jedinstvena stopa od 5% na sve prehrambene proizvode kako bi se smanjile cijene osnovnih namirnica.
- Reforma javnog sektora: Digitalizacija i optimizacija kako bi se smanjio broj zaposlenih i smanjili troškovi.
- Poticaj poljoprivredi: Fokus na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca.
- Uklanjanje parafiskalnih nameta: Smanjenje troškova za poduzetnike koji se prelijevaju na potrošače.
- Transparentnost cijena: Jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.

Tko je odgovoran za visoke cijene?

Trgovinski lanci često bivaju kritizirani zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove iz lanca opskrbe, a ti troškovi nastaju zbog neučinkovite politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne znači i veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, čime neto marža ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Postavlja se pitanje je li povećanje cijena samo još jedan način da se skrene pozornost s nedavnih političkih skandala, poput smjene čak dva ministra u dva mjeseca.

Poziv na cjelovitu reformu

Umjesto površnih rješenja i prebacivanja odgovornosti, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva. Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije nisu apstraktne ideje, već preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira.

Izjava Borisa Podobnika, predsjednika UGP-a:

„Mi potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekada smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sada nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5% PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu na mnoge artikle. Potičemo hrvatske OPG-ove i poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju, ali koje guši birokracija i korupcija. Kontinuirano se zalažemo za porezne reforme, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona bi još više ugasila investicije u poljoprivredu, a kontrola cijena hrane ne postoji nigdje osim u nas.”