ŽUPAN – ISTRA IMA RAZLOGA TRAŽITI HITNU DECENTRALIZACIJU
'Novcem kojeg je morala dati državi Istra je mogla samostalno izgraditi 16 bolnica ili 40 dječjih vrtića ili 40 škola', rekao je danas na konferenciji za novinare istarski župan Valter Flego predstavljajući studiju „Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije“.
Prema navedenoj studiji, u Istri se svake godine ostvari „višak“ od prosječno gotovo 800.000.000,00 kuna. Riječ je o razlici između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. To znači da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška, zaključak je navedene studije.
Tim se novcem godišnje u Istri može izgraditi jedna bolnica i sveučilišni kampus, te bi, kako je istaknuo Flego, Istarska županija u tri godine mogla samostalno otplatiti investiciju veličine jednog Pelješkog mosta.
Prema studiji, svaki stanovnik Istarske županije godišnje u centralnu državnu blagajnu uplati 3.826 kuna više nego što je potrebno, te studija pokazuje i da je Istarska županija druga najrazvijenija županija u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba.
Valter Flego: Istra ima razloga tražiti hitnu decentralizaciju
Istaknuo je da samo četiri županije u Hrvatskoj mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije što znači da ne bi mogle opstati bez državnih intervencija ili zaduživanja.
„Studija Instituta za javne financije pokazala je da je Istra već sada dosegla takav stupanj gospodarskog razvoja da ima snagu sama plaćati sve svoje račune, a decentralizacijom države novac zarađen u Istri najvećim bi dijelom ostajao u Istri što bi našoj županiji omogućilo još brži razvoj i trenutno ulaganje u vitalne projekte, poput bolnice, na koje smo prisiljeni nepravedno čekati godinama“, kazao je Flego.
Dodao je da je kvaliteta poslovnog sektora Hrvatske najbolja u Istarskoj županiji, koja ima i najrazvijeniji turistički sektor, te je zaključio kako ovo istraživanje potvrđuje tri stvari.
Prvo da je Istarska županija druga najrazvijenija regija u Hrvatskoj, drugo, da je Istarska županija fiskalno precentralizirana regija i treće, da je dostigla takav stupanj gospodarskog razvoja da može sama plaćati svoje račune.
Novinare je najviše zanimalo, što sada kad studiju imamo u rukama, koji su konkretni potezi. 'Istra je uvijek bila i biti će spremna pomagati manje razvijenima, no na transparentan i pravedan način. Ovaj sustav je precentraliziran i Istra ima razloga tražiti hitnu decentralizaciju Hrvatske', izjavio ej Flego pojašnjavajući da će Istarska županija sada moći još argumentiranije predlagati rješenja, a da je na Vladi da se očituje o prijedlozima.
Valter Drandić: Građani Istre više zarade nego što potroše
Da studija jasno pokazuje da se u Istri više radi i zarađuje, nastavio je predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Drandić koji je ustvrdio da građani Istre više zarade nego što potroše.
„Taj novac ne troše naši građani, već netko drugi i zato se događa da naši projekti, koji ovise o državi, godinama stoje. Zbog toga se zalažemo za kvalitetnu regionalnu politiku i tzv. asimetričnu decentralizaciju“, poručio je Drandić dodajući kako će Istra uvijek biti spremna na solidarnost prema manje razvijenima.
'Smatramo da smo taoci te situacije, a oni koji su razvijeniji ne bi trebali biti taoci manje razvijenih', izjavio je te dodao da je jedino rješenje kvalitetna regionalna politika u Hrvatskoj koja će rezultirati snažnim regijama.
S druge strane, Istarska županija bi preuzela funkcije koje ima država, imala bi veće odgovornosti , ali i veće ovlasti, rekao je Drandić i zaključio da svaki građanin Istre ima pravo odlučiti što će s 4.000 kuna viška godišnje.
Studiju „Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije“, je u studenom 2014. godine, izradio Institut za javne financije.
Cilj studije bio je odrediti „neto fiskalni položaj Istarska županije“, odnosno, utvrditi koliko novca zarađenog u Istri ostaje u Istri te kakav je stupanj razvijenosti Istarske županije u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj. (Doris Floričić)
