IN MEMORIAM U ?ETVRTAK 19.7. Pristigla je tužna vijest o smrti Ante Peterli?a, filmskog teoreti?ara, pedagoga, kriti?ara, enciklopedista, jednostavno: Oca hrvatske filmologije. Ravnateljstvo Festivala igranog filma u Puli s ravnateljicom Zdenkom Viškovi?-Vuki? na ?elu izražava najiskreniju su?ut obitelji Peterli?, njegovim prijateljima i bližnjima. Festival igranog filma u Puli priredit ?e u ?etvrtak 19. srpnja od 12.30 sati u Zajednici Talijana – Circolo prigodni In Memoriam program na kojem ?e nekoliko rije?i re?i Zlatko Vida?kovi?, umjetni?ki ravnatelj Festivala i Diana Nenadi?, filmska kriti?arka, ?lanica ovogodišnjeg ocjenjiva?kog suda Nacionalnog programa. Tako?er, biti ?e prikazan i presjek radnog vijeka Ante Peterli?a putem kratkog, prigodnog filma. Ante Peterli? (ro?en u Kaštel Novom 18. svibnja 1936.) po?eo je pisati o filmu još davne 1957. za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti (filmska režija) u Zagrebu. Radio je i kao asistent i pomo?nik redatelja (Mate Relje, Frane Vodopivca, Obrada Gluš?evi?a i Krste Papi?a), te kao dramaturg u zagreba?kom Zora filmu (1961-63), a godine 1969. režirao je i dugometražni igrani film Slu?ajni život. Nakon dragocjenog iskustva u filmskoj praksi, posve?uje se teoriji filma, a godine 1974. doktorira temom Pojam i struktura filmskog vremena (kao knjiga objavljena 1975.). Objavio je i knjige Osnove teorije filma, Ogledi o devet autora, Oktavijan Mileti? (s V. Majcenom), Studije o 9 filmova i Déjà-vu. Objavio je nekoliko stotina eseja, znanstvenih radova, studija i kritika. Bio je scenarist i voditelj 16 epizoda izvrsne obrazovne serije Što je film. Njegovo najimpresivnije djelo ipak je Filmska enciklopedija Leksikografskog zavoda kojoj je bio glavni urednik i autor 418 ?lanaka, a koja je vrhunsko filmološko izdanje i u svjetskim razmjerima. Od 1966. do prošlogodišnjeg umirovljenja bio je predava? na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a kao Fulbrightov stipendist predavao je i na Harvardu. Kao savjetnik za igrani film pri Ministarstvu kulture podupro je snimanje mnogih nagra?ivanih ostvarenja, a od 2004. godine predsjednik je Vije?a za film i kinematografiju. Kao vode?i hrvatski filmski teoreti?ar i otac hrvatske filmologije, Peterli? ni u sedamdeset i drugoj godini života nije prestao s pisanjem, objavljuju?i filmološke kolumne Vijencu i dovršavaju?i svoju kapitalnu knjigu Povijest filma. Ovogodišnja Vjesnikova nagrada Krešo Golik za životni doprinos filmskoj umjetnosti pripala je upravo Anti Peterli?u i time je postao prvim dobitnikom te prestižne nagrade a da nije cijelu svoju karijeru posvetio prije svega stvaranju filmova. (IP)