CILJ: ISTRA – EKOLOŠKA ŽUPANIJA!
Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju (HDZE) Istarskog ogranka održalo je danas u Cvajneru konferenciju za novinare povodom stanja i perspektive zdravstvene ekologije u Istri. HDZE je jedini ogranak koji djeluje u Istri, izvan svog sjedišta. Istaknuli su da su za sada zadovoljni postignuti, no isto tako izjavili su kako su mogli i više postići.
Dr. Lucijan Mohorović naglasio je kako pokušavaju uvesti promjene da život u Istri bude što kvalitetniji. O problemima se puno govori, a malo se rezultata postiže izjavio je Mohorović, dodajući kako se nada da će se naći rješenje da Istra postane ekološka županija te da bude primjer Europi. Prvo je rekao kako treba svima razjasniti što znači održivi razvoj te da se treba postići konsenzus ekonomskih, političkih, ekoloških i zdravstvenih interesa.
Inicijativa HDZE-a jest da se u Istri osnuje Agencija – Centar za obvezom donašanja procjena utjecaja na zdravlje na Županijskoj i lokalnoj razini. Agencija bi trebala predstaviti sve probleme vezane uz zdravlje i ekologiju. Također bi trebala definirati, poticati i stimulirati znanstveno istraživačku aktivnost, koja u postojećem zdravstvenom sustavu IŽ ne postoji. Takva institucija bila bi poticajna i savjetodavna, odnosno usmjeravala bi i upućivala donošenje odluka bitnih za zdravlje ljudi na ovom području.
Odlukom skupštine IŽ od 15. prosinca 2008. godine doneseno je rješenje da se takva Agencija formira, no nedostaju sredstva za formiranje Agencije.
Agencija bi se bavila u prvom redu zdravstvenom ekonomijom u cilju zaštite ljudi od utjecaja opasnih elemenata poput azbesta i formaldehida koji se i danas koriste u procesu proizvodnje, a zabranjeni su u zapadnim državama. Također bi  usmjeravala razvoj energetike u ekološki prihvatljivom smjeru, odnosno poticala bi razvoj obnovljivih izvora energije u Istri za koje ima puno potencijala, a Istra bi postala ekološko središte.
Istaknuli su, da je takva Agencija postojala ranije, ne bi se dogodilo da netko Rockwool locira na zlatnom području Istre koje ima najplodniju zemlju u Istri i ogromne količine pitke vode ispod te plodne zemlje. Zatim, neće se smjeti u Istri postavljati bazne stanice, odnosno odašiljači, na 400 metara od javnih ustanova, škola i vrtića jer predstavljaju opasnost za zdravlje svih, a pogotovo djece. Također bi se bavila i studijom odlaganja otpada. Ne bi prihvaćala zastarjele tehnologije koje se koriste u Italiji, a žele ih kopirati u Istru, već bi usmjeravala na nove tehnologije koje se koriste na sjeveru Europe. Mohorović je istaknuo da površina Kaštijuna bi odabirom prave tehnologije mogla prikupiti količinu smeća i reciklirati za čak tri Hrvatske, a ne samo za Istru. Isto tako su istaknuli rješenje Berlina koji svoje odlagalište otpada ima na 7 hektara površine, a reciklira čak 64% otpada.
Agencija bi uvelike doprinijela kvalitetnijem životu u Istri, uvela bi obnovljive izvore energije te bi Istru učili ekološkom županijom koja bi bila primjer svima u Europi, pa i šire. (E.O., foto: M. Angelini)