PYROS-AI SUSTAV KOJI PREPOZNAJE PODRUČJA UGROŽENA POŽARIMA
Dok se Istra tijekom ljetnih mjeseci ponovno suočava s velikom opasnošću od požara, skupina hrvatskih srednjoškolaca razvija tehnološko rješenje koje bi u budućnosti moglo pomoći u njihovoj prevenciji.
Hrvatska robotička reprezentacija Team Croatia 2026 radi na sustavu Pyros-AI, koji uz pomoć satelitskih podataka, terenskih senzora i umjetne inteligencije procjenjuje stupanj isušenosti vegetacije i prepoznaje područja na kojima postoji izrazito visok rizik od brzog širenja požara.
Tim će od subote, 8. kolovoza, sustav prvi put cjelovitije testirati u realnim šumskim uvjetima u Znanstveno-edukacijskom centru Kontija, gdje će tijekom sedmodnevnog pripremnog kampa raditi u potpuno samoodrživim, off-grid uvjetima.
SUSTAV UTVRĐUJE ISUŠENOST VEGETACIJE I OSTALIH GORIVIH MATERIJALA
Lovro Šverko, prof. savjetnik, nam je pojasnio da Pyros-AI ne može predvidjeti točan trenutak u kojem će doći do iskrenja, udara groma ili ljudske pogreške. Njegova je zadaća procijeniti razinu požarnog rizika na određenom području, odnosno utvrditi koliko su vegetacija i ostali gorivi materijali isušeni.
Sustav bi tako trebao prepoznati mikrolokacije na kojima je biomasa toliko suha da bi i najmanja iskra mogla izazvati nekontrolirano širenje vatre. "Glavno pravilo našeg sustava glasi: „Nema goriva, nema problema“. Cilj je pravovremeno uočiti gdje je gorivi materijal najsušiji i predložiti njegovo uklanjanje prije nego što do požara dođe", objašnjavaja nam Šverko.
Foto: Screenshot
TRI OD ČETIRI LOKACIJE OZNAČENE KAO VISOKORIZIČNE
Prva testiranja proveo je učenik i koordinator projekta Filip Peršurić Bernobić, koji je algoritam primijenio na povijesne i satelitske podatke povezane s četiri stvarna požara koja su nedavno izbila na području Istre. Sustav je analizirao stanje vlage u vegetaciji tijekom dana koji su prethodili požarima. U tri od četiri slučaja lokacije na kojima je poslije izbila vatra prethodno su označene najvišim stupnjem opasnosti zbog ekstremnog isušivanja biomase.
Riječ je, dakle, o početnom rezultatu na vrlo malom uzorku, zbog čega se još ne može govoriti o potvrđenoj učinkovitosti sustava od 75 posto. Rezultati su učenicima ipak pokazali da bi koncept mogao imati praktičan potencijal te da ga vrijedi dalje razvijati i testirati na većem broju lokacija i događaja.
SATELITSKI DIO VEĆ RADI, AI SE JOŠ TRENIRA
Trenutačno potpuno funkcioniraju prikupljanje i obrada satelitskih podataka iz europskog programa Copernicus Sentinel-2 te analitički model koji obrađuje povijesne podatke. Model strojnog učenja još je u fazi intenzivnog treniranja, dok se korisničko sučelje aktivno razvija.
Učenici su osmislili i autonomne senzorske čvorove zasnovane na platformi ESP32, kojima će se na terenu mjeriti vlaga tla i zraka. Tijekom kampa u Kontiji senzori će biti sastavljeni, postavljeni u šumi i povezani u mrežu, nakon čega će se njihovi podaci uspoređivati i spajati sa satelitskim podacima.
Dio prvotne ideje bio je i specijalizirani robot-malčer koji bi uklanjao izrazito suhu vegetaciju s najrizičnijih područja. Taj dio projekta zasad ostaje na razini idejnog inženjerskog rješenja jer bi izrada funkcionalnog prototipa bila preskupa.
Web stranica projekta: team-croatia.com.hr/pyros_hr.
8. KOLOVOZA SLIJEDI SEDAM DANA RADA BEZ KLASIČNE INFRASTRUKTURE
Prvo cjelovitije terensko testiranje započet će 8. kolovoza u šumi ZEC-a Kontija (Općina Vrsar). Učenici će ondje provesti sedam dana radeći u objektu koji se napaja solarnom energijom i koristi vlastiti izvor vode. Tijekom kampa postavljat će senzorske čvorove, prikupljati podatke o isušivanju tla i zraka, kalibrirati povezivanje satelitskih i terenskih mjerenja te trenirati AI model u stvarnim uvjetima.
Istodobno će sastavljati i programirati natjecateljskog robota s kojim će Hrvatsku predstavljati na svjetskom finalu FIRST Global Challengea u Južnoj Koreji.
U TIMU UČENICI IZ ISTRE, ZAGREBA I IVANIĆ-GRADA
Službenu hrvatsku delegaciju čini 16 članova, među kojima su učenici, stručni mentori, voditelji reprezentacije te članovi zaduženi za sigurnost, zdravlje i logistiku.
Projekt Pyros-AI vodi Filip Peršurić Bernobić iz Deklevi kraj Višnjana, učenik prirodoslovno-matematičke gimnazije. U timu su i Moreno Terlević iz Svetog Lovreča, Erik Petrović iz Kaštelira i Filip Štifanić iz Tinjana, učenici smjera tehničar za elektroniku i komunikacije.
Iz Ivanić-Grada dolaze Fran Mance i Mihael Prebeg, učenici Srednje škole Ivan Švear i budući tehničari za električne strojeve s primijenjenim računalstvom, dok je Veronika Mihinec iz Zagreba učenica Tehničke škole Ruđera Boškovića i smjera tehničarka za mehatroniku.
Natjecateljski tim čine još glavni mehaničar Fran Mance, vozač i mehaničar Mihael Prebeg, programer i dizajner robotskog sustava Moreno Terlević te članovi tehničke podrške Erik Petrović i Filip Štifanić.
Stručni mentori su Arian Večerin i Damir Brdar, dok reprezentaciju vode Lovro Šverko iz Centra Pozitron, Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin i Hrvatskog robotičkog saveza te Mario Želježnjak iz Informatičkog kluba NET iz Ivanić-Grada.
PRVA SLUŽBENO STRUKTURIRANA NACIONALNA REPREZENTACIJA
Team Croatia 2026 prva je službeno strukturirana nacionalna reprezentacija osnovana pod okriljem Hrvatskog robotičkog saveza nakon selekcijskog natjecanja FG Croatia. Članove tima dijeli više od 250 kilometara, pa najveći dio godine surađuju putem interneta. Kamp u Kontiji bit će jedna od rijetkih prilika da se svi učenici i mentori okupe na istom mjestu te zajedno rade na projektu i natjecateljskom robotu.
Na sustavu Pyros-AI intenzivno rade od objave ovogodišnjeg svjetskog izazova "Igniting Innovation", a pritom se oslanjaju i na prijašnja iskustva hrvatskih robotičara, koji su na svjetskoj razini osvojili treće mjesto 2021. godine te zlatnu medalju 2023. godine.
Pred mladim inovatorima sada je najvažniji korak - provjeriti može li sustav koji je pokazao obećavajuće rezultate na povijesnim podacima jednako uspješno funkcionirati i u stvarnoj istarskoj šumi.
(Ivana I.)
