Darko Komšo: Tijekom ljeta trebala bi biti inauguracija Malog rimskog kazališta

Darko Komšo: Tijekom ljeta trebala bi biti inauguracija Malog rimskog kazališta-127081

RAZGOVOR S RAVNATELJEM ARHEOLOŠKOG MUZEJA ISTRE
Arheološki muzej Istre je zbog obnove zatvoren od 2013. godine, najveća je investicija Ministarstva kulture u Republici Hrvatskoj. U obnovu zgrade uloženo je oko sto milijuna kuna, od toga 90 milijuna je obezbjedilo samo Ministarstvo, dok su ostalo vlastita sredstva AMI-ja. Uz samu zgradu Arheološkog muzeja, uređuje se i Malo rimsko kazalište, koji se uređuje sredstvima ITU mehanizma. Radovi se polako bliže kraju, izgradnjom šetnjice i prigodnom rasvjetom koju će osmisliti svjetski dizajner svjetla Dean Skira, bit će to sasvim novi kulturno-povijesni centar grada. Prilika je to bila za razgovor sa samim dugogodišnjim ravnateljem Arheološkog muzeja Istre, Darkom Komšom.

13 godina rada kao ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, jel ta 13 godina ipak sretna, naravno, mislim na otvaranje rekonstrukcije Arheološkog muzeja i Malog rimskog kazališta, koje bi se trebalo dogoditi tijekom ljeta?

- Točno, ja sam već više od 13 godina ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, zadnjih godina radimo na adaptaciji, nadogradnji i rekonstrukciji cijelog jednog sklopa, riječ je o adaptaciji zgrade Areheološkog muzeja i rekonstrukciji i gradnji Malog rimskog kazališta. To su dva projekta koja su obilježila zadnjih 4-5 godina rada muzeja. Zgrada Arheološkog muzeja je završena i u tijeku su preseljenja djelatnika u tu zgradu, a radovi na Malom rimskom kazalištu još traju i u planu je da se dovrše tijekom lipnja ove godine, a onda treba mjesec dana za uporabnu dozvolu i ako bude sve kako treba tijekom ljeta ćemo napraviti inaguraciju Malog rimskog kazališta i velikog ekrana koji s nalazi na stražnjoj stijeni Arheološkog muzeja Istre. U planu je da napravimo i par probnih manifestacija da vidimo kako će sve funkcionirati u novoizgrađenom starom rimskom kazalištu, da bi sa punim korištenjem krenuli sljedeće sezone. 

Multimedijalni ekran je najveći u Hrvatskoj?

- Tako je, krajem godine smo ga puštali da radi kako bi ga provjerili, on je sad montiran, dobivena je radna dozvola, odrađen je i tehnički pregled i sad nam predstoji da testiramo koje su sve njegove mogućnosti te da vidimo kako funkcionira danju, a kako noću. Kod koncerata ekran može služiti za neki svjetlosni show, jer je vrlo jak i ima veliku jačinu svjetla. Ideje su da se na ekranu na ekranu prikazuju kraće priče, da se održavaju prezentacije video uradaka, moći će se na njemu promovirati neka destinacija, za vrijeme Filmskog festivala tu bi se istovremeno s Arenom mogao prikazivati film. Ideja je puno, krećemo u realizaciju.  

Arheološki muzej?

- Što se muzeja tiče, njega ćemo polako otvarati prema posjetiteljima, s time da je u planu stalni postav bude realiziran tijekom sljedeće godine. Sada smo radili jedan opsežni updejt sa dizajnerom postava Maurizijom Ferlinom, sada trebamo na hrvatskom muzejskom vijeću verificirati sve te promjene i onda bi se krenulo sa stalnim postavom koji bi trebao biti cijeli jedan "mozak" priče u Puli, ali i cijele istarske arheologije. 

Da li će biti klasični postav ili će se postaviti modernizirati digitalni 3D postav?

- Sada su 3D i digitalizacija postali klasični postav u muzeju, ako se klasični smatra postav s puno vitrina, nećemo imati takav. Biti će napravljeno da muzej bude atraktivan, interaktivan, da ima svoj kutak za djecu, pokušavamo sagledati moderne muzejske tendencije, tako da muzeji ne budu kocipirani za stručnjake, već da su to mjesta za "normalne" ljude koji nemaju puno veze s arheologijom, jer naš cilj je u principu upoznati ljude i približiti im svu tu povijest i samu arheologiju. Mislim da će novi muzej imati jednu dozu monumentalnosti, dozu ljepote koju mora imat, isto tako jednu dozu multimedijalnosti.

Da li će biti i drugih izložbi u muzeju osim stalnog postava?

- Stalni postav kad se stavi traje sigurno nepromijenjen 6-7 godina uz male intervencije koje su uvijek moguće kao izložbe u izložbi ili neki performance i slično, ali planiramo nastaviti s radom u našim galerijama koje imamo više po Gradu Puli kao što su Sveta srca, C8, Amfiteatar. Osim toga planiramo da priču o istarskoj arheologiji ne pričamo samo u zgradi muzeja, već bi to trebalo biti i van muzeja, na primjer da se postav vinogradarstva i maslinarstva u Amfiteatru dislocira na drugu poziciju, a da se priča o samoj Areni ispriča u samom Amfiteatru. Isto tako izložba o rimskoj kulturi u Augustovom hramu bi se integrirala u sami postav, a da i u Augustovom hramu ispričali priču o rimskom Forumu. 

Tijekom radova je sigurno došlo do nekih novih arheoloških otkrića?

- Pula je zaista jedan bogati arheološki grad, non stop izlaze zanimljive stvari van, sad je na jednoj lokaciji kod pošte izašlo van preko 100 metara mozaika. Kod radova smo naišli na histarske grobove, oko 30 ukopa, jako zanimljivi nalazi, a ono što je izašlo van je kod Malog rimskog kazališta je novi nalaz velikog atrija koji je dosezao do gradskih bedema, sve su to zanimljive priče oko Pule iz doba Antike, i sad treba vidjeti kako sve to integrirati unutar muzejske ponude i ponude Pule. 

Vratimo se malo unazad dvije godine, izašli smo iz korone, kako je bilo raditi u te dvije godine?

- Jednom riječju inspirativno. Puno stvari koje su nam bile mainstream i uhodane su nam pale u vodu. Izložbene aktivnosti su potpune zamrle, izložbe koje se i sada događaju nisu više posjećene kao nekad, izgubila se i navika ljudi, znali smo imati prije korone i po 700 ljudi na otvaranju, sad je limit 80-ak. Krenulo je na bolje, a sad nam je i rat u Ukrajini malo problematičan, ali dobra stvar je da smo se angažirali oko društvenih mreža, prvi u Hrvatskoj imamo najviše mreža preko kojih naše aktivnosti hendlamo, imamo i preko facebooku, instagramu, ali i tik-toku, i priča oko tik-toka je otvorila novu priču oko mlađe publike i kad imamo dobar sadržaj to vidi i do 50 do 100 tisuća ljudi. Ako je nešto dobro donijela korona, onda je to bolje korištenje društvenih mreža i interneta. 

Što se tiče Arene, broj posjetitelja je ipak bio dosta veliki u 2021.?

- Mi smo 2019. imali gotovo pola milijuna ljudi, da bi 2020. pali na 130 tisuća, da bi u 2021. bilo 270 tisuća. Vidjeti ćemo kako će se raspetljati situacija ove godine, gledajući oko ovih sukoba u Ukrajini.

Da li će se nastaviti obnova Amfiteatra?

- To je stalno pitanje, riješila se jugozapadna kula, sad gledamo da se riješi jugoistočna kula, u planu je da se nastavi, ne za ovu godinu, trebali bi krenuti za godinu - dvije, napravljena je kompletna dokumentacija sa svim nacrtima.

Vraćaju se i veliki programi nakon dvije godine, pogotovo se tu ističu sedam dana Pula Music Week festivala?

- Da, najave su dosta velike. Imali smo upite za Arene od travnja do listopada ove godine za razno razne manifestacije, od koncerata, do privatnih evenata, snimanja reklama i slično, ali biti će tu i veliki koncerti, prvenstveno je tu riječ o festivalu Pula Music Week koji će biti krajem lipnja i početkom srpnja, ali tu su i koncerti Arctic Monkeys i drugih osjeća se da se manifestacije vraćaju i da su svi gladni izlazaka i koncerata. Ono što je bitno za ovaj festival u Areni, bilo je otpora i za Dimension i Outlook festival, ali na kraju se sve to smirilo i ona gradu i stanovnicima daju velike benefite i kroz potrošnju i kroz noćenja. Arena će u tijeku festivala normalno raditi vjerojatno od 8 ujutro do 18 sati. 

(Dorijan Vrkljan)