POSLJEDNJI TRZAJI MARČENE BURE
Svojevremeno je David Seth Kotkin, poznatiji kao David Copperfield, izveo spektakularnu iluziju prolaska tijelom kroz Kineski zid. Da je kojim slučajem ovu iluziju radio kod nas zasigurno bismo mu bili pojasnili kako to nije toliko spektakularno obzirom kod nas bura od pamtivjeka radi to isto, čak i danas kada u gradnji primjenjujemo suvremene materijale i tehnologije. Prilikom jakih bura strujanje hladnog zraka iz utičnica u zidovima kuća ili zujanje kroz prozore i vrata nije nimalo neuobičajno. Kažemo kako bura prolazi i kroz kosti čovjeka.
Bura je iznimno hladan i jak vjetar specifičan za sjeverozapadno Jadransko područje. Sastavni dio našeg primorskog okružja, uz jugo, markantan je to vjetar svima nama dobro znan. Iznimno hladan i jak sjeverozapadnjak koji puše iz pravca kopna prema moru.Nepredvidljiv vjetar na mahove redovito dostiže brzine od preko 150 km/h, nerijetko čak i preko 200 km/h. Nastaje pri dinamičkom zagrijavanju zraka pri njegovom spuštanju s planina prema moru što sprječava kondenzaciju vodene pare te otuda svojstvo suhoće zraka. Zanimljiva osobina bure je da traje danima (dva/tri pa do sedam/osam dana u komadu) s dva dnevna maksimuma i minimuma jačine. Primarni maksimum jačine nastupa navečer oko 21 sat, a sekundarni maksimum je oko 7 sati izjutra.
Snaga vjetra smiruje se oko 14 sati (primarni minimum) te u noći oko 2 sata kad nastupa sekundarni minimum. Razlikujemo dvije osnovne vrste bura; anticiklonalnu i ciklonalnu. U prvom je slučaju vrijeme izrazito vedro, a u drugom tmurno i uz nerijetke padaline, otud i naziv "škura bura". Najveća kod nas ikad zabilježena brzina bure na mah od nevjerojatnih 304 km/h izmjerena je krajem prosinca 2003. godine od čvorišta Sv. Rok do čvorišta Posedarje na autocesti A1, no taj se podatak ne smatra službenim obzirom da instrumenti nisu bili baždareni za takve brzine vjetra.
Oborena stabla, prevrnuti kontejneri, zabrane prometovanja, redovna su posljedica svake bure. Pomalo jezivi zvukovi šištanja vjetra koji se čuju za vrijeme bure poput isušuju svaki tračak vlage, brže, bolje i učinkovitije od sušilice rublja. Nakon bure nastupa vedro i sunčano vrijeme. Vidljivost i bistrina atmosfere nakon bure iznimno je dobra. Redovna je pojava da s obala Istre vidimo Alpe koje se pomalo nestvarno uzdižu "iz mora". Svježi, planinski zrak koji nam ostaje nakon bure obogaćen je ioniziranim česticama soli i joda te dokazano djeluje povoljno na naš organizam.
Iako je bura poželjna i neizbježna prirodna pojava valja nam se toplo obući i ne bez potrebe izlaziti direktno na vjetrometinu. U takvim situacijama potencijalno je opasna za zdravlje, naročito ljudima koji boluju od kroničnih bolesti. Naši stariji pričaju kako svake godine moramo preživjeti četiri "napadaja bure", ovaj je jedan od njih. Obucite se toplo!
(REX/Marino Tumpić)