PROJEKT KOJI MIJENJA KARAKTER PULSKE RIVE
Prva od četiri planirane zgrade na pulskoj Rivi nalazi se u završnoj fazi realizacije, a nakon ishođenja uporabne dozvole i dovršetka unutarnjeg uređenja trebala bi otvoriti vrata javnosti početkom 2027. godine. U intervjuu za Regional Express ravnatelj Županijske lučke uprave Pula dr. sc. Dalibor Brnos govori o prvoj dovršenoj zgradi, nastavku projekta, financiranju te planovima za preostala tri objekta koji će obogatiti sjeverni dio pulske rive.
PRVA ZGRADA ČEKA UPORABNU DOZVOLU
Građevinski radovi na prvoj zgradi praktično su dovršeni, obavljen je tehnički pregled, a sada se čeka uporabna dozvola. Paralelno je proveden postupak dodjele koncesije za turističko-ugostiteljsku djelatnost u objektu.
U zgradi su planirani restoran i kafić, a budući koncesionar imat će obvezu završiti unutarnje uređenje i opremanje prostora. Taj bi proces, prema riječima Brnosa, trebao trajati oko šest mjeseci od potpisivanja ugovora.
„Naš je cilj da zgrada ne ostane samo nova građevina na rivi, nego da što prije postane mjesto koje će svakodnevno koristiti građani Pule, putnici i posjetitelji grada“, poručio je Brnos. Naglasio je kako će sadržaji biti usmjereni Puljanima i gostima, koji će dobiti novi javni prostor uz more.

Projekt prve zgrade financiran je kreditom HBOR-a u sklopu programa Urbani razvojni fond. Županijska lučka uprava Pula pritom je, navodi Brnos, ostvarila kapitalni rabat veći od milijun eura, odnosno 30 posto glavnice kredita i 50 posto kamate.
„Prvi smo u Hrvatskoj uspješno realizirali projekt po ovom programu. To nam daje dobru polaznu osnovu za financiranje druge zgrade po istom modelu“, istaknuo je.
DRUGA ZGRADA POSTAJE NOVO SJEDIŠTE ŽLU PULA
Nakon prve, slijedi izgradnja druge zgrade, za koju je već proveden postupak javne nabave. Za izvođača radova odabrana je tvrtka Vladimir Gortan d.d. iz Pazina, dok vrijednost radova iznosi 2,15 milijuna eura plus PDV.
Druga zgrada trebala bi postati novo sjedište Županijske lučke uprave Pula. U prizemlju i na dijelu kata planirani su uredi pomorskih agencija, trgovina nautičkom opremom te druge djelatnosti povezane s pomorstvom i nautikom.

TREĆA ZGRADA ZA POMORSKU BAŠTINU, A ČETVRTA ZA SPORT I REKREACIJU
Paralelno se priprema treća zgrada, zamišljena kao prostor posvećen pomorskoj baštini. Za nju je raspisan javni natječaj za dodjelu koncesije koja obuhvaća projektiranje, gradnju, opremanje, gospodarsko korištenje objekta te uspostavu i obavljanje muzejske djelatnosti. Za razliku od prve dvije zgrade, radove na trećoj zgradi u cijelosti bi preuzeo koncesionar, zbog čega je predviđeno koncesijsko razdoblje od 30 godina.
Četvrta zgrada planirana je kao prostor za sport i rekreaciju. Trenutačno se priprema dokumentacija za raspisivanje javnog natječaja za koncesiju, po sličnom modelu kao za treću zgradu. Konačni sadržaji i dinamika realizacije ovisit će o daljnjoj razradi projekta, potrebama korisnika i dostupnom financiranju.
PROJEKT KOJI MIJENJA KARAKTER PULSKE RIVE
Prema sadašnjim planovima, sve četiri zgrade trebale bi biti izgrađene i stavljene u funkciju do kraja 2029. godine.
Brnos pritom naglašava da se ne radi o četiri odvojena projekta, već o jedinstvenom urbanističkom konceptu koji bi trebao promijeniti karakter sjevernog dijela pulske rive. Ugostiteljstvo, pomorsko gospodarstvo, kulturna baština i sport trebali bi biti objedinjeni u prostoru otvorenom građanima i posjetiteljima tijekom cijele godine.
„Četiri zgrade projektirane su kao suvremeni objekti koji poštuju karakter rive i okolne povijesne arhitekture. Njihova visina, volumen i oblikovanje pažljivo su usklađeni s urbanim identitetom ovog dijela grada kako bi se prirodno uklopili u postojeći prostor, a ne dominirali njime. Cilj nije stvarati novu arhitektonsku atrakciju, nego kvalitetno nadograditi postojeći gradski ambijent“, istaknuo je Brnos.

„Posebno mi je važna simbolika cijelog projekta. Pula je grad koji je stoljećima rastao zahvaljujući moru, ali je kroz svoju povijest često bio odvojen od obale zbog vojnih i industrijskih funkcija luke. Danas imamo priliku taj odnos promijeniti. Ovim projektom građanima doslovno vraćamo rivu i stvaramo prostor u kojem će se ispreplitati pomorstvo, kultura, gospodarstvo i svakodnevni život.
Zato vjerujem da će najveća promjena biti upravo u identitetu ovog prostora. Riva će ostati luka, ali će istodobno postati i reprezentativni dnevni boravak grada - mjesto susreta građana, putnika i posjetitelja, mjesto koje će pokazivati da Pula nije grad koji živi pokraj mora, nego grad koji ponovno živi s morem“, zaključio je Brnos.
(Ivana I.)