TRAŽE ODGOVORE
Lorena Boljunčić upozorava na, kako tvrdi, ozbiljne proturječnosti u postupanju Grada Pule prilikom dodjele gradskog poslovnog prostora političkoj platformi Možemo. Pozivajući se na nalaz Državnog ureda za reviziju i službeni zaključak gradonačelnika Peđe Grbina, traži odgovor na pitanje zašto je prostor dodijeljen neposredno, bez javnog natječaja, iako je Državna revizija prethodno izričito naložila drukčije postupanje.

Lorena Boljunčić ponovno je otvorila pitanje zakonitosti dodjele gradskog poslovnog prostora političkoj platformi Možemo, prozvavši gradonačelnika Pule Peđu Grbina i predstavnicu Možemo Dušicu Radojčić zbog odluke o dodjeli prostora u Zagrebačkoj ulici 21. Prema dokumentaciji koju je dostavila, Državni ured za reviziju 25. veljače 2026. godine objavio je izvješće o upravljanju i raspolaganju poslovnim prostorima Grada Pule, u kojem je izričito naložio da se poslovni prostori političkim strankama daju u zakup putem javnog natječaja. Istoga dana, 25. veljače, politička platforma Možemo podnijela je zahtjev za dodjelu gradskog prostora, a samo 12 dana poslije, 9. ožujka, gradonačelnik Peđa Grbin donio je zaključak kojim se stranci dodjeljuje poslovni prostor bez javnog natječaja.

„Možemo i Grad još uvijek nisu odgovorili na ključno pitanje: zašto je gradski prostor dodijeljen bez natječaja nakon nalaza Državne revizije?”, poručuje Boljunčić.

Revizija izričito naložila javni natječaj

Boljunčić ističe da nalaz Državnog ureda za reviziju nije bio načelne prirode, nego se odnosio upravo na praksu Grada Pule u dodjeli poslovnih prostora političkim strankama. U izvješću od 25. veljače 2026. revizori su utvrdili da političke stranke koriste 14 gradskih poslovnih prostora na temelju sklopljenih ugovora te upozorili na obvezu primjene članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora.

Revizija je pritom izdala nedvosmislen nalog:

„Državni ured za reviziju nalaže političkim strankama poslovne prostore davati u zakup na temelju javnog natječaja, u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.”

Dodatno, na posljednjoj stranici izvješća navedeno je da je Grad Pula prihvatio naloge i preporuke Državnog ureda za reviziju te najavio njihovu provedbu i usklađivanje gradskih akata sa zakonskim odredbama. Upravo ta činjenica, smatra Boljunčić, cijelom slučaju daje posebnu političku težinu.

Možemo zatražio prostor na dan izvješća, Grbin ga dodijelio 12 dana poslije

U obrazloženju gradonačelnikova zaključka od 9. ožujka 2026. potvrđeno je da je zahtjev političke platforme Možemo za dodjelu gradskog poslovnog prostora zaprimljen 25. veljače, dakle istoga datuma koji nosi izvješće Državne revizije. Gradonačelnik Peđa Grbin potom je 9. ožujka donio zaključak kojim se stranci Možemo dodjeljuje prostor na adresi Zagrebačka 21, površine 86,90 četvornih metara, na razdoblje od pet godina, uz naknadu od 1,99 eura po četvornom metru mjesečno.

To znači da je mjesečna naknada za korištenje prostora utvrđena na približno 173 eura, odnosno oko 2.075 eura godišnje, bez režijskih i drugih troškova.

Iz samog zaključka proizlazi da je riječ o neposrednoj dodjeli prostora na temelju gradskog akta iz 2019. godine, a ne o dodjeli nakon javnog natječaja.U obrazloženju odluke Grad navodi kako je predmetni prostor više puta bio ponuđen na javnim natječajima, ali za njega nije bilo zainteresiranih zakupnika. Također ističe da Možemo sudjeluje u radu Hrvatskog sabora i Gradskog vijeća Pule, zbog čega je zahtjev ocijenjen osnovanim.

Međutim, upravo takvo obrazloženje otvara pitanje na koje Boljunčić traži odgovor: može li se prethodni izostanak interesa za zakup smatrati opravdanjem za neposrednu dodjelu političkoj stranci nakon što je Državna revizija izričito naložila provedbu javnog natječaja?

„Zašto je Grbin postupio suprotno nalazu koji je Grad prihvatio?”

Boljunčić smatra da se gradska vlast i Možemo u dosadašnjim odgovorima nisu suočili sa suštinom problema.

„Činjenice su vrlo jednostavne. Državna revizija nalaže javni natječaj, Grad prihvaća nalaz, a samo dvanaest dana poslije gradonačelnik direktno dodjeljuje gradski poslovni prostor političkoj stranci Možemo”, ističe Boljunčić.

Zbog toga gradonačelniku Peđi Grbinu javno postavlja pitanje:

„Zašto je nakon prihvaćanja nalaza Državne revizije, samo dvanaest dana poslije, dodijelio poslovni prostor stranci Možemo direktno, bez javnog natječaja i suprotno nalazu revizije?”

Pitanje upućuje i Dušici Radojčić iz političke platforme Možemo, od koje traži objašnjenje zašto je stranka prihvatila ovakav model dodjele prostora.

„Zašto ste prihvatili neposrednu dodjelu prostora prema modelu za koji je Državna revizija Gradu izričito naložila da nije u skladu sa Zakonom? Hoćete li tako dobiven prostor vratiti Gradu?”, pita Boljunčić.

Boljunčić: Posebno je zanimljiva brzina donošenja odluke

Osim samog pitanja zakonitosti, Boljunčić problematizira i brzinu kojom je Grad Pula odlučio o zahtjevu političke platforme Možemo. Naglašava kako je od zaprimanja zahtjeva do gradonačelnikove odluke prošlo svega dvanaest dana, i to neposredno nakon što je Državni ured za reviziju upozorio na nepravilnosti u načinu dodjele poslovnih prostora političkim strankama.

„Ono što je politički posebno zanimljivo jest da je samo 12 dana nakon zahtjeva stranke Možemo gradonačelnik prostor dodijelio direktno, a stranka prihvatila takav model, unatoč jasnom nalogu Državne revizije”, poručuje Boljunčić.

Smatra da bi Grad Pula morao javnosti objasniti na temelju kojeg pravnog tumačenja smatra dopuštenim nastaviti s neposrednim dodjelama, osobito nakon što je sam prihvatio nalaze i preporuke nadležnog državnog tijela.

Ostaje pitanje odgovornosti i jednakih pravila za sve

Slučaj otvara i šire pitanje transparentnosti upravljanja gradskom imovinom, osobito kada su njezini korisnici političke stranke. Dokumenti potvrđuju da je Državna revizija naložila provođenje javnih natječaja za davanje poslovnih prostora političkim strankama te da je Grad Pula prihvatio taj nalog. Potvrđuju i da je gradonačelnik Grbin nakon toga donio odluku o neposrednoj dodjeli prostora Možemo. Istodobno, za konačnu pravnu ocjenu konkretne dodjele važno je razjasniti odnos između ugovora o korištenju, na koji se Grad poziva, i zakonskih pravila o zakupu poslovnih prostora. Dostavljeni dokumenti sami po sebi ne predstavljaju odluku nadležnog tijela kojom bi zakonitost ugovora s Možemo bila pravomoćno utvrđena ili osporena.

No, prema Boljunčić, politička odgovornost ne može se svesti samo na formalno pozivanje na gradske akte.

„Ovdje nije pitanje samo jednog poslovnog prostora, nego poštuju li se zakoni i nalazi državnih institucija jednako kada je riječ o svim političkim strankama”, poruka je njezina istupa.

Stoga od gradonačelnika Grbina i političke platforme Možemo očekuje konkretne odgovore, a ne općenita obrazloženja.

(rex)