BIVŠA MINISTRICA OBRAZOVANJA O UVOĐENJU GRAĐANSKOG ODGOJA U ŠKOLE
Da ne bi bilo zabune Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) je uveden u sve škole u Hrvatskoj 2019. i to kao međupredmetna tema po zasebnom kurikulumu. Tako svi učenici u Hrvatskoj uče po službenom kurikulumu prilagođenom uzrastu učenika, na interdisciplinarni način o velikim temama, ali i izazovima. Predviđena je posebna edukacija postojećih nastavnika koji sudjeluju u provođenju, a ne zapošljavanje novih nastavnika.
Inicijativa koju sada provodi Grad Zagreb odnosi se na uvođenje izvannastavne aktivnosti GOO-a u škole u Zagrebu. Izvannastavne aktivnosti nisu obavezni dio učenikova opterećenja te roditelj daje suglasnost o sudjelovanju učenika u takvoj aktivnosti (sportskoj, umjetničkoj, zadruzi, tematskom radu i sl.). Osnivači škola (gradovi i županije) mogu financirati izvannastavne aktivnosti, pa i one koji jače naglašavaju njihove političke prioritete.
Na primjer međupredmetna tema Održivi razvoj, koji promiče borbu protiv klimatskih promjena, mogla bi uz to što je međupredmetna tema u svim školama postati i izvannastavna aktivnost koju bi financirali osnivači ako se radi o „zelenijoj“ političkoj opciji.
U svakom slučaju tako se mogu obogatiti školski kurikulumi te učenicima i roditeljima proširiti ponudu izvannastavnih aktivnosti.
Evo malo dodatnih razmatranja na tragu onoga o čemu sam već pisala na ovoj FB stranici za one koji žele znati malo više. To, većim dijelom, ponavljanje izdvajam jer mi neki prigovarate da su mi objave preduge.
1. U sklopu kurikularne reforme doneseni su kurikulumi sedam međupredmetnih tema: Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj i Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije. Međupredmetne teme smo tako uveli kroz kurikularnu reformu u sve razrede i škole u Hrvatskoj od šk.god. 2019./2020. Za svaku međupredmetnu temu doneseni su i službeni kurikulumi koji su objavljen u NN.
2. Kontinuirano se raspravlja o tome je li bolje imati nove zasebne predmete za primjerice Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje ili Održivi razvoj ili to trebaju biti međupredmetne teme koje se protežu, uče i povezuju kroz više predmeta, ali i satove razrednika, izvannastavne i slobodne aktivnosti u školi. Da je bolji pristup obradi ovakvih sadržaja preko međupredmetnih tema od novih predmeta potvrdilo se i kod objave OECD-ovog PISA 2018 istraživanja o globalnim kompetencijama i javnog predstavljanja.
3. Općenito, moj je stav da je bolje imati nekoliko međupredmetnih tema čiji kurikulum daju fleksibilnost u izvođenju nego za svaku temu uvoditi nove predmete za koje trebate osigurate tisuće novih nastavnika, opremu, udžbenike te vrijeme u školskom rasporedu. Zamislite kako bismo opteretili kurikulum da se svih sedam međupredmetnih tema pretvorilo u predmete. Da ne govorimo o tome da će se još takvih tema otvarati. Koliko bismo dodatnih nastavnika trebali i kakvu bi oni trebali imati kvalifikaciju? Neki zagovaraju da se samo neke međupredmetne teme pretvore u predmete na nacionalnoj razini. Međutim, je li danas važniji Održivi razvoj ili Zdravlje, Građanski odgoj ili Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti ili Uporaba IKT-a? U svakom slučaju otvara se mogućnost da svaki osnivač nešto od toga uvede kao izvannastavnu aktivnost i plati iz lokalnog proračuna i tako jače profilira svoje političke prioritete.
4. Tijekom prvog vala pandemije izrađeno je i dosta videolekcija za međupredmetne teme koje se i sada mogu naći na: https:skolazazivottt.hr/video-lekcije/. Posebno preporučujem pogledati one iz Zdravlja koje je izradilo Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu.
5. OECD istraživanje o globalnim kompetencijama utvrđuje da države koje su visoko rangirane u testiranju općih pismenosti (posebno jezičnoj, a onda i matematičkoj i prirodoslovnoj) postižu uglavnom i dobre rezultate u kognitivnim vještinama vezanima uz globalne kompetencije. Tako i ovdje prednjače Singapur i Kanada. S druge strane, tu je Kolumbija koja slabo stoji u osnovnim pismenostima, a u globalnim kompetencijama je dobra. Srećom i Hrvatska je među državama kojima je prognozirana niža razina globalnih kompetencija od pokazanih. Hrvatska je u samom vrhu država čiji su učenici dali najveći broj točnih odgovora na kognitivnom testu koji je ispitivao lokalna, globalna i interkulturalna pitanja. Slično smo i u vrhu po broju točnih odgovora vezanih uz razumijevanje perspektive drugih.
6. Utjecaj klimatskih promjena je očit svuda oko nas od poplava, preko vrućina i požara do masovnog izumiranja životinjskih i biljnih vrsta. I to se neće riješiti malim ustupcima, nego moraju biti ogromne promjene i ulaganja, i to odmah. O tome se u EU puno govori i planira i EU kreće u pozitivnom smjeru (iako ne dovoljno brzo) pa onda vuče i Hrvatsku, ali svijest ljudi oko te teme u Hrvatskoj je niska. U škole u sve razrede se uvela međupredmetna tema "Održivi razvoj" 2019., ali ne sjećam se da je to nekome bilo važno ili da je javno raspravljao o tom kurikulumu. Možda zato što to nije to neka teška ideologija, a radi se o budućnosti cijelog svijeta.
7. Na kraju, opet naglašavam važnost kontinuirane edukacije nastavnika koja se mora sustavno provoditi i to ne samo za izvođenje međupredmetnih tema, već i za mogućnost interdisciplinarnog pristupa u školama što se posebno promiče preko međupredmetnih tema. Bez toga je svaki kurikulum – mrtav.
Reference:
Popis međupredmetnih tema i poveznica na odluke o donošenju i kurikulume u NN:
https:skolazazivottthrmedupredmetneee-teme/
Korisne videolekcije za međupredmetne teme:
https:skolazazivottt.hr/video-lekcije/
Izvor OECD:
https:oecdedutodayyy.com/students-ready-thrive.../
https: skolazazivottthrmedupredmetneee-teme/
E-škole eudtorij za međupredmetne teme:
[url=https://edutorij.e-skole.hr/.../6a335119.../index.html]https://edutorij.e-skole.hr/.../6a335119.../index.html[/url]...
(REX)
