DJELATNICI PULSKOG AQUARIUMA OTKRILI MASOVNU SMRTNOST PERISKI
Promatranjem periski s broda početkom travnja 2020. oko otočića Bodulaša u Medulinskom zaljevu, djelatnici Aquariuma Pula, uočili su periske koje su bile otvorenije od očekivanog što je dalo naslutiti da se radi o masovnoj smrtnosti periski uzrokovanoj parazitom Haplosporidium pinnae.

Nažalost, njihova nagađanja potvrđena su i dojavom ribara koji su u svojim mrežama uočili znatan broj uginulih periski, a tjedan dana kasnije su na navedenom području i sami provjerili stanje periski podvodnim dronom. Da bi sa 100 % sigurnošću utvrdili radi li se zaista o parazitu, u nedjelju su uzeli jedinku te poslali na analizu u Hrvatski veterinarski institut Zagreb čime su potvrđena njihovaa nagađanja. 

Iako je na početku pojave masovne smrtnosti parazit Haplosporidium pinnae smatran glavnim uzročnikom daljnja istraživanja su pokazala kako u pojedinim slučajevima uginuća uzrokuju i bakterije iz roda Mycobacterium. Inače je poznato je da se parazit Haplosporidium pinnae širi morskim strujama te da putuje oko 300 km po sezoni.

Podsjetimo se što smo pisali u veljači o periski i djelatnosti pulskog Aquariuma. 

Periska je endemski školjkaš Mediterana koji je postao kritički ugrožen nakon što je otkriveno kako su se pojavila dva uzročnika, parazit i bakterija, od kojih ugiba.

Parazit je otkriven uz španjolsku obalu 2016. godine te se proširio cijelim Mediteranom, dok se naglo izumiranje periski početkom 2019. počelo širiti i Jadranom, pa se tako od Elafitskog otočja bolest proširila sve do otoka Raba. Sjeverni dio Jadrana ostao je jedino stanište do kojeg parazit i bakterija nisu stigli, i to zbog specifičnih ekoloških uvjeta - niže razine temperature mora, nižeg saliniteta i drukčijeg strujanja mora.

Strah od daljnjeg ubrzanog širenja bolesti koji bi mogao nastupiti u kratkom vremenu i uzrokovati masovnu smrtnost, pulsku ekipu stručnjaka natjerao je da brzo djeluje i ništa ne propušta slučaju jer u protivnom riskiraju nestanak periski. Tako su, u nastojanju da očuvaju nekolicinu, očito posljednjih periski u cijelom Mediteranu, već ranije 33 zdrave jedinke s pulskog šireg obalnog područja prebacili u akvarije gdje se o njima brinu 24 sata dnevno. No nisu htjeli stati samo na tome. Od resornog su ministarstva dodatno tražili još 100 periski na skrb, a ovi su iznimno brzo reagirali i to im odobrili.

Tako su u veljači 2020., zaposlenici Aquariuma uz pomoć vanjskih suradnika izronili 100 jedinki s Vinkuranskog područja i dopremili ih u pulski akvarij gdje će se o njima brinuti iskusni tim djelatnika, iako su preseljene periske i dalje vlasništvo države. 

Rovinj: Premještene periske kojima je zbog radova prijetilo uništenje

Također u veljače 2020., zbog radova na izgradnji projekta komunalne luke San Pelagio u Rovinju, organizirana je akcija preseljenja periski iz luke na mirniji i bezopasniji dio. Nakon što su iz rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković” javili kako se na području zahvaćenom radovima nalazi gusta populacija periski, kojima zbog iskopavanja i nasipavanja prijeti uništenje, iz Lučke su uprave Rovinj odmah reagirali zaustavivši radove.

Nakon saznanja za slučaj "Periska", krenulo se u zajedničku "vatrogasnu" akciju, pod vodstvom stručnih djelatnika Centra za istraživanje mora, te uz suradnju Lučke uprave, rovinjskih vatrogasaca, Kluba za podvodne aktivnosti Rovinj i Grada Rovinja. U cijeloj akciji sudjelovalo je 25 ronioca, koji su skupili skoro 300-tinjak periski na području od preko 600 četvornih metara. Bilo je važno da se periske iz mora i svojih staništa izvade neoštećene. 

Nakon što su izvađene periske su premještene u uvalu Val de Lesso, gdje slijedi njihovo razmještanje i ukopavanje, i "upoznavanje" sa starosjediocima, jer na toj lokaciji već ima nešto periski.

Na kraju nam je Andrej Jaklin iz rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković”, dao par natuknica o periskama:

"Plemenita periska Pinna nobilis je naš najveći školjkaš i jedan od najvećih na svijetu, a ujedno je i sredozemni endem, najstrože je zaštićena u cijelom Sredozemlju, od Barcelonske kovencije do Zakona o zaštiti prirode. Osim ugroze radi ljudskih aktivnosti (vađenje, nasipavanje, mijenjanje staništa) trenutno joj prijeti velika opasnost od izumiranja zbog zaraze koja hara u Sredozemlju, a koja je počela 2016. na španjolskoj obali, odakle se širi poput šumskog požara; početkom ljeta 2019. krenula je i duž naše obale i možemo reći da trenutno cijela istočna obala južnog Jadrana, do visine Zadra, gotovo više nema živih periski."

(rex)