ŠTO NAPRAVITI PRI UGRIZU OTROVNICE
U hrvatske se bolnice tijekom proljeća i ljeta zbog sumnje na otrovanje životinjskim otrovima godišnje primi između sto i 200 osoba. U našoj zemlji obitava 16 vrsta zmija, od kojih su tri otrovnice: poskok, riđovka i žutokrug, dvije poluotrovne, dok ih je 11 neotrovnih. Pri pomisli na otrovnicu uglavnom predmnijevamo poskoka, našu i europsku najveću i najotrovniju ljuticu.
Kako prepoznati poskokov ugriz?
Prvo što ćete osjetiti jest jaka bol, koju će pratiti dvije točkaste ranice što obično krvare. Kažemo to i zato što se često događa da bolesnik zapravo i ne vidi zmiju koja ga je ugrizla. Već tijekom prvih 20 minuta na mjestu ugriza javljaju se utrnulost i crvenilo, praćeno manje ili više izraženim podljevom. Vrlo brzo se on počne širiti, pa u slučaju ugriza na prstu, nakon nekoliko sati zahvaća ruku.
Najgori scenarij
Na mjestu ugriza ponekad se mogu pojaviti mjehuri ispunjeni krvavim sadržajem. Može doći i do infekcije, a moguće su i druge lokalne komplikacije. Javljaju se glavobolja, mučnina, povraćanje i proljev.Potrebno je što prije doći do zdravstvene ustanove, no dok se dođe do zdravstvene ustanove treba znati i ovo: pod jedan je nužno potvrditi kako se uistinu dogodio ugriz otrovnice. Ako nisu primijećeni karakteristični simptomi, koji nastaju obično unutar 20 minuta od ugriza, te ako nema opće slabosti i klonulosti, mjesta panici nema. No ako se pojave, ugrožena osoba treba odmah skinuti prstenje, narukvice, ručne satove zbog vjerojatne skore pojave lokalnog otoka. Mjesto ugriza se nipošto ne smije zarezivati nožićem, žiletom, nekim oštrim predmetom. Niti se otrov smije isisavati iz rane.
Ne trčite!
Taj laički oblik prve pomoći se ne preporučuje jer može prouzročiti ozljedu tetiva, živaca, krvnih žila, ili dovesti do infekcije. Bolesnika je nužno na nosilima transportirati što hitnije do najbliže zdravstvene ustanove. Preporučuje se mirovanje, nipošto trčanje, jer se time ubrzava krvotok, a samim tim i širenje otrova s mjesta ugriza. Zahvaćeni ekstremitet također bi bilo poželjno imobilizirati kako bi se smanjilo širenje otrova. S dolaskom liječniku dat će se odgovarajuća terapija, od kojih je najvažnija primjena antiviperinog seruma, odnosno protuotrova.
Lupajte štapom
Pri svakom odlasku u prirodu obvezno treba biti pažljiv pri kretanju. Zmija najčešće ugriza kada je iznenađena ili uplašena, prilikom ulaska čovjeka u područje u kojem obitava. Dobro je nositi sa sobom duži štap, kojim se pri kretanju, posebice kroz visoku travu, šiblje, grmlje, povremeno lupne kako bi joj se dao znak upozorenja o približavanju. Pri eventualnom susretu važno je ne početi bježati, jer ćemo zmiju time samo razdražiti i navesti na napad. Pri odlasku u prirodu poželjno je uvijek imati mobitel, a ako do ugriza dođe, tada što prije treba doći do liječnika.
Na svijetu 375 otrovnica
Na svijetu ima oko tri tisuće vrsta zmija, od čega se njih 375 drži otrovnima. Najveći broj ugriza je zabilježen u zemljama tropskog i suptropskog pojasa, ali ima ih u područjima s umjerenom klimom. U pravilu otrovnice imaju trokutastu glavu, dok je ona kod neotrovnica više jajolika oblika.
Brzoskokova osobna karta
Područje obitavanja poskoka se na sjeveru prostire do Drave, a osobito je čest u Dalmaciji. U narodu se najčešće koriste imena brzoskok, crnostrig, crnokrug, ljutac, šarac. Karakterizira ga roščić na vrhu glave, uglavnom naraste do metar dužine, na Velebitu čak i više od toga. Boja mu se kreće od pepeljaste, sive, do žućkaste i riđe, na leđima ima tamnu šaru u obliku cik-cak crte. Mužjak je u pravilu veći od ženke, a jednim ugrizom izbacuje oko 20 mg suhog otrova, što je za čovjeka možebitna smrtna doza. Naročito je opasan kada se penje na drveće, ljeti kada ženka leže žive mlade, i u jesen prilikom traženja hrane.
Nisu ljutice samo opasne, čuvajte se i crne udovice
Malo ljudi ne zna za crnu udovicu, iznimno otrovnog pauka prepoznatljivog po karakterističnim crvenim pjegama na leđima, obično njih 13. Gnijezda gradi ispod kamenja, u raznim prirodnim šupljinama, između suhih trava, a najčešće u žitu. Obitava na području Dalmacije, Istre, Hrvatskog primorja. U našoj županiji je uobičajen jedan ugriz tijekom godine, a nešto veći broj, do nekoliko njih, bilježi se na zadarskom području, u Ravnim kotarima. Otrov ovog pauka djeluje na živčani sustav, a manifestira se nepravilnim radom srca, povišenim krvnim tlakom, znojenjem, pojavom crvenila i blagog uzdignuća kože na mjestu ugriza, te nemirom i strahom koji se javlja kod pacijenta. Smrtnost je rijetka, a bolesniku se može pomoći davanjem analgetika, te što hitnijim transportom u zdravstvenu ustanovu. Tu će dobiti preparate kalcija i antilaktrodektični serum, koji vrlo brzo neutralizira djelovanje ovog otrova.
Prijeti i šarulja
Riđovka, po nekima šarulja, žutulja, najrasprostranjenija je zmija u Europi, i uz poskoka naša najpoznatija otrovnica, koja “voli” vlažnija ravničarska područja.
Naraste do 90 cm, ima širu i plosnatiju glavu od poskoka, boja joj varira od srebrnosive do crne. Uzduž leđa ima cik cak liniju tamnije boje, a jednim ugrizom izbacuje 14 mg suhog otrova.
Žutokrug na Dinari i oko Cetine
Za žutokruga se kaže da je umanjena slika riđovke, a s obzirom na manju količinu otrova nije toliko opasan za čovjeka kao preostale dvije ljutice. Boravi uglavnom na području Dinare, a može se naći i oko Cetine.
(REX)
