KOLUMNA BDM CLUBA
Piše: Anela Troskot
O ovom tipu društva danas se vrlo malo govori (možda zato što je tajno!). Čak se koji puta čini da većina poduzetnika o ovom obliku društva i nema nikakvih, odnosno ima nedovoljno saznanja o tome pa se onda u navedeno društvo i ne upušta.
Svojevremeno, o ovom je tipu društva raspravljao i Ustavni sud RH, uslijed prigovora da upravo ovakvo društvo omogućava novčane malverzacije i nečasna ortaštva, odnosno samim time da su odredbe Zakona o trgovačkim društvima ( dalje u tekstu ZTD) u ovom dijelu suprotne Ustavu RH.
Stav je zauzet od strane Ustavnog suda, da je konkretni prijedlog za ocjenu ustavnosti neosnovan, te da je tajno društvo u hrvatskom pravnom sustavu uređeno kao što je to učinjeno i u europskim zakonodavstvima, odnosno da je riječ o uobičajenom društvu osoba u kojem tajni član ne želi preuzeti odgovornost za obveze prema trećima, već je njegova intencija da bude u društvu  u unutarnjem odnosu.  ( Rješenje Ustavnog suda RH U-I-608/96 i U-I.-816/98 od 17. studenog 1999. godine , objavljeno u NN br. 140799)
Poznato je da prema ZTD postoje dvije vrste društva, ono kapitala i društvo osoba. Tajno društvo samo bi potpadalo pod klasifikaciju društva osoba., iako ima sva obilježja društva i uređen je odredbama ZTD-a nema pravnu osobnost, već je riječ o pravnom odnosu između članova.
Prema trećima nastupa upravo poduzetnik sam koji je nositelj svih prava i obveza. Hoće se reći da kao unutarnje društvo  nema zastupanja društva niti odgovornosti tajnog člana za obveze, jer ono postoji samo među članovima istog. Po tim karakteristikama se ovo društvo razlikuje od ortaštva (nije vanjsko i nema zajedničke imovine članova).
Prije svega radi se o:
- unutarnjem društvu osoba
- isto nije pravna osoba niti trgovačko društvo
- nema zajedničke imovine članova
Tajno društvo je ono u kojem jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku korist u poduzeće druge osobe (poduzetnika) bez stvaranja zajedničke imovine članova, radi ostvarenja zajedničkog cilja, tako da na temelju toga sudjeluje u dobiti i gubitku poduzetnika. Prednje društvo dakle nastaje ugovorom.
Tajno društvo zapravo predstavlja ortaštvo uz posebitosti, kako je rečeno, kojeg ga od klasičnog ortaštva razlikuju, pa se na ova društva primjenjuju odredbe ugovora, ZTD, Zakon o obveznim odnosima ( dalje u tekstu ZOO) u djelu koji govori o ortaštvu, odnosno opće odredbe ZOO-a.
Dakle, u tajnom društvu jedan član mora biti nositelj poduzeća ( svaka fizička i pravna osoba) -trgovačka društva, trgovac pojedinac, obrtnik, zadruga čak i preddruštvo, dok tajni član može biti fizička i pravna osoba. Iako se zakonom na prvi mah čini da se radi o jednom članu na jednoj i drugoj strani, nema zapreke da tajno društvo postoji i sa više tajnih članova. Nema zapreke niti da tajni član bude i član društva istovremeno.
Temeljni akt na kojem počiva ovo društvo jeste ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor) čijim sklapanjem ono nastaje i za čije sklapanje vrijede pravila kao i za zaključenje bilo kojeg drugog pravnog posla.
Pri tome se misli da su članovi društva slobodni u određenju sadržaja ugovora ( o ortaštvu posebno uz spomenute specifičnosti), ali je važno da ima dva bitna sastojka određenje poduzetnikova poduzeća u koje tajni član ulaže svoj ulog i ulog koji se tajni član obvezuje u nj unijeti.
Dakle njime se određuje na koji način tajni član sudjeluje u podjeli dobiti (njegovo temeljno pravo)  i gubitka ( njegova obveza).
Na kraju se poslovne godine onda utvrđuje dobit i gubitak te se tajnom članu isplaćuje njegov udio u dobiti, a sudjelovanje u gubitku, dakle odgovornost se odnosi samo do iznosa uplaćenog uloga.
Važno je ovdje napomenuti da sklapanjem ovakva ugovora kojim se praktično nekom tajnom članu daju neka prava u vođenju poslova poduzeća, zahtjeva se i donošenje odluke članova društva na način kako oni i inače odlučuju o temeljnim pitanjima društva, jer se time nedvojbeno zadire u njihovo pravo vođenja poslova društva. Ako takva suglasnost bude izostala onda ugovor neće biti  valjan. Kod društva kapitala za valjanost ugovora traži se suglasnost glavne skupštine i upis ugovora u sudskom registru društva.
Kod tipičnog tajnog društva karakteristično je:
- da se sastoji od dva člana ( poduzetnika i jednog tajnog člana)
- da se tajnom članu ne daje više prava od onog što je propisano ZTD
- da se ulaganje tajnog člana u poduzetnikovo poduzeće zapravo ostvaruje kao neka vrsta kreditnog odnosa, pa ono što se unosi u poduzeće čini tuđi a ne vlastiti kapital poduzetnika
Kod atipičnog tajnog društva nije riječ  nekom točno utvrđenom tipu društva nego o mogućim varijantama prilagodbe tajnog društva potrebama članova tako da se u pojedinim pitanjima odstupa od čistog oblika tajnog društva kako je propisan ZTD-om s karakteristikama.
Tajno društvo se koristi za poslovne pothvate u kojima se ne želi otkriti tko sve iza njih stoji. Primjerice kod djelatnosti gdje poduzetnik ima a tajni član nema mogućnost obavljanja neke gospodarske djelatnosti, da tajni član koristi licencu ili koncesiju nekog drugog, radi izbjegavanja zabrane konkurencije, ranije i kod inozemnih ulaganja kada stranac nije želio da se njegovo ime pojavljuje u sudskom registru.
Gospodarska svrha između ostaloga služi i kao sredstvo sanacije ( vjerovnik uđe sa svojim dužnikom u tajno društvo i unosi u njegovo poduzeće tražbine koje ima prema njemu, kao svoj ulog) . Isto tako i fiskalni razlozi su pogodnost, budući bi se isplata dobiti tajnom članu za istog predstavlja plaćanje manje poreza na dobit.
Ulog tajnog člana ulazi u imovinu poduzetnika i može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu. Tajni član ima pravo na predaju prijepisa glavnog financijskog izvješća, uvid u poslovne knjige, davanja potrebnih razjašnjenja, svoja prava može tražiti putem suda i ona se ne mogu ugovorom isključiti niti ograničiti.
Prestanak članstva u tajnom društvu je u najvećem broju slučajeva vezano uz prestanak društva, ali može prestati i protekom vremena na koji je zaključen, ostvarenjem cilja, smrću ili prestankom poduzetnika koji je pravna osoba, prestankom obavljanja gospodarske djelatnosti, otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom odnosno tajnim članom, prijenosom udjela, sveopćim sljedništvom, otkazom, sporazumom o prestanku, istupom i isključenjem.

Ostale kolumne pronađite na [url=http://www.bdm.hr/bdmclub/]http://www.bdm.hr/bdmclub/[/url]