PROBLEM KAUZALITETA DAVIDA HUMEA
Kauzalnost je jedan od najvažnijih znanstvenih, ali i filozofskih problema. Razlika između filozofskog i empirijsko-znanstvenog pristupa je u tome što znanost uzima kauzalnost kao pretpostavku, dok ju filozofija postavlja kao problem. Kauzalnost se najčešće određuje kao povezanost između pojava pri čemu je jedna pojava uzrok, a  druga njena nužna posljedica. Dakle, tu se ne radi o bilo kakvoj povezanost, već o nužnoj vezi u kojoj iza uzroka uvijek slijedi posljedica.

Filozofija je ideja savršene mudrosti, koja nam ukazuje na konačnu svrhu ljudskog razuma.

Imanuel Kant, 1724. - 1804., njemački filozof     

Gorazd Ćosić, profesor filozofije u gimnaziji Pula riješio je jedan od najtežih logičkih problema – problem kauzaliteta Davida Humea. Iako je problem kauzaliteta riješio još 2002. godine, profesor naglašava kako su bile potrebne godine rada na tom rješenju, a slobodno vrijeme koje je donijela pandemija potaknula ga je na to da o tome više komunicira online s ljudima i vidi njihovu kritiku rješenja. Nakon skoro dva desetljeća odlučio je prezentirati rješenje jednog od najtežih logičkih problema svijetu kao „izazov“ . Profesor je na svom YouTube kanalu objavio video u kojem traži osobu koja će mu dokazati da “nije u pravu“, a za to je ponudio novčanu nagradu u iznosu od 1000 eura.

Gorazd Ćosić rođen je 1977. godine u Trbovlju (Slovenija), no deset godina nakon, s roditeljima se seli u njihov rodni grad – Pulu. Zbog problema s disleksijom i disgrafijom, koje nitko nije prepoznao u to vrijeme, bio je loš učenik.

„Borimo sam se s disleksijom i tražio metode kako bi mogao bolje naučiti čitati. Ruku na srce, jako loše sam čitao, a mnoge riječi sam morao slovkati po par puta prije nego bi ih ispravno pročitao.“

Iako je ponavljao 7. razred osnovne, nakon srednje trgovačke škole i plaćanja četvrtog stupnja smjera hotelijersko-turističkog tehničara, upisao je studij filozofije i pedagogije na Filozofskom Fakultetu u Zadru. Nakon završetka fakultetskog obrazovanja, Ćosić se zaposlio u Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu kao profesor etike, a nedugo nakon toga u gimnaziji, u kojoj radi već više od 10 godina kao profesor logike, etike i filozofije.

PROBLEM KAUZALITETA
Problem kauzaliteta najbolje je objasnio David Hume prije Immanuela Kanta kojeg je problem kauzaliteta trgnuo iz dogmatskog drijemeža. Radi se o tome da mi kao ljudi, ne možemo povezati odnos uzroka i posljedice. " Svi mi vidimo uzrok i posljedicu tipa „ovaj predmet pada prema podu“, ali ne vidimo tu nužnu vezu, već razmišljamo o tim nužnim vezama po principu navike. Puno puta smo vidjeli isti „scenarij“ pa očekujemo da će se isti ponoviti, ali ja ne mogu reći, kada idući put pustim određeni predmet, da će to pasti i da ću ja razumjeti zašto, bez obzira na teoriju gravitacije i sve popratne teorije. Ja jedem hranu koja se pretvara u energiju, ali ja ne znam ništa o tom procesu. Imamo samo površinske teorije. Ono što je mene fasciniralo kod tog problema je da smo mi, kao čovječanstvo, jako glupi po tom segmentu jer ne možemo identificirati temeljni princip po kojemu temeljimo cijeli naš život i znanost.U suštini, ljudi se više oslanjaju na naviku nego na razum." objasnio je Ćosić.

RJEŠENJE NAJTEŽEG LOGIČKOG PROBLEMA - KAUZALITETA
"Za početak, indukcija je zaključivanje po vjerojatnosti odnosno, ako vidimo sto crnih vrana zaključujemo da su sve vrane crne. Ono do čega sam ja došao je kako iz indukcije napraviti dedukciju. Dedukcija je zaključivanje po nužnosti, da to nužno – za tim mora slijediti to. I našao sam primjere koji su na kraju krajeva jako jednostavni da ne mogu biti jednostavniji. I to sam objasnio, kako iz indukcije napraviti dedukciju, odnosno zaključiti po nužnosti: kada na temelju jednog primjera možemo zaključiti za sve ostalo. I što je još jako bitno – zakon identiteta. Primjer, ako ja ne mogu proći kroz zid danas, ne mogu zato što je u identitetu tog zida njegova čvrstoća, krutost itd. Kada bi se nešto promijenilo drugi put da ja mogu proći, promijenio bi se identitet. Ako se promijeni identitet, promijenio se sam uzrok. Najjednostavniji primjer je kretanje špage u smjeru u kojem daje čvor, uvijek će dati taj čvor. Bilo koja promjena identiteta mijenja uzrok i to u cijelom procesu vidimo nužnost, od uzroka do posljedice. Tu sam se povodio za Reneom Descartesom (On je došao do teze da u ništa ne možemo biti sigurni. Sumnjao je u sve pa čak i u vlastito postojanje) koji je stvorio poznatu tezu „cogito ergo sum“ „Mislim, dakle postojim(jesam)“ Pokušao sam naći jednostavne primjere da svakome mogu biti jasni i to je recimo primjer sa špagom." objašnjava Ćosić.

Ćosić ističe kako je : "Svijet kauzalnosti je jako složen, tu se prepliću pitanja svemira, svih uzročno posljedičnih veza i ne nudim odgovor na sve kauzalnosti, već na model po kojem se na temelju istog uzroka, ako se ne ruši zakon identiteta, mora doći do iste posljedice. Ono u što sam ja pokušao zaroniti je logika prirode, to su uzročno posljedične veze. Kada se pokuša pobiti to rješenje ustvari se suprotstavljamo logici prirode i identiteta . Čovjeku su ruke vezane lisicama za ogradu i ne može ih maknuti. Ako je takav zakon identiteta da lisice ne mogu proći kroz metal, nije bitno da li je to danas ili sutra, ako se ne promjeni identitet, na temelju tog uzroka posljedica uvijek mora biti ista. Kada se promjeni identitet promijenio se i uzrok, a na temelju različitog uzroka ne treba očekivati istu posljedicu."

"ZAKLJUČAO SAM SE U SOBU I OBEĆAO SAMOM SEBI DA NEĆU IZAĆI DOK GA NE RIJEŠIM"
Problem sam riješio u tri dana. Zaključao sam se u sobu i obećao samom  sebi da neću izaći dok ga ne riješim. Srećom, negdje na pola puta sam si rekao „Možda rješenje ne postoji, možda je bitno razumjeti proces“, a ustvari samim razumijevanjem procesa dolazite do rješenja. I onda kako sam bio ushićen oko toga da sam došao do tog rješenja i kako je to bilo u nekom početnom stadiju, narednih 20 godina sam radio na tome, raspravljao s drugim kolegama koje sam pozivao na predavanje. Nakon održanog predavanja,između kolega i mene uslijedio je pravi „rock 'n' roll“, pravi „fight“ koji je završio pružanjem ruke prema meni uz popratnu izjavu „Svaka čast, kolega."

„OSJETIO SAM DA JE TO „SAZRELO“ U MENI – NIJE NI DA VINCI TRČAO OKOLO SA MONA LISOM „
Iako je Ćosić problem riješio 2002. godine tijekom proljeća/ljeta, jedno pitanje se postavlja samo od sebe, što se čekalo sve ove godine. Ćosić ističe kako je, osjetio da je upravo sada taj problem „sazreo u njemu“. Završivši po treći puta u samoizolaciji, višak slobodnog vremena naveo je profesora da se posveti dijeljenju svog rješenja.  „To vam je kao kad umjetnik napravi neko veliko umjetničko djelo. Ne prezentira ga svima, to je nešto intimno, nešto previše vrijedno i preduboko, nešto samo tvoje. Nije ni da Vinci trčao okolo s Mona Lisom.„ objašnjava Ćosić.

"IZAZIVAM CIJELI SVIJET DA MI SE SUPROTSTAVI, UZ NOVČANU NAGRADU OD 1000 EURA"
U želji da mu se stručnjaci iz tog područja suprotstave, profesor je odlučio u svijet pustiti izazov popraćen novčanom nagradom. "Ovih dana stavio sam na svoj YouTube kanal video gdje izazivam cijeli svijet da mi dokaže da nisam u pravu. Za suprotstavljanje i dokazivanje ponudio sam i novčanu nagradu od 1000 eura."

"2016. godine napisao sam knjigu naslova " Rješenje problema kauzaliteta Causalitas Constans". Nakon skoro dva desetljeće objavio sam video o tom riješenu u kojemu izazivam cijeli svijet da mi se suprotstavi, ako netko misli da u nečemu nisam u pravu"

DALJNJI PLANOVI
Ćosić je istaknuo kako mu je plan proširiti rješenje problema među stručnim ljudima, da se za to čuje i da može biti u kontaktu s ljudima koji će se pokušati suprotstaviti i pobiti njegovo rješenje. Upravo iz tog razloga profesor je u nedjelju poslao mail na 11 adresa stručnjaka s tog područja. "Mislim da će se pokrenuti novi rock'n' roll odnosno fight na tom području." sa zadovoljstvom nam govori Ćosić.

(REX/L.Agičić/Foto:Manuel Angelini)