Poreč odlučno utire put borbi protiv klimatskih promjena

SUNČANE ELEKTRANE, ELEKTRO-VOZILA, AKCIJSKI PLAN, ODRŽIVI JAVNI PRIJEVOZ...
Klima na Zemlji se mijenja. Svakim danom sve više, klimatske promjene predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost među kreatorima politike, u civilnom društvu, te u javnosti koja je prepoznala potencijal štetnosti istih po zdravlje ljudi, sveukupnu ekonomiju, te cjelokupno društvo, dok rastući broj prirodnih katastrofa ima sve veći utjecaj na gospodarski rast. Upravo iz tog razloga, postupci ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, te smanjenje njihovog utjecaja na svakodnevni život postali su jedan od gorućih izazova današnjice.

Istraživanje provedeno kroz izradu Izvješća o trenutnom stanju klimatskih pokazatelja za područje Grada Poreča ukazuje na činjenicu da je na području grada Poreča već prisutno značajno zatopljenje, kako na godišnjoj tako i na sezonskoj skali, te da količina oborina pokazuje slabu tendenciju povećanja u svim sezonama, osim ljeti kada se uočava blago smanjenje oborina. U periodu do kraja 21. stoljeća na području grada možemo očekivati da će pojava ekstremnih vremenskih događaja kao što su toplinski valovi i olujna nevremena praćena obilnim oborinama biti sve učestalija i intenzivnija, dok će ljeta biti sve toplija i suša, a zime sve vlažnije. Posebno ranjivim sektorima, iznimno podložnim klimatskim promjenama smatraju se zdravlje, turizam, vodoopskrba i kvaliteta vode, ekosustavi i bioraznolikost, te prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem.

Grad Poreč je:

- Grad čije sunčane elektrane bilježe 600.000 kWh proizvedene ''zelene'' električne energije, čime bi se, sukladno podacima o godišnjoj potrošnji električne energije u prosječnom kućanstvu u Republici Hrvatskoj mogle zadovoljiti godišnje potrebe za električnom energijom za nešto više od 200 prosječnih kućanstava. Da je kojim slučajem ista količina energije proizvedena iz ugljena količina nastalog CO2 iznosila bi 205 tona, iz lož ulja gotovo 167 tona, dok bi za prirodni plin količine emitiranog CO2 iznosile oko 121 tona.

- prvi Grad na području Istarske županije koji je još 2015. godine, postavio prvu javnu punionicu za električna vozila, te danas na svom području broji ukupno 7 punionica, što ga u prosjeku po glavi stanovnika stavlja u sam vrh Republike Hrvatske

- Grad koji kontinuirano ulaže u energetsku obnovu i podizanje razine energetske učinkovitosti zgrada javne namjene (konkretno dječji vrtići, škole, sportske dvorane itd., tu mislim na prenamjenu kotlovnice OŠ Poreč, energetsku obnovu PŠ Veli Maj, ugradnju fotonaponskih i solarnih elektrana na 8 objekata javne namjene)

- Grad koji konkretno djeluje po pitanju postavljanja temelja pristupa problematici energetske obnove zgrada klasificiranih kao kulturna dobra koje se nalaze pod zaštitom konzervatorskog odjela (izrada kompletne projektno tehničke dokumentacije konstrukcijsko energetske sanacije objekta dječjeg vrtića Radost II je pri kraju, te se primopredaja iste očekuje u veljači 2020. godine)

- Grad u čijem voznom parku vozila na električni pogon sudjeluju s udjelom od 22% (što će se dodatno povećati nabavkom novog e-vozila za komunalno redarstvo u prvoj polovici 2020. godine, a za što je ostvareno pravo na sufinanciranje u iznosu od 80.000,00 kn od strane FZOEU-a)

- Grad koji trenutno nema sustav javnog gradskog prijevoza, ali je prvi Grad u Republici Hrvatskoj koji je upravo u postupku nabave električnog mini busa čime se postavljaju čvrste temelje i utire put razvoju koncepta održivog ''zelenog'' javnog gradskog prijevoza

- Grad čiji se građani i posjetitelji odmaraju na ''pametnim klupama'' na kojima svoje ''pametne uređaje'' pune ''zelenom'' energijom proizvedenom iz energije sunca

- jedan od prvih 6 Gradova u Republici Hrvatskoj koji je izradio Strategiju i pripadajući Akcijski plan prilagodbe klimatskim promjenama, jedan od osnovnih preduvjeta za kandidiranje novih projekata i povlačenje bespovratnih sredstava Europske unije u slijedećem programskom razdoblju, od 2021. do 2027. godine

- Grad koji je u sklopu konferencije Pametni gradovi u Republici Hrvatskoj, dvije godine za redom, 2017. i 2018. godine, dobitnik nagrade Pametni Grad i to u kategoriji pametnije energetike i okoliša

- Grad koji Greenpeace u svom djelovanju spominje kao najproaktivniji Grad na Jadranskoj obali

- Grad koji svoju budućnost vidi kao ''Pametan Grad'' kako u području zgradarstva, javne rasvjete i prometa, tako i u svim ostalim segmentima, s posebnim naglaskom na provedbu mjera i projekata u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, a s ciljem osiguranja održivog razvoja grada, te postizanja ciljeva Europske energetske politike.

(REX)

Facebook komentari