Sindikat traži dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta u turističkom sektoru

DOPIS POSLAN NA ADRESE ČETIRIJU MINISTARSTAVA
U svezi s mjerama za očuvanje radnih mjesta u turističkom sektoru predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić uputila je danas, na adrese četiriju ministarstava – Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva financija te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dopis u kojem, uz izraze zadovoljstva dosadašnjim pravovremenim potezima Vlade glede donesenih mjera za očuvanje radnih mjesta u gospodarstvu i posebno u turističkom sektoru i putničkom prometu, predlaže i određene dodatne mjere kako bi se spriječile određene nelogičnosti oko prava na potpore, destimulirale moguće kalkulacije poslodavaca, odnosno kako bi ih se stimuliralo da rade i u zimskom periodu kada je i u normalnim okolnostima upitna rentabilnost rada. 

Tako bi se hitnim korekcijama aktualnih mjera koje pretpostavljaju jasne kriterije kojima prioritet mora biti očuvanje radnih mjesta i kojima bi trebalo spriječiti situacije da kompanije posegnu za „dirigiranom“ prodajom kapaciteta, na štetu radnika, državnog proračuna, lokalnog proračuna, ali i vlastitog poslovanja. Naime, prema sadašnjim kriterijima, pravo na potpore u visini od 4.000,00 kuna po radniku koji je bio u radnom odnosu na dan 31.08. imaju poslodavci koji u prethodnom mjesecu ostvare pad prometa veći od 60% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Iz toga proizlazi da poslodavac koji je ostvario pad prihoda 59% (znači svega 1% manje u odnosu na postavljene kriterije) ne ostvaruje pravo na potpore, što će, upozorava Cvitić, moguće navesti poslodavce da unaprijed procjenjuju prihode, odnosno da booking prilagode kriterijima za ostvarivanje prava na potpore, što ne bi bilo dobro jer bi na taj način, po mišljenju Sindikata, gubili svi. Sindikalni stav argumentirala je s više činjenica. Jedni od gubitnika svakako bi bili radnici, a sindikalna je obveza brinuti o njima i promicati njihov interes. U tom kontekstu predsjednica SIKD-a ističe da je već do sada potpisan cijeli niz sporazuma sindikata i poslodavaca u ovom sektoru kojim se određena prava iz sklopljenih i važećih Kolektivnih ugovora privremeno umanjuju, s ciljem zadržavanja radnih mjesta. Jedan od elemenata tih sporazuma jest i naknada plaća za vrijeme „čekanja“ (kad radnik ne radi i nema kumuliranih sati za preraspodjelu) koja u pravilu  iznosi 3.250,00 kuna (odnosno minimalna plaća RH) ukoliko poslodavac ne ostvaruje pravo na potpore. Kada bi kriteriji za ostvarivanje prava na potporu bili fleksibilniji (kumulativ za tekuću godinu u odnosu na prethodnu ili potpora u nižem iznosu ukoliko je pad prihoda 50% ili 40%) poslodavac bi svoje kapacitete prodavao bez ograničenja; radnici bi radili, a dok bi radili, primali bi punu plaću i stvarali sate za preraspodjelu, temeljem čega bi i dobivali punu plaću za cijelo vrijeme dok imaju sate za preraspodjelu. Radnik bi dobio veću plaću, iz veće plaće plaćao bi veće doprinose; plaćao bi veće poreze i prireze; više bi trošio čime bi se u državne i lokalne proračune slijevala veća sredstva, a od čega bi imao koristi i cijeli niz poduzetnika gdje radnik troši. Izvedeni zaključak je da bi, osim radnika, „gubitnici“ bili i državni i lokalni proračuni. Država gubi ne samo po osnovi doprinosa iz i na plaću radnika koja je različita ukoliko radnik radi ili ne radi, te PDV-a na veću potrošnju radnika, već gubi i po osnovi PDV-a koju poslodavac neće uplatiti obzirom da će manje raditi. Bit će i manje turista jer će ih zbog postavljenih kriterija hotelske kuće odbiti, pa će i oni manje trošiti. Jedinice lokalne samouprave gube, ne samo po osnovi prireza iz plaće radnika, već i po osnovi boravišne pristojbe koja se ostvaruje po noćenju, obzirom na činjenicu da će poslodavac kalkulirati da li prodavati svoje kapacitete ili ne. Gubi i sam poslodavac, jer bi, kad bi punio kapacitete bez „kalkuliranja“ hoće li ostvariti državnu potporu ili ne, ostvario veće prihode, odnosno bolje financijske rezultate. 

U dopisu se stoga predlaže da se preispitaju kriteriji za ostvarivanje prava na subvenciju kako bi se poslodavci stimulirali da rade, a ne da ne rade. Pri tom je istaknuta činjenica da i u normalnim zimskim mjesecima turistički sektor radi smanjenim kapacitetom; u manjim kompanijama tijekom zime često hoteli nisu otvoreni, a veće kompanije zadržavaju tek 1 hotel u svakoj destinaciji. U takvim uvjetima, u zimskim mjesecima ostvaruje se minimalni prihod ili 0 prihoda, a temeljem sadašnjih kriterija poslodavci ne bi ostvarivali pravo na potporu, ili bi poslodavci koji su imali prošle godine otvorene objekte zatvorili hotele da bi ostvarili pravo na potporu. Tijekom zimskih mjeseci, poslovanje objekata je na granici rentabilnosti, što će poslodavce nagnati na kalkulaciju o tome da li je „isplativije“ dobiti potporu države ili držati hotel otvoren. Moguće je i otpuštanje radnika ako poslodavac ni po jednoj osnovi ne ostvaruje pravo na potpore.

Sindikat predlaže strože kriterije za poslodavce s aspekta prava na potporu u slučajevima poslovno uvjetovanih otkaza. Za Sindikat nikako nije prihvatljivo da s aspekta korištenja prava na potpore kojima je cilj očuvanje radnih mjesta nisu predviđene oštrije sankcije za one poslodavce koji ipak otkazuju zbog poslovno uvjetovanih razloga. Budući da je cilj mjera očuvanje radnih mjesta poslodavac koji donosi odluku o poslovno uvjetovanom otkazu trebao bi ne samo izgubiti potporu za taj mjesec za sve radnike, već bi trebao vratiti i sve potpore koje je dobio do trenutka poslovno uvjetovanih otkaza.  

Po mišljenju predsjednice SIKD-a trebalo bi također voditi brigu da se kriteriji za potpore nadopune na način da se gledaju usporedivi podaci. Zbog raznih akvizicija, investicija ili kupnje, odnosno prodaje, mnoge kompanije imale su u 2020. više ili manje kapaciteta na raspolaganje, a time i više, odnosno manje radnika. S većim kapacitetom mogao su ostvariti veći prihod koji nije komparativan s istim razdobljem protekle godine. Tako su određeni poslodavci koji su prodali dio kapaciteta bili „privilegirani“ jer su ostvarili manji prihod u odnosu na proteklu godinu, a oni koji su kupili ili investirali i u funkciju imali objekt više bili „diskriminirani“ i nisu tijekom sezone ostvarili pravo na potporu jer su ostvarili manji pad prihoda u odnosu na zadani kriterij, a istovremeno imali su broj zaposlenih više u odnosu na prethodnu godinu.

(Rex)

Facebook komentari