Obilježena 90. godišnjica smrti rodoljuba Vladimira Gortana-VIDEO

POLOŽENI VIJENCI U GORTANOVOJ UVALI
U Gortanovoj uvali u Puli predstavnici Grada Pule, Istarske županije te Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule, na spomeniku Vladimiru Gortanu, položili su vijence povodom obilježavanja 90. obljetnice pogibije ovog velikog rodoljuba. Vijence su položili zamjenik gradonačelnika Robert Cvek, pročelnik Ureda Grada Aleksandar Matić i predsjednik UABA Grada Pule Livio Blašković te članovi obitelji Vladimira Gortana koji su položili buket cvijeća.

Nakon polaganja vijenaca, prisutne je pozdravio zamjenik gradonačelnika Robert Cvek, koji je istaknuo važnost obilježavanja ovakvih obljetnica i očuvanja antifašističke tradicije Pule koja je bila i koja ostaje antifašistički grad. „Obilježavamo 90 godina od pogiblje istarskog revolucionara, čovjeka koji je punih 15 godina prije početka 2. Svjetskog rata prepoznao fašizam i jasno se svrstao na stranu antifašističke borbe.“ – kazao je zamjenik gradonačelnika.

U sklopu programa održana je i kratka recitacija prigodnih pjesama od strane učenika OŠ Stoja koja je nosila ime upravo po Vladimiru Gortanu.

17. listopada 1929. godine hrvatski rodoljub i antifašist Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma, osuđen je i strijeljan u Puli nakon rasprave pred Posebnim sudištem za zaštitu države. Gortan je, kao pripadnik tajne antifašističke organizacije Borba 24. ožujka 1929. sudjelovao u oružanoj akciji protiv talijanskih fašista, čiji je cilj bio potaknuti žitelje okolnih naselja na bojkot izbora, koji su se za cijelu Pazinštinu održavali u Pazinu te na koje su odlazile kolone ljudi. Gortanovci su žitelje pucanjem u zrak htjeli zastrašiti i nagnati da se vrate kućama, ali u panici koja je nastala ubijena je jedna osoba, a jedna je ranjena. Sudionici akcije su ubrzo uhićeni, a Vladimir Gortan je osuđen na smrt strijeljanjem. Ostali pripadnici skupine - Živko Gortan, Viktor Bačac te Dušan i Vjekoslav Ladavac osuđeni su na po 30 godina zatvora. Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli zatomiti svoje nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo, a ljubav prema domovini i nacionalnoj pripadnosti platili su životom i zatvorom.

(Rex/foto:Manuel Angelini)

Video vezan uz članak

Facebook komentari