Na FET-u održan okrugli stol „Kako do EU fondova?“ - VIDEO

VELIK INTERES STUDENATA ZA KARIJERU EUROPROJEKTANTA
Centar za europska istraživanja Fakulteta ekonomije i turizma „Dr.Mijo Mirković“ organizirao je okrugli stol na temu  „Kako do EU fondova?“ , koji se jutros održao u Preradovićevoj u Puli, na Fakultetu  „Dr. Mijo Mirković“.  Okrugli su stol posjetili kako studenti petih godina u okviru Jean Monnet modula „Programi i fondovi Europske unije“, koji se izvodi na drugoj godini dodiplomskih studija FET-a, a tako i studenti drugih godina te sami profesori.

Moderatorica i organizatorica okrugloga stola, prof.dr.sc. Ines Kersan-Škabić , za sudionike stola i kasnije diskusije, pozvala je Patriziu Bosich – pročelnicu UO za međunarodnu suradnju IŽ-je, potom Kristinu Fedel Timovski – voditeljicu Odsjeka za međunarodnu suradnju Grada Pule, Tamaru Kiršić – višu stručnu suradnicu u IDI, Davora Škrtića iz tvrtke Eurokonzalting te Jasenku Kapuralin iz županijske agencije AZRRI iz Pazina. Svi su oni nakon kratkog osobnog predstavljanja i osnovnih informacija o institucijama i tvrtkama u kojima rade, dali i svoja iskustva u dosadašnjem radu na EU projektima i povlačenju novaca prvo iz pretpristupnih, a sada i iz strukturnih fondova EU.

Patrizia Bosich prisjetila se početaka  Istarske županije, koja je 15-ak godina prije samog ulaska u EU sudjelovala u raznim programima međunarodne suradnje educirajući i osposobljavajući kadrove. Iz programa pretpristupnoga razdoblja krenulo se sa prekograničnom suradnjom ( Adriatico 2007.-2013.g.) kada se „povuklo“ desetak milijuna eura., da bi se nastavilo sa zaštitom okoliša i valorizacijom kulturne baštine. U ovom je trenutku u strukturnim fondovima na raspolaganju jako puno novaca, istaknula je, no to ne znači da će ih Istra i Hrvatska i uspjeti apsorbirati, a samo će ove godine biti na raspolaganju 30-ak natječaja, istaknula je. Kristina Fedel Timovski iz Grada Pule vrlo je realistično studentima ocrtala stvarnost; rekavši kako su fondovi i velika prilika ali i veliki problem. Hrvatska se nije previše pomaknula po pitanju ljudskih resursa,podsjetila je, jer nemamo veliki broj konzultantskih tvrtki. Za samo stvaranje novih radnih mjesta po tom pitanju jedinice lokalne samouprave limitirane su zabranom zapošljavanja a nedostaje nam i sama strategija. Novi fondovi uvelike se razlikuju od dosadašnjih i traže puno ekonomije, brojaka, analiza i administracije a dosadašnje naknadno dostavljanje dokumenata ili bilo kakvih papira više nije moguće. Kapaciteti Grada Pule vrlo su mali po tom pitanju dodala je, a upravo su Sveučilišta ključna mjesta u suradnji sa javnim sektorom.

Davor Škrtić iz Eurokonzaltinga, u 12.je godina najuspješnijega poslovanja po tom pitanju u Hrvatskoj, sa svojim suradnicima odradio 81 odobren projekat i „povukao“ oko deset milijuna eura bespovratnih sredstava. Zapošljava 9 djelatnika  te ima predstavnike u 5 najvećih hrvatskih gradova kao i u 5 zemalja, a traži nove djelatnike. Svi zainteresirani mogu mu se obratiti na: davor.skrtic@eurokonzalting.com. Najviše je posla odradio za privatne poduzetnike, potom u ruralnom razvoju i kućama za odmor, te u poljoprivredi. Studente je podsjetio da su za poljoprivredu iznimno visoke potpore, za početnike primjerice od 15.000 eura do 50.000 eura za one koji djeluju već nekoliko godina.

Tamara Kiršić iz IDE  kazala je studentima da su u 15-ak godina djelovanja odradili 30-ak projekata „teških“ 40 milijuna eura. Najviše djeluju u područjima malog i srednjeg poduzetništva, na istraživanju i razvoju, a upravo i dovršavaju županijsku razvojnu strategiju do 2020.g. Fondovi su naša najveća prilika za razvoj, dodala je, uz uvjet obrazovanja mladih. IDA će također zapošljavati na tom području, a uz METRIS- centar za istraživanje materijala IŽ-je kao najveći dosad realizirani projekat, ističu i 2 poduzetnička inkubatora te Centar za popularizaciju znanosti u Puli.

Jasenka Kapuralin iz AZRRI-ja u Pazinu, kazala je kako su od 2003.g. kada su osnovani kao županijska agencija za implementaciju projekata u ruralnom prostoru IŽ-je, odradili 20-ak projekata vrijednih viiše od 5 milijuna eura. Najviše rade na zaštiti autohtonih pasmina Istre i izgradnji ruralne infrastrukture, budući da je 98% Istre ruralno. Prvi su u Hrvatskoj donijeli i strategiju ruralnog razvoja Istre i također zapošljavaju djelatnike baš za EU projekte.

Odgovarajući na brojna pitanja studenata, svi su sudionici stola potom poručili svima da se jako dobro informiraju, budu spremni učiti i raditi i u drugim gradovima osim u onom u kojem žive. Ljudski su resursi i dalje najveći problem privlačenja sredstava iz EU fondova, a Sveučilište u Puli tu bi tržištu moglo jako puno pomoći, zaključak je diskusije. (J. Vitasović / foto: Safet Omerović Basso)  

Video vezan uz članak

Facebook komentari