Kino Katarina: Visconti - Fulgosi - Buhin

NEDJELJA, 30. SRPANJ U 21 SAT, OTOK SV. KATARINA
Kino Katarina poziva Vas u nedjelju, 30. srpnja, na tematsku filmsku večer na otvorenom s diskusijom o filmovima:

100 LJEPOTICA NA DAN, r. NIKŠA FULGOSI, SFRJ,1971, 33min

BELLISSIMA, r. LUCHINO VISCONTI, IT, 1952, 1h 55min

Gošća uvodničarka: Anita Buhin, nedjelja, 30. srpnja, 2017 u 21 sat, Otok Sv. Katarina, Pula

VISCONTI: BELLISIMA

Viscontijev film Bellissima jedno je od najvažnijih ostvarenja talijanskog neorealizma. Protagonistica je žena iz skromne rimske radničke obitelji, koja je opsjednuta filmovima, ali i idejom da njezina mala kćer može pobijediti na natječaju za "najljepšu djevojčicu u Rimu" i postati filmska zvijezda. Film prikazuje beskrupuloznu borbu za uspjeh u amerikaniziranom šoubiznisu za vrijeme ekonomskog i društvenog oporavka poslijeratne Italije.
Kao što i sam naziv filma govori, imperativ ljepote (kod žena) zanimljiv je fenomen poslijeratnog europskog društva. Stvaranje profesionalnih ljepotica proizlazi djelomično iz holivudizacije i komercijalizacije svakodnevnog života, prvenstveno kroz filmsku i glazbenu industriju, a svoj najvidljiviji izraz dobiva u natjecanjima ljepote. Ideološka bitka, u talijanskom slučaju između demokršćana i komunista, se na taj način prebacuje i na polje ženskoga tijela. Tako definirana s jedne strane pitanjem ljepote, privlačnosti i seksipila, a s druge strane pitanjem morala i čednosti, hladnoratovska bitka za srce i um svakog pojedinca prelazi i na tjelesnu razinu.

FULGOSI: 100 LJEPOTICA NA DAN

Jugoslavenska ideologija, kao i u ostalim pop-kulturnim sadržajima, razvija kompleksan stav prema ovom fenomenu. Slike pjevačkih i glumačkih zvijezda, koje su ulazile u živote stanovnika kroz časopise i televizijske emisije pomagale su stvaranju kulta popularne ličnosti po uzoru na Zapad. S druge strane, djelomično građeno prema talijanskom modelu, promocija skromnosti i prizemljenosti bila je sastavni dio izgradnje jugoslavenske modne industrije i industrije ljepote. Ipak, kontradiktnost jugoslavenskoga sustava izlazi na vidjelo pri izborima ljepotica gdje se socijalistički moral susreće s komercijalnim uspjehom proizvoda, u ovom slučaju ženske ljepote.

ANITA BUHIN doktorandica je povijesti na European University Instituteu u Firenci, te suradnica-volonterka Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u Puli. Trenutačno završava disertaciju pod nazivom „Mediteran u jugoslavenskoj popularnoj kulturi pod talijanskim utjecajima 1950-ih i 1960-ih“. U središtu njezina istraživačkog interesa su popularna kultura i socijalizam, s naglaskom na zabavnu glazbu, televiziju i modu. U slobodno vrijeme opsesivno prati nogomet i feministički promišlja pop-kulturne sadržaje.

(rex)

Facebook komentari