POHOD MAŠKARA PO ĆIĆARIJI
Šetnjom po Ćićariji,  u potrazi za snijegom, naišli smo na Ćićske Zgončare u Slumu. Ćićski Zgončari postoje još od davne 1956. i do danas održavaju tradiciju pohođenja sela po Ćićariji u pusno vrijeme. Veli i mali zgončari krenuli su u tradicijski pohod Ćićarijom najavljujući početak najluđeg doba u godini. Ogrnuti ovčjim kožama, s dva velika zvona teška osam kilograma,
obilaze sela istarskog krasa, tjeraju zimu i snijeg i prizivaju proljeće. Nekad je svako selo imalo svoje maškare. Danas su u njih uključeni većinom mještani Podgaća, Prapoća i Lanišća, ili pak oni
rodom iz tih sela, udruženi u jednu povorku. U obilazak Ćićarije kreću iz Podgaća, već godinama neformalnog maškaranog središta što su učinili i ovaj put, a posljednja destinacija bila je u mjestu Slum. Zvucima harmonike, bučnih zvona i arhaičnog volovskog roga, zgončari su tako obišli dvije preostale obitelji koje žive u Slumu te tamo uz pjesmu i čašu vina ili medenice razveselili srca starija 4 mještana.
Slum je životopisno mjesto na 502m nadmorske visine. Tu se nalazi lijepa crkva Sv. Mateja iz 16. stoljeća pokraj koje još i danas buja stoljetna lipa šupljeg debla. Zapisi kažu kako je "crkva sagrađena
pored velike lipe", pa je ovo stablo možda jedno od najstarijih na Istarskom poluotoku. Na svodu crkve nalaze se zidne slike iz XVI. st. koje prikazuju Navještenje, Raspeće, Uskrsnuće, Sv. Jurja koji
pobjeđuje zmaja i druge crkvene motive. Na konzoli kamenog rebrastog svoda uklesana je glagoljskim slovima 1555. godina. Danas u Slumu živi svega nekoliko pretežito starijih stanovnika, dok
ih je u prošlosti bilo i desetak puta više, primjerice 1890. god. U selu je bilo 390 žitelja. Malobrojni stanovnici bave se tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom. Arhitektura sela primjer je dobro očuvane ruralne tradicije, raspršenih kuća sa širokim okućnicama i velikim stablima. Naselje je pripadalo Rašporskoj gospoštiji. (REX/SAFET OMEROVIĆ BASSO)