ZAJEDNIČKA SJEDNICA GV GRADA PULE I SKUPŠTINE ISTARSKE ŽUPANIJE
U prostorijama Spomen doma u Pazinu održana je zajednička tematska sjednica Gradskog vijeća Grada Pule i Skupštine Istarske županije, a sve na temu Županijskog centra za gospodarenje otpadom „Kaštijun“. Sjednicu je zatražila građanska inicijativa „Čist zrak duga ljubav“, koja traži zatvaranje i izmještanje centra zbog problema s neugodnim mirisima i utjecajem na kvalitetu života stanovnika oko Kaštijuna i šire.
Uvodna izlaganja održali su Bojan Blagonić, pokretač i predstavnik građanske inicijative „Čist zrak, duga ljubav“, koja od rujna 2019. godine aktivno upozorava na probleme s Centrom za gospodarenje otpadom Kaštijun.
Slijedila su izlaganja Anje Ademi, direktorice Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun d.o.o. u Puli, Aleksandra Stojanovića, – ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, gradonačelnika Grada Pule Peđe Grbina i na kraju istarskog župana Borisa Miletića.
Uvodno je Bojan Blagonić, u ime građanske inicijative „Čist zrak, duga ljubav“, održao prezentaciju „Aktualno stanje, utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi te budućnost Centra“, upozorivši da Kaštijun već godinama predstavlja ozbiljan problem za stanovnike okolnih naselja.
„Prema mojim procjenama, na lokaciji se nalazi oko 1,6 milijuna tona otpada, uključujući stare odložene količine, otpad na bioreaktorskim poljima, metalnu frakciju i SRF bale. Posebno zabrinjava skoro 40.000 SRF bala koje se godinama gomilaju na lokaciji. Dio najstarijih bala ima oštećenu zaštitnu foliju, zbog čega je potrebno utvrditi njihov stvarni utjecaj na okoliš i osigurati njihovo propisno zbrinjavanje. Procijenjeni trošak zbrinjavanja postojećih bala iznosi oko 11 milijuna eura. Dodatni problem predstavlja približno 14.000 tona metalne frakcije odložene na površini bez odgovarajuće vodonepropusne podloge. Postoje i pitanja vezana uz procjedne vode, moguće onečišćenje tla i podzemnih voda te stanje brtvenih slojeva bioreaktorskih polja. Ne tvrdim da su se svi mogući rizici već ostvarili, ali smatram da ih je nužno neovisno i stručno ispitati“, kazao je Blagonić i dodao da stanovnici Vinkurana i okolnih mjesta već godinama upozoravaju na neugodne mirise i emisije povezane s radom postrojenja.
„Potrebna su transparentna mjerenja, objava rezultata i provjera usklađenosti rada s propisanim uvjetima. Zabrinjava i učinkovitost obrade otpada. Prema podacima koje sam iznio, proizvodnja goriva iz otpada znatno je manja od planirane, dok se bale gomilaju zbog nedostatne otpreme. Istodobno, nedostatak alternativnog rješenja u slučaju kvara ili havarije dodatno opterećuje sustav. Zato je nužno poboljšati odvojeno prikupljanje biootpada, učinkovitost obrade i planiranje zbrinjavanja. Također, potrebno je jasno utvrditi stvarni preostali kapacitet Kaštijuna, očekivani vijek trajanja i uvjete zatvaranja. O budućnosti centra ne smije se odlučivati bez transparentnih podataka i ozbiljnog razmatranja posljedica za okoliš i lokalno stanovništvo. Tražimo neovisna stručna ispitivanja, transparentnost, odgovornost i konkretan plan rješavanja nagomilanog otpada“, zaključio je Blagonić.
Direktorica Kaštijuna Anja Ademi istaknula je kako su tijekom deset mjeseci njezina mandata analizirani procesi i identificirani ključni izazovi u radu Centra, među kojima su količine i sastav otpada tijekom ljetnih mjeseci, privremeno skladišteno gorivo iz otpada, nečiste metalne frakcije te njihov utjecaj na suživot s lokalnom zajednicom.
„Na lokaciji Kaštijuna trenutačno se nalazi 34.176 tona privremeno skladištenog goriva iz otpada, proizvedenog od 2022. do 2026. godine. Za sve količine ugovoreni su odvoz i oporaba, a završetak zbrinjavanja očekuje se do kraja 2027. godine. Tijekom 2026. zbrinuto je 3.400 tona goriva iz otpada, dok je njegova proizvodnja ciljano smanjena zbog ograničenih mogućnosti adekvatnog skladištenja. Nakon uklanjanja zaliha planira se optimizacija proizvodnje i daljnje unaprjeđenje funkcionalnosti Centra“, rekla je Ademi.
Osvrnula se i na 14.100 tona nečiste željezne frakcije, za čije će uklanjanje, prema procjenama, biti potrebno dvije do tri godine. Tijekom 2026. proizvedeno je 1.066 tona, od čega je zbrinuto 377 tona. U pripremi je dokumentacija za nabavu zbrinjavanja većih količina i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava, a izrađena je i završna verzija elaborata zaštite okoliša za projekt dodatne obrade metalne frakcije. Dodala je da je približno 600 tona frakcija obojenih metala, zatečenih na početku njezina mandata, u cijelosti zbrinuto te se sada izravno odvoze na daljnju obradu.
Govoreći o ljetnim opterećenjima, naglasila je da je tijekom ljeta 2026. Centar radio unutar definiranog tjednog kapaciteta, bez skraćivanja vremena potrebnog za biosušenje otpada. Ujedno je značajno smanjena količina viškova otpada obrađenih izvan lokacije Centra, s 3.067 tona u 2025. na približno 252 tone u 2026. godini.
Kao jednu od ključnih mjera za poboljšanje kvalitete ulaznog otpada istaknula je intenzivnije odvojeno prikupljanje papira, kartona, tekstila i biootpada, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i komunalnim društvima. Navela je da se, uz praćenje kvalitete zraka, provode dodatna ispitivanja tla i vode u blizini uskladištenih bala goriva iz otpada i željezne frakcije, a razmatraju se i tehnička rješenja za neutralizaciju neugodnih mirisa.
Zaključno je uputila apel svim jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj županiji da u sljedećih šest do devet mjeseci, intenzivnijom komunikacijom s građanima i konkretnim mjerama, unaprijede odvojeno prikupljanje otpada kako bi se poboljšao sastav otpada koji stiže na Kaštijun i omogućila učinkovitija obrada.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović, dr. med., predstavio je rezultate višegodišnjeg programa praćenja utjecaja Kaštijuna na zdravlje stanovnika i stanje okoliša. Pojasnio je da se od 2020. godine provode različita ispitivanja, uključujući biološki monitoring stanovništva, praćenje kvalitete podzemnih voda, tla, zraka i pojavnosti neugodnih mirisa.
Istaknuo je da u uzorcima tla od 2021. do 2026. godine nisu zabilježena prekoračenja dopuštenih vrijednosti, dok su u podzemnim vodama utvrđena prekoračenja koncentracija amonija i žive. Posebno se izdvaja podatak iz 2026. godine, kada je na jednom od mjernih mjesta koncentracija amonija bila više od 18 puta veća od dopuštene.
Kada je riječ o kvaliteti zraka, prekoračenje lebdećih čestica PM10 zabilježeno je 2022. godine, što se pripisuje građevinskim radovima tijekom sanacije starog odlagališta, dok su dodatna mjerenja u ostalim promatranim godinama pokazala prvu kategoriju kvalitete zraka. Stojanović se posebno osvrnuo na neugodne mirise, čija je pojavnost zabilježena tijekom cijelog razdoblja od 2021. do 2026. godine. Mjerenja se provode na 14 lokacija na širem području utjecaja Kaštijuna, tijekom dana i noći, uz praćenje smjera vjetra. Rezultati provedenih ispitivanja predstavljaju stručnu podlogu za daljnje praćenje stanja okoliša i mogućih utjecaja rada Centra na okolno stanovništvo.
Grbin i Miletić podržali mogućnost zatvaranja centra, s napomenom da se otpad mora negdje odvoziti
Problemi s neugodnim mirisima s Kaštijuna i mogućnost zatvaranja centra za gospodarenje otpadom bili su jednina tema rasprave na ovoj zajedničkoj sjednici. Gradonačelnik Pule Peđa Grbin i istarski župan Boris Miletić složili su se da stanje treba poboljšati, no upozorili su kako se odluka o zatvaranju ne može donijeti bez jasnog plana za zbrinjavanje otpada i financiranje budućeg sustava.
Gradonačelnik Peđa Grbin poručio je da ozbiljno shvaća zahtjeve građanske inicijative te se ispričao građanima u svoje ime i u ime Grada Pule zbog problema s kojima se suočavaju. Istaknuo je kako nije protiv zatvaranja Kaštijuna, ali smatra da prije takve odluke treba odgovoriti na ključna pitanja, kamo će se odvoziti otpad dok se ne izgradi novi centar i gdje će se on nalaziti.
„Ne možemo samo reći da će se Kaštijun zatvoriti. Moramo znati kamo će se odvoziti smeće dok se ne izgradi novi centar, kao i gdje će taj centar biti. To se ne može napraviti preko noći”, rekao je Grbin.
Dodao je da zatvaranje ne može financijski pasti isključivo na Grad Pulu, s obzirom na to da se na Kaštijunu zbrinjava otpad iz cijele Istre. U troškovima bi, smatra, trebale sudjelovati sve jedinice lokalne samouprave, Istarska županija i država. Grbin je upozorio i na vremenski pritisak, istaknuvši da Istra ima najviše tri godine za donošenje odluke o novoj lokaciji jer izgradnja centra za gospodarenje otpadom traje desetak godina.
Govoreći o neugodnim mirisima, ocijenio je da ne bi bilo odgovorno obećati njihovo potpuno uklanjanje, ali je najavio nastavak napora za poboljšanje stanja. Pohvalio je i poteze direktorice Kaštijuna Anje Ademi. Posebno je upozorio na financijske posljedice problema s nezbrinutim otpadom, čiji trošak, prema njegovim riječima, iznosi oko 14 milijuna eura.
„To će na kraju morati platiti građani”, poručio je gradonačelnik Pule.
Miletić: Ako Pula želi zatvoriti Kaštijun, imat će moju podršku
Nakon Peđe Grbina, istarski župan Boris Miletić također je izrazio žaljenje zbog neugodnih mirisa kojima su izloženi stanovnici južne Istre te poručio da podržava mogućnost zatvaranja centra ako Grad Pula zauzme takav stav.
„Ako Grad Pula bude stava da Kaštijun treba zatvoriti, moju podršku ćete imati. Žao mi je zbog smrada i ljudi koji to trpe”, rekao je Miletić.
Ipak, upozorio je da prije donošenja odluke treba jasno utvrditi kamo će se otpad odvoziti i koliko će takvo rješenje stajati građane. Podsjetio je i na vlasničke odnose u Kaštijunu, istaknuvši da Istarska županija ima 49 posto udjela, ali je u pojedinim situacijama bila preglasana. Prema njegovim riječima, rješenje problema ne ovisi samo o tehničkim zahvatima na samom centru, nego i o boljoj organizaciji gospodarenja otpadom u cijeloj Istri. Posebno je naglasio važnost odvajanja biootpada u kućanstvima i izdvajanja ostataka hrane u ugostiteljstvu, jer organska frakcija stvara velike probleme pri obradi miješanog komunalnog otpada.
Miletić je naveo i da je održao nekoliko sastanaka s tvrtkama koje imaju moguća tehnička rješenja za problem neugodnih mirisa. Upozorio je i na mogući financijski teret za građane u slučaju zatvaranja centra bez odgovarajuće alternative.
„Kaštijun nije Biblija. Čuo sam i ranije da ga treba zatvoriti, da će ga netko zatvoriti čim dođe na vlast. No koje su posljedice? Je li netko spreman preuzeti odgovornost za to da će naši građani u tom slučaju imati mjesečne račune od 100 ili 200 eura? Otpad treba negdje odvoziti”, poručio je župan.
I Grbin i Miletić tako su naglasili da se budućnost Kaštijuna mora rješavati uz konkretan plan, jasno definiranu odgovornost i pravednu raspodjelu troškova, uzimajući u obzir interese građana cijele Istre.
(dv)
