PREMLAĆIVANJE SPLITSKOG BRANITELJA U ZAGREBU KONAČNI JE DOKAZ TOME
Poznat je slučaj osobe koja je u Kaštela godinama dolazila automobilom BG registarskih oznaka i nije imala nikakvih problema. A kad je potom došla automobilom sa ZG tablicama, 'vandali' su ga oštetili.
Samo površnim googlanjem može se pronaći više od sto medijski popraćenih slučaja nasrtaja na imovinu i živote osoba koje su imale nesreću, u 'pogrešnom' gradu, zateći se automobilom s 'neprijateljskim' registarskim tablicama. Najveći su problemi na relaciji Zagreb-Split i obrnuto.
Posljednji slučaj premlaćivanja bivšeg pripadnika legendarne 4. gardijske brigade u Zagrebu, načinom koji mu je ugrozio život, nakon prethodnog kaznenog djela oštećivanja imovine, osim nužnih i žurnih reakcija pravne države, trebao bi nas uvjeriti da je ovakvo stanje neodrživo.
Potrebna je mudrost te konačno shvatiti kako je rješenje problema personalnih tenzija na relaciji sjever-jug Hrvatske, posebice ZG-ST (uvelike izazvanih navijačkim skupinama, ali ne samo njima), čak i dugoročno bez realnih izgleda.
Promišljanja ostalih mjera u svrhu sprječavanja rizika užasnih situacija, s elementima terorizma, nerealna su, utopistička i štetna, za građane i društvo u cjelini.
U BiH su, srećom, uvelike stranom 'pameću', odnosno diktatom, još sredinom 1990-ih shvatili da su 'no name' tablice nacionalni interes i da bez njih Bosna i Hercegovina praktički ne bi mogla funkcionirati.
Kakav-takav suživot među donedavno zaraćenim stranama ostvaren je uvelike zahvaljujući jedinstvenim registarskim oznakama, koje ne ukazuju na prebivalište vlasnika.
Problem među našim regijama i gradovima srećom je znatno manji, ali jednako dugoročno nerješiv kao u BiH.
Stoga, u nacionalnom interesu, predlažem uvođenje jedinstvenih registarskih pločica za cestovna motorna vozila, za cijelu Hrvatsku, sa šest simbola (dva slova - dvije brojke - dva slova), primjerice:
AF 38 DJ
Kombinacija slova hrvatske abecede bez interpunkcija (22) i dvije brojke daje 23,4 milijuna varijacija, što višestruko nadmašuje dugoročne potrebe za registraciju svih motornih vozila u Hrvatskoj.
Kako bi se postigao maksimalni sigurnosni učinak, tablice bi se trebale izrađivati na jednom mjestu, po tjednom rasporedu, dnevno po županijama, unutar pet radnih dana, što bi se svakog tjedna ponavljalo.
Okvir bi također trebao biti standardiziran te na njemu ne bi smjele biti nikakve reklamne ni druge oznake, primjerice 'Xxxxx, poslovnica Split'.
Koristi bi bile višestruke, 'win-win' za građane i društvo u cjelini:
1. Znatno bi se smanjili rizici oštećenja vozila u vlasništvu građana i trgovačkih društava, tvrtki - grebanja laka, oštećenje lima, razbijanje stakala, probijanje i rezanje guma, paljenje vozila...
2. Znatno bi se smanjili rizici napada na osobe - ozljeđivanje, atak na život...
3. Rasteretio bi se policijski i pravosudni aparat, u prevenciji i rješavanju posljedica te procesuiranju, što bi pomoglo poboljšanju primarne prevencije.
4. Smanjili bi se troškovi osiguravateljskih kuća, koje bi uštede mogle usmjeriti u poboljšanje cestovne sigurnosti.
5. Smanjili bi se troškovi medicinskog zbrinjavanja ozlijeđenih osoba i gubici radnih sati, posljedice izravnih i neizravnih efekata slučajeva poput aktualnog vandalizma i premlaćivanja.
6. Smanjili bi se troškovi i olakšala promjena vlasništva vozila unutar Hrvatske, jer bi vozilo zadržavalo registarsku oznaku, koja bi, s vozilom, promijenila vlasnika. To bi povoljno utjecalo na tržište rabljenih vozila i smanjilo cijene.
7. Povećao bi se gospodarski promet, olakšavanjem i poticanjem (u ovim uvjetima djelomično zakočene) cirkulacije poslovnih osoba među hrvatskim regijama i županijama, promet autocestom.
8. Bio bi to snažan impuls poboljšanju turizma, domaćeg i stranog. Zagrepčani više ne bi strepili gdje će ljeti ostaviti auto u Splitu, Splićani se ne bi plašili automobilom odlaziti na utakmice, turistički i poslovno, u Zagreb.
Koristi od ovih mjera su neosporne i velike, nije ih lako potpuno izračunati, a procjene su da bi iznosile minimalno 250 milijuna kuna godišnje, izravno i neizravno.
To je prvi nužan korak u administrativnim optimizacijama cestovnog prometa, od višestrukog i nacionalnog interesa. Budući da je riječ o strateškom i financijskom interesu za Hrvatsku, izdatak promjene tablica trebao bi uvelike biti subvencionirana te iznositi 100 kuna, odnosno 50 za umirovljenike.
Drugi veliki problem, kojeg bi trebalo riješiti istodobno, je 'sindrom DA tablica' svojevrsna 'legalizirana pljačka' države i građana, ismijavanju pravnog i poreznog sustava RH, od strane pojedinih građana trgovačkih društava (tvrtki), frustrirajuća za sve koji pošteno plaćaju porez i doprinose.
Stoga, paralelno s uvođenjem jedinstvenih registarskih oznaka treba uvesti jedinstvenu osiguravateljsku zonu za cijelu Hrvatsku.
Iskustvo posljednjih deset godina pokazuje da je to također nacionalni interes, a teorije o različitim rizicima šteta po regijama toliko su neutemeljene, zbog brojnih mogućnosti malverzacija i manipulacija, da ih treba zanemariti.
(REX/piše Željko Marušić, autoportal)
