PAD POTRAŽNJE, PROIZVODNJE I REALNOG BDP-a
U prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Pula, danas je prezentirano, pred brojnom publikom, gospodarsko stanje i gospodarska kretanja u Istri i Hrvatskoj, koje su održali predsjednica Jasna Jaklin Marsetić, direktor IDA-e, Darko Lorencin i Mladen Ferenčić, te je ujedno održana i prezentacija Centra za istraživanje metala Metris i prezentacija provedbe offset programa u RH, koji definira obveze inozemnog isporučitelja i vojne opreme (NVO) kao kompenzacija na ugovor o nabavi NVO-a za potrebe MORH-a.
Prezentaciji su prisustvovali župan Ivan Jakovčić, gradonačelnik Labina, Tulio Demetlika te saborski zastupnik IDS-a, Marin Brkarić.
Osnovna obilježja gospodarskih kretanja u Hrvatskoj se u ovoj godini bitno ne razlikuje od kretanja na globalnoj razini. Financijska kriza u svijetu dovela je do značajnog pada potražnje za robama i uslugama i posljedično do pada proizvodnje i realnog GDP u većini zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. 
Da je u Hrvatskoj značajno smanjena gospodarska aktivnost potvrđuju podaci o BDP Hrvatske koji je u I kvartalu 2009. na godišnjoj razini pao za 6.7%. Trend je nešto poboljšan u II kvartalu kada je pad iznosio 6.3% dok će prema procjenama DSZ u III kvartalu on na godišnjoj razini iznositi 5.6%. Pad BDP i elementi gospodarske recesije temelje se na padu industrijske proizvodnje za 9.7% u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na padu realnog prometa u trgovini na malo za 15,4% u prvih deset mjeseci. Umanjena gospodarska aktivnost evidentirana je i u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, koja je smanjena za 29.6%, uvoz za 34.6%. U prvom polugodištu 2009. su i izravna strana ulaganja u odnosu na isto lanjsko razdoblje također smanjena za 54%. Naznačena negativna kretanja odrazila su se i na tržište kapitala gdje je pad trgovanja vrijednosnim papirima smanjen za 68%.
U rujnu 2009. je insolventnih pravnih osoba u Hrvatskoj bilo 24.556 s ukupno 19.3 mrld kn nepodmirenih obveza, što je s usporedbi sa rujnom 2008. povećano za 5.839 novih subjekta, odnosno 6.3 mrld kn više nepodmirenih obveza.
Nezaposlenost je također u velikom broju, te je u listopadu 2009. na Zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno 273.265, što je 44.764 osoba, odnosno 19.6% više u usporedbi s listopadom 2008., kad ih je evidentirano 228.501.
Raspoloživi podaci potvrđuju da i Istarska županija ima slična gospodarska kretanja.
Na dan 30. rujna 2009.je u našoj županiji bilo 1.665 insolventnih pravnih osoba ili 413 više nego godinu dana ranije. Radi se o porastu broja subjekta zahvaćenih nelikvidnošću od 33%.Slično je i s ukupno prijavljenim nepodmirenim obvezama koji su porasti za 43%.
Ništa bolje stanje nije niti u obrtništvu. Prema podacima Hrvatske obrtniče komore u Istarskoj županiji je od ukupno 7.482 registrirana obrtnika njih 350 u ovoj godini zatvorilo obrt.
Krajem studenog 2009. je pri HZ za zapošljavanje Područna služba Pula bilo evidentirano 8.139 nezaposlenih osoba, to je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine 2.458 više tražilica posla.
Najveći pad zaposlenosti bilježe pravne osobe (-2.480), obrtnici (-1.465), poljoprivrednici (-101), dok su jedino slobodna zanimanja ostvarila porast broja osiguranika za 117 osoba.
Obujam robne razmjene Istarske županije s inozemstvom je manji za 28.3% od istog razdoblja prošle godine, dok je uvoz pao za 32.4%. U strukturi izvoza najveći pad od 44.5% bilježi djelatnost trgovine, te prerađivačka industrija s 27.6%. Na pad izvoza u djelatnosti industrije, najviše je utjecala brodogradnja sa 50% manjim izvozom.
Jedina je djelatnost turizma ostvarila bolje rezultate od 1% naspram prošle godine. 
Kakve su prognoze za 2010. godinu?
Stručnjaci MMF procjenjuju da svijet iz krize do konca prve polovice 2010.godine. Što se Hrvatske tiče, mi zasigurno još nismo dotakli dno ekonomske recesije. Industrijska proizvodnja, investicije, izvoz i potrošnja (osim državne) i dalje padaju, dok nezaposlenost i nelikvidnost i dalje rastu. U projekciji državnog proračuna za 2010. godinu nema jasnih znakova strukturnih reformi vezanih za poticanje proizvodnje i izvoza, za izmjene u poreznoj politici, za skraćenje rokova naplate svih subjekta platnog prometa, za mirovinski sustav, za ustrojstvo jedinica lokalne samouprave uz odgovarajuću preraspodjelu ovlasti i financijskih sredstava, za povećanje učinkovitosti javne uprave za veći transparentnost u sustavu javne nabave, dok proračunska potrošnja i dalje raste zahvaljujući središnje države u inozemstvu i na domaćem financijskom tržištu. Što se naše visoke vanjske zaduženosti tiče, koja je početkom rujna dostigla rekordnih 41 milijardu EUR i približila se visini jednogodišnjeg BDP Hrvatske, servisiranje duga ne bi predstavljalo problem za državu kad bi se taj novac ulagao u razvoju, u povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, odnosno u djelatnosti koje stvaraju novu vrijednost, umjesto dosadašnje prakse da odlaze u potrošnju i podmirivanje širokog spektra socijalnih prava. 
Ujedno je održana i prezentacija i degustacija autohtonih proizvoda istarskih proizvođača, vina, riba i ribljih prerađevina, maslinovog ulja, pršuta i slastičarskih proizvoda.  (REX, foto: M. Angelini)