96-ŠNJI SUDIONIK PANELA "WOMEN OF THE RESISTANCE" U GRADSKOJ KNJIŽNICI
Jučerašnji panel u Gradskoj knjižnici Pula, u sklopu EU programa "Women of the resistance - Donne nella resistenza" Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnoga društva , razgovore i otvorenu diskusiju sa brojnom publikom, donio je neka izuzetna lica. Na okruglom je stolu jedan od panelista bio i 96-šnji general pukovnik Ivan Mišković, jedan od najbližih Titovih suradnika u bivšoj državi i čovjek filmske prošlosti i života. Pozvan od strane Zaklade, uz 90-šnju Dinku Jerin, članicu Saveza antifašističkih boraca Istarske županije, iz prve je ruke posvjedočio o ulozi žena u Pokretu otpora, njihovoj hrabrosti i sudjelovanju u ratu, koji se tradicionalno smatra "muškim poslom". U rat i Pokret otpora bile su naravno, ne svojevoljno već silom prilika, bile uključene i mnoge žene. Projekt, nastao na tragu otkrića pa izdavanja Dnevnika Marie Antoniette Moro od strane njezine kćerke Lorene Fornasir, otvorio je mnoga pitanja.
Od uloge žene u Pokretu otpora nekad, pa do današnjih dana, kada su žene, ne više u takvim pitanjima života i smrti, no svakako ponovno u borbi, u egzistencijalnim i drugim, obiteljsko-poslovnim borbama. Ivan Mišković posvjedočio je o važnoj ulozi žena u ratu, o njihovoj hrabrosti i odgovornosti, o tome kako su - kada su muškarci odlazili sa puškama, čuvale i brinule se i za kuću i obitelj i gospodarstva, a opet, bile i aktivne sudionice borbi, obavještajnih službi, niza zadataka.
Generala Ivana Miškovića, iščitavamo, tražeći informacije o ovom izuzetno zanimljivom čovjeku, kako ga i danas poznanici zovu nekada jednog od najmoćnijih ljudi u Titovoj Jugoslaviji, od 1993. prijatelji mogu pronaći u Premanturi pokraj Pule. General živi povučeno, daleko od javnog života, a za njega se čulo relativno nedavno, kada je zajedno s Andrejom Baderom objavio knjigu “Zaboravljeni egzodus 1915. - 1918.” u kojoj su opisana stradanja Istrana u Prvom svjetskom ratu.
Sada priprema novu knjigu u kojoj, kako kaže, želi prezentirati najvažnije događaje u bivšoj Jugoslaviji, od Titova obračuna s Aleksandrom Rankovićem, tadašnjim potpredsjednikom Jugoslavije, preko Jovankinih pokušaja da preuzme vlast do svojih susreta s tadašnjim socijalističkim liderima. Ako postoji živi svjedok, tada je to ovaj vitalni 89-godišnjak za koga upućeni tvrde da nije samo sudjelovao nego i kreirao neke od najvažnijih situacija u bivšoj državi.
Ivan Mišković rodio se 1920. u Premanturi, a kada je imao godinu dana, obitelj se u bijegu pred talijanskim fašistima preselila u Slavonski Brod u Kraljevini SHS. Kao 15-godišnjak postao je član Saveza komunističke omladine (SKOJ), a uskoro i Komunističke partije Jugoslavije. Tijekom Drugog svjetskog rata zajedno s bratom Milanom bio je jedan od organizatora ustanka u Slavoniji, a u partizanima je sudjelovala čitava obitelj - otac, majka i svih šestero djece. Na kraju rata već je bio jedan od glavnih oficira Kontraobavještajne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, a vrhunac karijere započinje 1963., kada je imenovan načelnikom KOS-a. Na toj je funkciji, a po direktnoj Titovoj zapovijedi, 1966. bio glavni sudionik eliminacije Aleksandra Rankovića. Šef KOSa ostao je do 1971., onda je dvije godine bio Titov specijalni savjetnik za sigurnost, a 1973., poslije sukoba s Jovankom Broz, smijenjen je i maknut iz Titove blizine i morao je otići na višegodišnje bolovanje. Vratio se u drugoj polovini 70-ih i sve do Titove smrti ostao osoba od najvećeg povjerenja. U državnoj hijerarhiji važna mjesta zauzimali su i drugi Miškovići - stariji brat Milan bio je ministar unutarnjih poslova SFRJ, a poginuo je 1978. u prometnoj nesreći vozeći se s Ivicom Račanom, koji je preživio poslije višednevne teške kome. Najstariji sin Zoran Mišković punih deset godina bio je na dužnosti generalnog sekretara vlade SFRJ, u vrijeme dok su savezni premijeri bili Milka Planinc, Branko Mikulić i Ante Marković.
Intervju za Nacional, ovaj je organizator partizanskog pokreta u Slavoniji i izrazit protivnik fašizma i desničarstva, snimljen prije nekoliko godina, prvi njegov medijski istup poslije 40-ak godina. Jučerašnje sudjelovanje na panelu u Gradskoj knjižnici Pula tim je vrijednije i upečatljivije.
Izdvojiti ćemo samo ovdje generalovo mišljenje o Titu upravo iz tog Nacionalovog intervjua:
Za mene je Tito apsolutno pozitivan i kao čovjek politike i kao čovjek kreacije. Nitko ne može osporiti da je povijesna ličnost, osoba na čelu antifašističkog pokreta i važan saveznički suradnik u ratu. Naravno da je imao i neke ljudske osobine koje možda nisu bile na takvoj razini, ali Josip Broz Tito mi nikada u životu nije dao ni jedan zadatak koji bi mirisao na nešto protuzakonito. Nikada mi nije rekao da nađem nešto protiv nekoga. To je kriterij na temelju kojega ocjenjujem kvalitetu ljudi.
Hvala na Vašem doprinosu generale, u radu Okruglog stola! U video prilogu poslušajte što je rekao o ulozi žena u ratu i što je odgovorio na upit je li ga bilo ikada strah ... (J. Vitasović /foto: Safet Omerović Basso)
