"Eko Kvarner" o projektu Družba Adrija
Priop?enje o statusu projekta „Družba Adria“ i LNG terminala na sjevernom Jadranu, odgovornom ponašanju premijera Sanadera te vetu MOL-a na ulazak Ine u tvrtku LNG Hrvatska Kako su u proteklih nekoliko tjedana u medijski prostor upu?ene mnoge spekulacije oko daljnje sudbine projekata „Družba Adria“ i izgradnje LNG terminala na sjevernom Jadranu, a koje po našim spoznajama ne odgovaraju u potpunosti ?injeni?nom stanju, odlu?ili smo u cilju bolje informiranosti javnosti reagirati sa ovim priop?enjem.Usprkos u nekim novinama izre?enim tezama o izravnoj povezanosti izme?u putovanja premijera Sanadera u Rusiju i revitalizacije projekta „Družba Adria“, smatramo da postoje zanemarivo male šanse da ipak do?e do realizacije istog. Tu tezu temeljimo na nekoliko momenata. Kao prvo, studija utjecaja na okoliš za navedeni projekt nije dobila prolaznu ocjenu od strane Komisije MZOPU-a te se zbog toga trenutno vodi od strane Janafa pokrenut spor na Upravnom sudu u Zagrebu. Iako je javnosti veoma dobro poznato stanje u našem sudstvu te se uvijek mogu o?ekivati neugodna iznena?enja, smatramo da je malo vjerojatno da se odlukom suda studija vrati u novi postupak ocjenjivanja. ?ak da se to i dogodi, s obzirom na brojne i važne primjedbe koje su ?lanovi Komisije dali na istu (a koje na žalost nisu dostupne hrvatskoj javnosti), smatramo da je nemogu?e da bilo koja studija za taj projekt dobije prolaznu, a kvalitetnu i objektivnu stru?nu ocjenu jer je sam projekt jednostavno loš i nepovoljan za RH. O?ito je da to od strane velike ve?ine hrvatske javnosti prihva?eno mišljenje i dalje neprihva?a nekoliko poznatih zagovornika projekta koji i dalje uporno negiraju sve dobro poznate negativne aspekte realizacije (balastne vode, štetni utjecaj na turizam itd.), uz prenaglašavanje pozitivnih strana, pogotovo zarade (svega 30 miliona dolara godišnje) koja je zanemariva u odnosu na druge ve? postoje?e privredne djelatnosti. Drugo, dobri poznavatelji naftnog poslovanja ve? duže vrijeme ukazuju da više ne postoji tako snažan pritisak ruske strane za izvozom sibirske nafte preko luke u Omišlju. Iako je nesporno da je bilo jakih pritisaka na Vladu RH (pogotovo 10. prosinca 2004. u Zagrebu i 07. studenog 2006. u Moskvi) u svrhu pristupanja realizaciji tog projekta, vidljivo je da su ti pritisci u posljednje vrijeme splasnuli. Vjerojatni razlog tome je rastu?a potreba za energentima u Aziji (Kina i Japan) prema kojoj se otvaraju novi naftovodni transportni pravci, kao i rješavanje problematike Bospora novim naftovodima od Bakua do Ceyhana te Burgasa do Aleksandropulisa. Posljednji projekt, koji ima kapacitet od 35 milijuna tona nafte godišnje najbolje pokazuje koliko je za rusku stranu projekt „Družba Adria“ (s kapacitetom od samo 5 milijuna tona godišnje u prvoj fazi) sa stanovišta izvoza nafte marginalan.
Što se ti?e projekta izgradnje LNG terminala na sjevernom Jadranu, smatramo da do javnosti premalo dopiru informacije o problemima u konzorciju koji je inicijalno trebao graditi terminal na podru?ju petrokemije u Omišlju. Tu posebno treba ukazati na sjednicu Nadzornog odbora INE održanu 05. ožujka 2007. na kojoj je MOL stavio veto na ulazak INE u tvrtku LNG Hrvatska, što smatramo veoma zna?ajnim. Stav naše udruge je i dalje isti, tj. smatramo da je nerazumno postaviti LNG terminal u susjedstvo planirane klorne petrokemije u poduze?u DINA. Smatramo da nakon ju?erašnjeg korištenja klora u teroristi?kom napadu u Iraku (2 mrtva i 350 ozlije?enih) za taj stav ima još više opravdanja, pogotovo jer je grad Rijeka ve? bio žrtva islamisti?kog teroristi?kog napada. Može se pretpostaviti da ?e uz o?ekivano ulaženje RH u NATO pakt, poja?an angažman oružanih snaga RH u mirovnim operacijama te planirano obu?avanje ira?kih ?asnika ta opasnost dodatno eskalirati. Ovome možemo dodati i da je zbog ugroze stanovništva sve ?eš?a praksa propisivanja normi o minimalnoj udaljenosti LNG terminala i petrokemijskih postrojenja od naseljenih mjesta, kao u nekim državama SAD gdje je to distanca od 5 i 6 milja). Veoma je važno upozoriti da su te odluke donesene 1977 i 1980 g., davno prije eskalacije terorizma. Kao dobar primjer razumnosti te odluke mogu poslužiti i posljedice nesre?e na alžirskom LNG terminalu u sije?nju 2004. kada je eksplozija bila takve ja?ine da su popucala stakla i na zgradama udaljenima 7 milja pa samo možemo pretpostavljati što bi se na Kvarneru dogodilo u takvom slu?aju, zbog blizine grada Rijeke.
Zaklju?no, i dalje smatramo da je smještaj LNG terminala u gusto naseljeno podru?je, u neposrednoj blizini planirane klorne petrokemije i naftnog terminala neprihvatljiv i nerazuman ?in, motiviran isklju?ivo interesima profita i protivan zdravom razumu.Sam pristup Vlade RH tom projektu, koja je nakon po?etnih stavova baziranih na selektivnim informacijama dobivenima od strane zagovornika projekta evoluirala prema formiranju povjerenstva koje ?e temeljito ocijeniti 5 lokacija na kopnu i jednu na moru, te jasno definiranje i branjenje hrvatskih upravlja?kih prava u potencijalnom konzorciju smatramo izvrsnim i vrijednim svake pohvale. Ukoliko u sljede?ih nekoliko tjedana ne do?e do bitnih zaokreta u stavovima premijera Sanadera oko problematike dva navedena projekta, možemo izraziti samo priznanje premijeru Sanaderu na dosljednim i razumnim stavovima i u vezi projekta „Družba Adria“ i LNG terminala.Nažalost, potpuno suprotno ponašanje možemo uo?iti kod ?elnih ljudi Primorsko-goranske županije, koji se u posljednje vrijeme ponašaju na na?in primjereniji gospo?ama nedavno privedenima iz no?nog kluba „Clinton“ u Rijeci. Naime, izrazita podrška koju posljednjih dana ?elnici PGŽ-a daju petrokemijskom kompleksu u Omišlju kao lokaciji LNG terminala u potpunoj je suprotnosti s prije iznesenim stavovima SDP-a o tom pitanju (Zagreb, 10. sije?nja i Rijeka, 14. velja?e 2006.). U novinarskim kuloarima sve se ?eš?e špekulira da je pravi razlog tog kopernikanskog obrata gubljenje kontrole zagreba?ke centrale SDP-a nad rije?kom organizacijom, te najava financiranja predstoje?e kampanje za parlamentarne izbore u osmoj izbornoj jedinici od strane dobitnika u slu?aju realizacije LNG-a na petrokemiji u Omišlju. U Omišlju, 18. ožujka 2007.
Za „Eko Kvarner“: Nenad Prpi?, predsjednik
