«GRADNJE U PARKOVIMA NE?E BITI»
Razloga za razgovor s gradona?elnikom Pule Borisom Mileti?em ne manjka. Za neke mlad i nezreo, za druge prototip modernog politi?ara. ?injenica je da je zanimljiva osoba i da ?e nakon ovog razgovora možda biti manje nedoumica o nekim klju?nim stvarima vezanim uz funkcioniranje Grada Pule.
R: Na po?etku, ho?e li se mo?i graditi u parkovima ili ne? Jedni kažu da ho?e, dok vi decidirano tvrdite da ne?e?
Gradnje u parkovima ne?e biti. To je moj stav kao i stav cijelog Gradskog poglavarstva. Po bivšem PUP-u Stari grad na dijelovima koji su srušeni bombardiranjem koncem II. svjetskog rata, a danas su zelene površine (Park grada Graza, Park mladenaca, Titov park i Park pokraj sidra), oko kojih se vodila najve?a polemika, bilo je mogu?e graditi. Do usvajanja izmjena i dopuna PUP-a Stari grad vlasnik gra?evinske parcele na tom podru?ju, ako bi ishodovao valjanu gra?evinsku dozvolu, mogao je graditi. Stoga se pitam, kome je bilo u interesu zagovarati nedonošenje ovoga plana? Mi smo izmjenama i dopunama PUP-a Stari grad onemogu?ili izgradnju u Parku grada Graza, dok na ostalim površinama ?iji je Grad Pula vlasnik, ova gradska uprava, a vjerujem i one budu?e, nemaju namjeru ništa graditi.
Ipak, ne mogu se ne osvrnuti na glavna rješenja koja ove izmjene i dopune plana donose, a o kojima se gotovo i nije raspravljalo. Njima ostvarujemo prostornoplanske preduvjete za prometno rješavanje Ulice Castropola, koja je rak-rana prometa u strogom centru grada! Nadalje, omogu?ili smo izgradnju garažne ku?e podno Arene, a mislim da je i vrapcima na grani jasno da ovom gradu kroni?no nedostaju parkirna mjesta. Isto tako, omogu?ili smo prostorna rješenja za Gimnaziju te riješili brojne pojedina?ne zahtjeve gra?ana starog grada, koji se odnose na definiranje oku?nica, odnosno granica gra?evinskih ?estica.
R: Koji je vaš osobni stav o sudbini Uljanika i komercijalizaciji Bunarine?
Uljanik ve? 150 godina živi u simbiozi s gradom. Upravo je lani dodijeljena Povelja Grada Uljaniku, kao simbolu Pule. Mislim da ?e i danas svatko na pitanje što ga asocira na Pulu odgovoriti da su to Arena i Uljanik. Stoga smatram da privatizacija Uljanika nije potrebna. Uzmimo primjer susjedne Italije, koja isto tako ima vlasništvo nad strateškim brodogradilištima. No, jasno sam iznio i stav da ako ve?inski vlasnik – država – donese odluku o privatizaciji Uljanika, a prema PAL II sporazumu sa Svjetskom bankom to joj je obveza, taj proces ne smije biti ishitren. U njemu mora sudjelovati lokalna samouprava. Preduvjet mora biti i da neovisno o privatizaciji Uljanik ostane u nacionalnom programu restrukturiranja brodogradnje. Stoga sam još u sije?nju 2007. pisao Vladi RH i iznio te zahtjeve kao i o?ekivanja Grada Pule za stjecanjem 25 posto dionica Uljanika. Budu?nost Uljanika u izravnoj je korelaciji s Gradom - osim velikog broja izravno zaposlenih, tu je i niz kooperanata, kao i ?injenica da Uljanik izdvaja samo za sportska društva više 4 milijuna kuna godišnje. Po nekim izra?unima, Uljanik mjese?no «ubrizga» 27 milijuna kuna u financijski krvotok Pule. Životno smo zainteresirani da Uljanik ne postane jeftino rezalište limova gdje ?e ve?ina djelatnika biti najamna radna snaga s Dalekog istoka. Odrednica Grada je jasna - želimo svoj razvoj temeljiti na znanju, stoga smo i otvaranjem Sveu?ilišta u Puli ostvarili jedan od zna?ajnih preduvjeta za to. No, uz znanstvene institucije uvjet za održivi razvoj je i jako i stabilno gospodarstvo.
BUNARINA MOŽE SAMU SEBE FINANCIRATI
Kad govorimo o Bunarini, mjestu susreta, rekreacije i druženja naših gra?ana, na kojem i osobno volim boraviti, nužno je to sagledati s najmanje dvije perspektive, a to su sadržaji i financiranje. Neosporno je da Bunarina svojim sadržajima privla?i velik broj naših sugra?ana, i to je apsolutno pozitivno. No, neosporno je i da funkcioniranje takvog pogona zahtijeva izvore financiranja. Cijena veza male pasare ne smije biti viša od nekoliko stotina kuna godišnje, no da bi se to ostvarilo ne vidim razloga da manji dio lu?ice ne bude komercijalnog karaktera i da se iz tih prihoda pokrije povlaštena cijena vezova u sportskoj lu?ici, kao i pla?e djelatnika te održavanje sportskih terena. Vjerujem da je tu opravdan i javni interes, primjerice kroz omogu?avanje ribarima koji tamo imaju privezane brodice da nastave korištenje lu?ice. Vjerujem da bi to i ostalim gra?anima bilo prihvatljivo, a i omogu?ili bismo našim sugra?anima da normalno nastave s radom. Druga opcija je da se ta financijska sredstva osiguraju u gradskom prora?unu.
R: Arheološki muzej Istre posebna je pri?a, posebice amfiteatar. Je li Arena uop?e pulska i što treba u?initi da se ne dešavaju stvari sli?ne vatrometu na privatnom partyju Motorole?
Grad Pula jest vlasnik Arene, no odlukom bivše Skupštine Op?ine Pula iz 1984. godine amfiteatar je povjeren na skrb i upravljanje Arheološkom muzeju Istre. Ono ?ime nisam zadovoljan jest omjer novca prikupljenog od prodaje ulaznica (2006. godine 6,7 milijuna kuna, u prvih devet mjeseci 2007. godine 8 milijuna kuna) i sredstava uloženih u zaštitu i o?uvanje spomenika. Kako opravdati ?injenicu da s 15 milijuna kuna prikupljenih sredstava u protekle dvije godine nije bilo mogu?e sanirati sanitarne ?vorove ili urediti plo?nik ispred Arene?! Motorolin vatromet je održan u neprimjereno doba, odmah sam reagirao i osudio taj ?in. Odobrenje za vatromet je izdao MUP, kao i uvjete za njegovu realizaciju (vatrogasci i hitna medicinska pomo?), ali obveza organizatora je bila obavijestiti gra?ane. To nije u?injeno, i to se ne smije ponoviti. Zato sam s na?elnikom PU istarske dogovorio da Grad bude obaviješten kad netko zatraži suglasnost za održavanje vatrometa, da bismo mogli na vrijeme izvijestiti gra?ane.
Grad Pula je donio Pravilnik o korištenju Arene za održavanje kulturnih manifestacija. Sukladno tom pravilniku Grad izdaje suglasnost, no za Motorolin party, koji je bio privatnog karaktera i zasigurno nije manifestacija od javnog društvenog zna?aja, nismo dali privolu. Smatram da sam doga?aj u Areni nije bio toliko sporan koliko vatromet u neprimjereno doba, iako sam najavio pokretanje procedure za preispitivanje odluke iz '84. godine i korištenje Arene u privatne svrhe.
R: Pri?a se da ste visokopozicionirani na listi IDS-a. Ho?ete li se kandidirati za Sabor?
IDS je ozbiljna stranka i ima jasno definirane procedure kandidiranja, kako za strana?ke funkcije tako i za lokalne ili parlamentarne izbore. Predsjedništvo IDS-a utvrdilo je nositelja liste – Damira Kajina. Ostale kandidate na listi predložit ?e podružnice IDS-a, odnosno zajednice podružnica. O kona?nom poretku na listi odlu?uje Savjet IDS-a, kao najviše tijelo stranke izme?u dva zasjedanja Sabora stranke. Zahvalan sam predsjedništvu IDS-a Pule na podršci koju mi pruža nakon 10-godišnjeg strana?kog angažmana i o?ekujem podršku u kandidaturi za Sabor. No, poslu gradona?elnika Pule predan sam u potpunosti i trenutno ne razmišljam ni o ?emu drugom.
GRA?ANI JEDINI MJERODAVNI ZA DAVANJE OCJENA
R: Ni najve?i kriti?ari vašeg rada ne mogu vam osporiti energiju i otvorenost. Koju biste ocjenu dali sami sebi i svojoj gradskoj upravi?
Nisu rijetki dani kad na posao do?em prvi (osim portira Vlade) i odem posljednji (osim ?ista?ica). Mišljenja sam da prvi ?ovjek mora biti primjer ostalima i svojim radom zaslužiti autoritet. Otvoren sam maksimalno jer nemam što skrivati. U politiku sam ušao ?ist, bez repova i dugova, nemam ?ak ni bankovnih kredita, i takav namjeravam i ostati. Ipak, vo?enje jednog grada zahtijeva timski rad. Za davanje ocjena su mjerodavni jedino gra?ani. Za manje od dvije godine znat ?emo pravu ocjenu.
R: Jeste li imali problema s uspostavljanjem autoriteta me?u gradskim službenicima, s obzirom da ste vjerojatno mla?i od ve?ine njih?
Vjerujem da sam svojim otvorenim pristupom druk?iji od dosadašnjih gradona?elnika. Evo, primjera radi, 29. lipnja 2006. imenovan sam gradona?elnikom, a dan poslije obišao sam odjele i djelatnike. Dosta njih mi je tada reklo da ih gradona?elnik dotad nije nikad obišao. Pa kako raditi s ljudima a da ih ne posjetiš na njihovom radnom mjestu? Svakome tko želi raditi i napredovati mogu biti najbolji suradnik, no nerad ne mogu i ne?u tolerirati.
R: Koliko se u?inilo na modernizaciji komunikacije u gradskoj administraciji? Ponekad se ?ini da se od «oslobo?enja» do danas ništa nije napravilo da bi se gra?anima olakšala komunikacija s Gradom.
Istina, smeta me tromost birokracije, kako gradske tako i državne. Isto tako, frustriraju me odgovori tipa «to se ne može»… Gradska uprava sa svojih 200 zaposlenika i(li) pulska uprava, komunalna društva i ustanove s gotovo 2.000 zaposlenih ne smiju kreirati tzv. «nezamjenjive ljude». ?injenica je da pojedinci ?uvaju svoj položaj na na?in da znanje i informacije ne prenose na svoje suradnike i tako stvaraju efekt «uskog grla». Stoga sam predložio uvo?enje novih alata, izme?u ostalog i za komunikaciju, a to je upravljanje sustavom kolanja dokumenata u digitalnom obliku i uspostava komunikacijske strategije. Konkretno, sustav za kolanje dokumenata omogu?it ?e brži rad gradske uprave, što zna?i brže, efikasnije i jeftinije rješavanje problema gra?ana i njihovih zahtjeva. Uveli smo i pra?enje komunalnih društava, da se nikad više ne bi desilo da poduze?a slove za financijski stabilna, a iza sebe kriju kumulirane gubitke.
Mišljenja sam i da treba organizirati uslugu «one stop shopa» za gra?ane, gdje bi se na jednom mjestu mogle dobiti sve potrebne informacije i upute za usluge koje Grad nudi.
R: Ove se turisti?ke sezone osjetio bitan pomak u živosti Pule. Postoje li planovi da se tijekom ljeta ?eš?e dešavaju neka doga?anja nalik fešti «Ulicama našeg grada»?
Osobno sam sretan što smo na taj na?in dali jedan novi štih Puli. Smatram da je našem gradu potrebno malo više veselja i pozitivnog razmišljanja. Volio bih da u idu?oj godini bude još više doga?anja. S druge strane, prevelika koncentracija aktivnosti tijekom ljeta dovodi do preklapanja raznih sadržaja.
O PRIVATNOM ŽIVOTU
R: Izlazite li još? Koja su vam omiljena mjesta za izlazak?
Zasigurno izlazim rje?e nego prije, što zbog posla, što zbog obitelji, no ipak volim oti?i do Cabahije, Qpole, Arube, PJ-a…
R: Volite li sport? Koji vam je najdraži?
Obožavam jedrenje, to mi nekako najviše leži. More, vjetar…
R: Koju glazbu slušate?
Od rocka, popa, trancea do ozbiljne glazbe. Ovisi o raspoloženju i prigodi. Glazbu naj?eš?e slušam u autu, imam brdo CD-a svih žanrova.
R: Kako vaša obitelj gleda na vaš angažman u politici?
Bez podrške obitelji to naprosto ne bi bilo mogu?e. Supruga Lara ima puno razumijevanja za moj rad, dok 13-mjese?ni Toni to još ne shva?a u potpunosti. Zasigurno je da osim odgovornosti i ?asti funkcija gradona?elnika iziskuje i odre?ena odricanja. No, ovaj posao radim iz strasti i to mi, uz podršku obitelji, daje energiju, volju i želju za boljim sutra za našu Pulu.
Razgovarao: Nenad Marjanovi?
Foto: Neven Lazarevi?
