DRAGOVOLJAC
Piše Drago Pilsel
Predstavljamo nastup izraelske world music skupine The Idan Raichel Project, koji će se održati u nedjelju 29. kolovoza u 21 sat na velikoj opatijskoj ljetnoj pozornici, a u sklopu tjedna židovske kulture. Kao netko tko iz novinarskog pa i kulturološkog rakursa promatra židovsku kulturnu scenu Bejahad (što na hebrejskomu znači ‘zajedno’), svjedočim da se svake godine naši gosti opraštaju od Bejahada samo pohvalama, i to u superlativima. Ove, jedanaeste po redu izvedbe Bejahada, još jednom u Opatiji, kao vrhunac tog tjedna židovske kulture, ali i interkulturalnog i drugog dijaloga, predstavljamo nastup izraelske world i etno grupe The Idan Raichel Project.
Od 2002., Idan Raichel i njegovi glazbenici mijenjaju izraelsku scenu popularne glazbe nudeći poruku ljubavi i tolerancije koja jako odzvanja u regiji u kojoj naslovnice medija baš i ne govore o miru i spokojnosti. Grupa kombinira afričke, latinoameričke, karipske i srednjoistočne zvukove, a predstavlja ih preko sofisticirane produkcije i u spektakularnim javnim nastupima. The Idan Raichel Project je, svakako, najveći glazbeni fenomen u izraelskoj glazbenoj povijesti.
Arhitekt projekta, klavijaturist, producent i skladatelj Idan Raichel, rođen je 1977. u Kfar Sabi, nedaleko od Tel Aviva, gdje sada živi i radi. Idan je razvio čvrste veze s etiopskim Židovima i godinama proučava njihovu glazbu i kulturu. The New York Times je izabrao The Idan Raichel Project 2006. kao najbolju etno i world music grupu, a mediji od SAD-a do Perua, od Portugala do Japana bili su jedinstveni u pohvalama. Album ‘Within my Walls’ koji će predstaviti u Opatiji 29. kolovoza imao je izvanredan uspjeh u Izraelu. Ovoga puta The Idan Raichel Project pjevat će na hebrejskom, arapskom kakav se govori u Maroku, španjolskom, kreolskom jeziku Zelenortskih otoka te na svahiliju. Vjerujte mi, bit će to izvanredna glazbena večer!
A sada, nešto o kontekstu.
Sukobi na prostoru bivše Jugoslavije, od 1991. godine, donijeli su novu eru u životu židovske zajednice bivše države. Nemali broj Židova napustio je svoje domove i otišao u svijet. Preostali Židovi pokušavaju uspostaviti međusobne kontakte i pomoći jedni drugima u ovoj za njih ne baš nepoznatoj situaciji. Od nevelike židovske zajednice iz bivše države nastaje pet manjih zajednica u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Uz svakodnevne probleme, članovi zajednica imaju i problem organiziranja zajedničkog židovskog života.
U želji da i ovaj problem riješe, Židovi Hrvatske i Srbije, u ratnim se danima – od 1994. do 1997. godine – preko vikenda, vrlo "tiho" susreću u Pečuhu, Kečkemetu, Budimpešti i Pragu,. Na taj način uspijevaju vrlo efikasno izbjeći zamke, dezinformacije i nesporazume koje je ratni vihor nosio sa sobom. I ovi susreti bit će zabilježeni zlatnim slovima u povijesti Židova s ovih prostora. Na taj način je naša zajednica, bez obzira na okolnosti, demonstrirala tradicionalnu solidarnost pokušavajući i u teškim trenutcima održati homogenost. U susretima je učestvovalo u prosjeku oko 100 članova. Inicijator i realizator susreta bio je dr. Vladimir Šalamon iz Zagreba, a veliku pomoć u uspješnoj realizaciji susreta pružio je u toku svih kontakata, Miroslav Grinvald iz Beograda.
Godine 1998., Židovi Hrvatske i Srbije susreću se u Sloveniji, na Bledu, a pridružuju im se, prvi put, i Židovi Slovenije i Bosne i Hercegovine. Svi se zajedno ponovno susreću 1999. godine na otoku Murteru gdje dolaze i Židovi/Jevreji koji su se iselili s prostora bivše Jugoslavije i žive u raznim zemljama svijeta. Susret je trajao sedam dana uz bogati kulturni program koji su učesnici sami osmislili i realizirali. Na Murteru je donesena i odluka da se osnuje Bejahad (hebr. zajedno) – Židovska kulturna scena te da se svake godine u trajanju od sedam dana, uz kulturni program, okupi što veći broj Židova koji žive na prostoru bivše Jugoslavije kao i onih koji potiču sa tih prostora, a žive širom svijeta. Ubrzo potom osnovana je udruga Bejahad – Židovska kulturna scena.
Godine 2001. i 2002. Bejahad se održava u Supetru na Braču, a od 2003. seli se svojim manifestacijama u grad Hvar, na otoku Hvaru sve do 2006. godine. Nakon toga, Opatija postaje mjesto održavanja sedmodnevne manifestacije Bejahad.
Ciljevi i načela rada
Osnovni ciljevi rada kulturne scene Bejahad jesu: Jačanje židovskog kulturnog identiteta preostalih Židova s ovih prostora; Borba protiv asimilacije; Motiviranje i mobiliziranje članova zajednice za rad na polju umjetnosti i kulture i prezentacija rezultata na Bejahadu; Obilježavanje važnih datuma naše povijesti i nepristajanje da budu prešućeni, marginalizirani, negirani ili falsificirani; Afirmacija tolerancije i zajedničkog života kao vrhunskih civilizacijskih dostignuća.
Bogatim, raznovrsnim, atraktivnim i edukativnim programom koji nudi: izložbe, koncerte, scenske nastupe, promocije knjiga, filmove, kazališne predstave, predavanja i radionice, demonstriramo vjernost židovskom kulturnom identitetu istodobno prezentirajući otvorenost, kao i odanost i respekt prema univerzalnim civilizacijskim vrijednostima.
Uz sudjelovanje brojnih eminentnih intelektualaca i umjetnika iz zemalja nastalih raspadom bivše države, kao i onih iz Europe i Izraela, ostvaruje se respektabilni multikulturalni i multimedijski program.
Na Bejahadu učestvuju, po pozivu, i brojni prijatelji židovskih zajednica, nežidovi, čime se želi naglasiti otvorenost, odnosno isključiti bilo kakva ideja o getoizaciji, elitizmu, glorifikaciji ili mistificiranju Židovstva.
Ovim projektom smo našli novi modus vivendi za kulturni rad i potrebe Židova s prostora bivše države ali i za gradnju mostova prema drugim i drugačijima, te za afirmaciju tolerancije.
U cilju upoznavanja i stvaranja boljih kontakata, na Bejahad se od samog početka pozivaju i značajne židovske europske zajednice kako bi se prezentirale kroz poludnevni program. Do sada su na Bejahadu bile židovske zajednice: Beča, Soluna, Berlina, Pariza, Budimpešte, Amsterdama i Praga. Ovih dana u Opatiji gostuju Židovi Rima. Svake godine na programu je i "Dan Izraela" u kome gostuju umjetnici i intelektualci Izraela – u većini slučajeva porijeklom s ovih prostora.
Godine 2006, s obzirom na situaciju na Bliskom Istoku, Europi kao i ostalim dijelovima svijeta, pozvani su na Hvar Muslimani Hrvatske da predstave svoj program kako bi se uspostavili prisniji odnosi s vodstvom ali i članovima muslimanske zajednice u Hrvatskoj. Željeli smo pokazati da Muslimani i Židovi nisu prirodni neprijatelji i da u povijesti postoje vrlo brojni primjeri skladnog zajedničkog života kao i sjajni rezultati suradnje. I jedni i drugi su manjine u okružju većine; doživjeli su tragične trenutke na prostoru Europe i te tragedije ih zbližuju. Današnji animozitet koji proističe iz sukoba na Bliskom istoku između Izraela, arapskih zemalja i Palestinaca, polako se "prelijeva" i na ostale prostore svijeta. Duboko smo ubijeđeni da se dobrom voljom, razumom, suradnjom na uklanjanju predrasuda i nedovoljnog poznavanja, možemo približiti jedni drugima. Proces će biti vrlo dug, ali mudrost, strpljenje i rad mogu i ove nevolje ublažiti i nadvladati.
Na prijedlog dr. Vladimira Šalamona, inicijatora, organizatora i direktora Bejahada kao i reisu-l-uleme Mustafe Cerića, uglednog europskog intelektualca i vodećeg vjerskog vođe Muslimana bivše Jugoslavije, osmišljen je apel i akcija "Kulturom do zajedništva". Apel je zajednički potpisan 9. 9. 2006. godine na Hvaru u okviru rada kulturne scene pred kamerama brojnih reportera, novinara i gostiju Bejahada ali i gostiju Hvara.
Elem, javljam se sa jedanaestoga Bejahada. S prokumom mira: ‘Šalom’. I od srca Vas pozivam da, ako možete, u nedjelju 29. kolovoza u 21 sati dođete na opatijsku ljetnu pozornicu na koncert izraelske grupe The Idan Raichel Project. Nećete požaliti!
d.pilsel@zamir.net
-45x45.jpg){kind=small}
-45x45.jpg){kind=small}
-45x45.jpg){kind=small}
Komentari na članak