VIJESTI IZ POVIJESTI
14. kolovoza 1893. Francuzi su uveli registarske tablice za automobile, drugi su, 1896., bili Nijemci, Nizozemci su ih 1898. unificirali na nacionalnoj razini, a kod nas postaju obvezne 1911., uredbom o izgledu i dimenzijama tablica unutar Austro-Ugarske.
Samo sedam godina prošlo je od izuma automobila do uvođenja prvih registarskih oznaka. Carl Benz je 1886. predstavio svoj Patent-Motorwagen, a na današnji dan prije 126 godina Francuzi su počeli koristiti automobilske tablice.
Tri godine kasnije isto su učinili i Nijemci, dok su 1898. Nizozemci prvi predstavili automobilske oznake na nacionalnoj razini, a nazvali su ih 'vozačka dozvola'.
Kad su Nizozemci 1906. odlučili promijeniti način numeriranja tablica, u državi je bio registriran 2001 automobil. Španjolci su s pričom krenuli 1900., no u sljedećih pet godina u cijeloj državi registrirano je samo 256 vozila.
To samo pokazuje kako su u to vrijeme automobili bili rijetki te su ih mogli imati samo bogataši. Amerikanci su kasnili za Europom, tek 1901. uveli su tablice. U početku registarske oznake nisu izdavale države, nego su ih vlasnici morali izraditi sami.
Massachusetts je 1903. bila prva američka savezna država, koja je izdavala tablice. Malo je tih oznaka ostalo sačuvano. Danas se izrađuju od aluminija, no one s kraja 19. stoljeća koristile su manje izdržljive materijale, poput kartona.
Soja, koža, porculan, koji se pekao na željeznoj pločici ili keramika bili su prvi materijali od kojih su se izrađivale tablice. Bile su krhke i nepraktične te su se često lomile.
Hrvatski su vozači prvi put tablice na svoje aute morali staviti 1911., kad je donesena uredba o izgledu i dimenzijama tablica unutar Austro-Ugarske. Tek se 1957. dogovorila standardizacija izgleda registarskih oznaka u svijetu.
Tri su osnovne veličine, a u Europi se najviše koriste dimenzija 52 x 11 cm. Europska unija propisuje žute ili bijele tablice, no Belgijcima je dozvoljeno koristiti stare, koje su i manjeg formata te imaju i crvena slova.
U 108 godina dugoj povijesti registarskih oznaka na ovim prostorima, registarske pločice mijenjane su čak osam puta, no s obzirom na tri rata i promjene država i nije tako neobično.
U Hrvatskoj su 34 grada s oznakom, zabranjeno bilo što stavljati na tablice, čak i šarafe za pričvršćivanje, 300 kuna kazna je u Hrvatskoj za vožnju s tablicama čije oznake nisu dobro čitljive.
(rex)
